Sicilija

Izvor: Wikipedija

**Regione Sicilia**


Glavni grad	Palermo
Predsjednik	Salvatore Cuffaro (La Casa delle Libertà)
Pokrajine	Agrigento Caltanissetta Catania Enna Messina Palermo Ragusa Syracuse Trapani
Broj općina	390
Površina	25.708 km²
	1. u Italiji (8.5 % Italije)
Stanovništvo - Ukupno (2005 procjena.) - Poredak - Gustoća	5,015,591 4. (8.7 %) 195/km²

Karta pokazuje položaj regije Sicilija u Italiji

Satelitski snimak otoka Sicilije

Sicilijanske provincije - podjela

Sicilija (tal. Sicilia, prije Trinakria) je najveći otok na Mediteranu i jedna od regija u Italiji, smještena jugozapadno od vrha talijanske čizme. Tjesnac širine od oko 5 km zove se Messinski tjesnac (tal. Stretto di Messina).

U svibnju 1946. Sicilija je u sklopu Talijanske republike dobila status autonomne pokrajine. Glavni grad Sicilije je Palermo (686.722 stanovnika), a drugi važniji gradovi su: Catania (313.110 stanovnika), Messina (252.026 stanovnika), Syrakus (123.657 stanovnika), Gela (72.774 stanovnika), Trapani (68.346 stanovnika), Caltanissetta (61.438 stanovnika), Agrigento (54.619 stanovnika), Ragusa (68.956 stanovnika), Marsala (50.000 stanovnika) i Enna (28.983 stanovnika).

Otok se sastoji od 9 provincija, dijelom nazvanih i po imenima većih otočnih centara: Agrigento, Caltanissetta, Catania, Enna, Messina, Palermo, Ragusa, Siracusa i Trapani. Otok Sicilija zauzima površinu od 25.709 km², a na njemu živi oko 5,1 milijuna stanovnika.

[uredi] Zemljopis

Pred sjevernom obalom Sicilije leže Eolski otoci (Isole Eolie), koji se još zovu i Liparsko otočje, nazvano po najvećem otoku Lipari u ovoj otočnoj skupini. ostali otoci su: Salina, Vulcano, Stromboli, Panarea, Filicudi i Alicudi, a na sjeverozapadu i otok Ustica. Oko zapadnog vrha otoka Sicilije smješteni su i Egadski otoci (Isole Egadi): Favignana, Marettimo i Levanzo, dok se između južne obale i obale Tunisa nalaze otoci Pantelleria i Pelagijski otoci (Isole Pelagie): Lampedusa, Lampione i Linosa.

[uredi] Klima

Na Siciliji vlada mediteranska klima, koju karakteriziraju topla proljeća i jeseni, vrela ljeta i blage zime. Regionalna odstupanja u klimi su veoma izražena. U vremenu od lipnja do rujna veoma slabo kiši, dok je studeni istovremeno najkišovitiji mjesec u godini. Temperature na otoku su blaže no na kontinentu i kreću se od 11 °C u siječnju (prosjek) do 27 °C u srpnju (prosjek). Ljeti se temperatura može popeti i do 40 °C, zahvaljujući najviše vrelom pustinjskom vjetru Scirocco. Usprkos toplini na Siciliji su mogući i zimski sportovi, prije svega na vulkanu Etna.

[uredi] Stanovništvo

Velika većina stanovništva Sicilije govori sicilijanskom varijantom talijanskog jezika, kojeg nerijetko smatraju i zasebnim jezikom. Većina stanovništva pripadaju rimo-katoličkoj vjeri. Oko dva milijuna Sicilijanaca žive u inozemstvu, prije svega u Sjedinjenim Američkim Državama. Nekoliko otočnih mjesta naseljavaju etnički Albanci, koji se na Siciliji zovu Arbëresh.

[uredi] Privreda

Poljoprivreda (Pšenica, kukuruz, maslina, vinova loza, južne kulture), industrijska proizvodnja, automobilska industrija, turizam.

