Honduras
From Wikipedia
 Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak! |
|
|||||
| Državna krilatica: |
|||||
 |
|||||
| Službeni jezik | [[španjolski]] | ||||
| Glavni grad | [[Tegucigalpa]] | ||||
| Predsjednik | [[Ricardo Maduro]] | ||||
| Predsjednik Vlade | [[Vicente Williams]] | ||||
| Površina - Ukupno |
101. po veličini 112.090 km² |
||||
| Stanovništvo - Ukupno (2002) |
96. po veličini 6.560.608 |
||||
| Neovisnost | Od Španjolske 15. rujna 1821. |
||||
| Valuta | honduraška lempira (100 100 centava) |
||||
| Vremenska zona | UTC -6 | ||||
| Državna himna | [[Tu bandera es un lampo de cielo]] | ||||
| Internetski nastavak | .hn | ||||
| Pozivni broj | 504 | ||||
Honduras je država u Srednjoj Americi, graniči s Gvatemalom i Salvadorom na zapadu i s Nikaragvom na jugu. Izlazi na Tihi ocean na jugu i na Karipsko more na sjeveru (Honduraški zaljev).
[edit] Povijest
Prije dolaska bijelaca područje Hondurasa je dio područja srednjoameričkih indijanskih kultura. U njegovom zapadnom dijelu razvijala se kultura Maja. Kristofor Kolumbo se iskrcao na njegovu obalu 1502. i dao mu ime honduras (španj. dubine), prema dubokoj vodi uz obalu. Španjolski osvajači pod vodstvom Cortesa dolaze 1524. Od tada do 1821. Honduras pripada Španjolskoj. Kratko vrijeme je u sastavu Ujedinjenih država Srednje Amerike. Raspadom Unije 1840. postaje samostalan.
Tijekom druge polovice 20. stoljeća često je bio pod militarističkom vlašću, sve do slobodnih izbora 1982.
[edit] Ekonomija
Honduras spada u najsiromašnije i najmanje razvijene države Latinske Amerike. Ekonomiju uglavnom čini poljoprivreda, a najveću izvoznu vrijednost ima proizvodnja kave. Nekadašnja druga po veličini izvozna grana, izvoz banana, uništena je 1998. u uraganu. Do 2000. je proizvodnja obnovljena na 57% prijašnje vrijednosti. Od ostalih proizvodnih djelatnosti važan je uzgoj škampa. Honduras posjeduje šumska i mineralna bogatstva, ali širtenje poljoprivrednih površina spaljivanjem nastavlja ugrožavati šume.
[edit] Stanovništvo
Stanovništvo uglavnom čine potomci mješanaca indijanskog stanovništva i europskih doseljenika (mestici) kojih ima 80%. Indijanaca ima 7%, crnaca i mulata 2%, te bijelaca 1%. Prema vjeroispovijesti prevladavaju katolici (87%) i protestanti (10%).
| Uredi | Države Sjeverne i Srednje Amerike | |
|
Antigva i Barbuda | Bahami | Barbados | Belize | Dominika | Dominikanska Republika | Grenada | Gvatemala | Haiti | Honduras | Jamajka | Kanada | Kostarika | Kuba | Meksiko | Nikaragva | Panama | Salvador | Sjedinjene Američke Države | Sveta Lucija | Sveti Kristofor i Nevis | Sveti Vincent i Grenadini | Trinidad i Tobago |
||
| Teritoriji: Američki Djevičanski Otoci | Angvila | Aruba | Bermudi | Britanski Djevičanski Otoci | Gvadalupa | Kajmanski Otoci | Martinik | Montserrat | Navassa Otok | Nizozemski Antili | Portoriko | Saint-Pierre i Miqeulon | Turks i Caicos Otoci | ||
