Kompjuterski miš
From Wikipedia
'Miš' je jedna od bitnih komponenti svakog stonog računara i funkcija mu je da se pomoću njega pomera kursor na ekranu monitora.
- Na engleskom jeziku: Mouse [Maus]
- Spada u grupu: Ulaznih uređaja --> Pokazivački uređaji
- eng.:Input Devices --> Pointer devices
Sadržaj/Садржај |
[edit] Istorijat
Firma Epl je 1984. godine predstavila miša u sklopu svog računara. Tadašnji miš je imao samo jedan taster i vezao se preko, za to posebno napravljenog, serijskog porta. Mehanizam koji je omogućavao rad je bio elektromehanički. Do 2000. godine je ovaj mehanizam u potpunosti i bez izmena zadržan. Već 2000. godine se pojavljuje nov tip mehanizma koji se zasnivao na optici. Ti miševi se još nazivaju i optičkim miševima. Broj tastera je evoluirao od jednog do 5, pa i više. Broj tastera se povećavao u skladu sa zahtevima i mogućnostima operativnog sistema koji je korišćen. Tako u Mikrosoftovom DOSu se mogao koristiti samo jedan taster; sa pojavom Windowsa 95 se mogao koristiti i drugi taster, Windows 98 pa nadalje koriste i treći taster (ili točkić, koji ga zamenjuje). 4 i više tastera je napravljeno prvenstveno zbog komfornosti u igrama.
[edit] Tehnologija izrade mehanizma
Najosnovnija tehnologija za izradu mehanizma koji omogućuje mišu da prepozna pomicanje je zasnovana na elektromehanici. Elektronski deo je sastavljen od dva optoizolatora (elektronski sklop koji se sastoji od (diode) koja pri prolasku struje kroz nju emituje svetlost tj. LED-a . Mehanički deo je sastavljen od jedne kuglice koja je izrađena (najčešće) od teflona i dva zupčanika. Princip rada je sledeći: kada pomerimo miša po nekoj relativno hrapavoj površini, kuglica se pokrene i „zavrti“ zupčanike. Optoizolatori registruju pomeranje zupčanika i šalju signal u elektronski sklop koji ga dalje pretvara u signal razumljiv računaru i šalje mu ga.
Najnovija tehnologija za izradu mehanizma koji bi registrovali pomak miša po nekoj površini se zasniva na optici. Važno je napomenuti da kod ovih novih miševa ne postoje pokretni delovi. Na njegovoj donjoj strani su smeštene dve komponente. Prva je LED dioda koja emituje svetlost. Druga komponenta je CCD (specijalna vrsta optoelektričnog integralnog kola) čip. Ovaj čip radi po principu kamere, samo što se on pali i gasi u vrlo kratkim vremenskim razmacima. Naime, kada optičkog miša stavimo na neku površinu koja idealno ne odbija svetlost i kada ga pomeramo, CCD čip registruje te pomeraje. Razumljivim jezikom rečeno, CCD čip snima sliku ispod sebe (koju osvetljava LED dioda) i pri pomeranju miša CCD čip poredi sliku sa početnog položaja sa slikom koja se dobila pomeranjem i šalje to elektronskom sklopu koji proverava na koju je stranu pomeren miš upoređujući dobijene slike. Treba napomenuti da se ovaj proces odvija veoma brzo i da bi trebalo da se odvija što brže može, da bi se dobila što bolja preciznost.
[edit] Interfejsi za povezivanje miševa na računar
U početku je interfejs bio serijski, ali se od 1997. godine zamenjuje za to specijalnim portom čija oznaka je PS/2. Ovaj interfejs je obično zelene boje tako da lako možemo prepoznati u koji port treba priključiti kabal od miša. U današnje vreme se proizvode i miševi koji se priključuju u USB port (uglavnom su to optički miševi) jer je on univerzalan i postoji na skoro svim današnjim računarima. Treba napomenuti i da postoje miševi koji se ne povezuju kablovima sa računarom. Naime, oni posjeduju „bazu“ (naziv za uređaj koji prima signale od miša) koja je preko, gore navedenih portova, povezana sa računarom, a sam miš komunicira sa bazom preko infracrvenih ili radio talasa. Znači, ipak se baza mora kablom povezati na računar, dok sam miš mora opet koristiti baterije da bi mogao slati signale ka bazi.