[uredi] Društveni problemi

Visoka nezaposlenost, korupcija, nedostatak prometne infrastrukture, ekološke štete, nedostatak vode, organizirani kriminal (Mafija, Cosa Nostra).

[uredi] Povijest

Narod Sicani su ovu regiju zvali Sicania. Kad su je Grci osvojili nazvali su je Trinachia(zbog trokutaste forme). Ime Sicilia dolazi od imena naroda Siculi.

[uredi] Glazba

Glazba je važan dio kulturne tradicije na Siciliji. Vrlo poznat je narodni ples Tarantella, koji se pleše u varijantama u troosminskom i šestoosminskom taktu.

[uredi] Poznate osobe

Empedokles (ca. 490 p.n.e. - ca. 430 p.n.e.),
Gorgias (ca. 480 p.n.e. - 380 p.n.e.
Diodorus Siculus (1. st. p.n.e.
Arhimed (ca. 287 p.n.e. - 212 p.n.e.
Friedrich II (1194 - 1250),
Paolo Boi (1528 - 1598),
Alessandro Scarlatti (1660 - 1725),
Giovanni Meli (1740 - 1815),
Alessandro Cagliostro (1743 - 1795),
Giovanni Pacini (1796 - 1867),
Vincenzo Bellini (1801 - 1835),
Francesco Crispi (1819 - 1901),
Giovanni Verga (1840 - 1922),
Ettore Ximenes (1855 - 1926),
Luigi Pirandello (1867 - 1936),
Nino Martoglio (1870 - 1921-),
Vincenzo Lapuma (1874 - 1943),
Francesco Cantelli (1875 - 1966),
Joe Masseria (1879 - 1931),
Giuseppe Tomasi di Lampedusa (1896 - 1957),
Lucky Luciano (1896 - 1962),
Frank Capra (1897 - 1991),
Salvatore Quasimodo (1901 - 1968),
Ettore Majorana (1906 - verschollen 1938),
Vitaliano Brancati (1907 - 1954),
Elio Vittorini (1908 - 1966),
Salvatore Pappalardo (1918 -),
Antonino Caponnetto (1920 - 2002),
Leonardo Sciascia (1921 - 1989),
Salvatore Giuliano (1922- 1950),
Andrea Camilleri (1925 -),
Tommaso Buscetta (1928 - 2000),
Salvatore Riina (1930 -),
Salvatore Maranzano (1931 -),
Bernardo Provenzano (1933 -),
Pippo Baudo (1936 -),
Giovanni Falcone (1939 - 1992),
Paolo Borsellino (1940 - 1992),
Sammy Gravano (1945 -),
Gianni Bella (1946 -),
Leoluca Orlando (1947 -),
Salvatore Sciarrino (1947 -),
Giuseppe Impastato (1948 - 1978),
Marcella Bella (1952 -),
Giuseppe Tornatore (1956 -),
Rosario Fiorello (1960 -),
Manuel Zurria (1962 -),
Salvatore Schillaci (1964 -),
Maria Grazia Cucinotta (1969 -),
Carmen Consoli (1974 -),
Giuseppe Gibilisco (1979 -),

[uredi] Film

U brojnim filmovima, poput ciklusa filmova "Kum" (1969), (1974) i (1990), Sicilija se pojavljuje kao mjesto zločina. Ne treba zaboraviti ni sljedeće filmove:

"Stromboli", 1949
"Leopard", 1963
"Sicilijanac", 1987
"Cinema Paradiso", 1989, Oscar za najbolji strani film
"Legenda o pijanisti sa oceana", 1998
"Malènska čarolija", 2000
"I cento passi", 2000

[uredi] Vanjske poveznice

Talijanske regije
Abruzzo \| Apulija \| Basilicata \| Emilia-Romagna \| Kalabrija \| Kampanija \| Lacij \| Ligurija \| Lombardija \| Marke \| Molise \| Pijemont \| Toskana \| Umbrija \| Veneto
Posebni autonomni status imaju: Furlanija-Julijska krajina \| Trentino-Južni Tirol \| Sardinija \| Sicilija \| Valle d'Aosta