[edit] Konfiguracija miševa u operativnim sistemima
Da biste mogli koristiti miš na vašem računaru, morate imati slobodan priključak za njega. Pošto ga priključite potrebno je postaviti odgovarajuće upravljačke programe da bi ga operativni sistem mogao koristiti. Kako se miš instalira, konsultujte uputstvo koje ste dobili sa mišem.
Procedura koja je najčešća je: U DOSu treba izmeniti AUTOEXEC.BAT datoteku tako da se u njoj poziva upravljački program za miša. U Windowsu obično nije potrebno ništa podešavati jer on sam podešava sve potrebne upravljačke programe. Kako se podešava rad miša u Windowsu XP: Start>Settings>Control panel>Printers and Other hardware> Mouse. U prozoru koji se otvorio videćete 5 kartica. Prva kartica se zove Buttons i na njoj podešavate: kada uključite Switch primary and secondary buttons prvo i i drugo dugme će zameniti uloge; Double click speed klizač podešava vremenski razmak koji je potreban da bi se opcija duplog klika mogla aktivirati. Što je klizač „desnije“ to znači da morate brže kliknuti dva puta da biste nešto uradili i obrnuto; Treća opcija je Turn on ClickLock. Ona služi da se posle određenog vremena (nakon klika levog tastera miša) zaključa dotični klik. Druga kartica je Pointers. Na njoj se mogu podesiti sledeće stvari: u padajućem meniju Scheme možete izabrati neku od ponuđenih šema za izgled pokazivača (eng:pointer, prim.aut). U polju Customize možete sami podesiti kako će pokazivač izgledati u određenom trenutku. Na levoj strani se nalaze imena događaja a na desnoj trenutni izled pokazivača za taj događaj. Da biste promenili izgled pokazivača za taj događaj, dva puta brzo kliknite (ili pritisnite dugme Browse) na sličicu trenutnog izgleda pokazivača. Otvoriće se okvir za dijalog u kome možete izabrati datoteku koja sadrži sličicu pokazivača kojeg želite. Pošto sve to fino podesite, tu šemu možete snimiti tako što ćete kliknuti na dugme Save As u polju Scheme. Treća kartica je Pointer Options. U polju Motion podešavate brzinu kretanja pokazivača na ekranu. U polje Snap To uključite opciju Snap To ako želite da se vaš pokazivač automatski premesti na Default dugme u okvirima za dijalog. U polju Display Pointers Trails uključujete i podešavate nešto poput tragova koji ostaju za pokazivačem miša prilikom pomeranja. Sledeća opcija je Hide pointer while typing. Kada je uključena sakriće pokazivač miša dok kucate, a on miruje. Čim ponovo pokrenete miša, pokazivač će biti prikazan. Zadnja opcija je vrlo korisna i služi za to da vam pokaže mesto gde se trenutno nalazi pokazivač miša kada pritisnete Kontrol (ctrl) taster. Vrlo je korisna ako imate povećan kontrast i osvetljenje boja na monitoru ili vam je pak ekran sastavljen od mnogo različitih detalja (npr, ako imate puno ikonica na radnoj površini koja ima pozadinu sa puno boja). Četvrta kartica je Wheel. Ona je korisna ako imate miša sa točkićem. U polju Scroll lines unesite koliko linija teksta treba da se izlista jednim pomeranjem točkića miša, a ako želite da vam se jednim pomerajem točkića na mišu izlista jedan ekran, uključite opciju Scroll One Screen at Time.
Kategorija:Kompjuteri
