Sedam svjetskih čuda
Izvor: Wikipedija
Sedam svjetskih čuda je sedam veličanstvenih čovjekovih dostignuća u arhitekturi i građevinarstvu. Kako čovjek s vremenom napreduje, tako postoji nekoliko takvih popisa.
Prvi popis svjetskih čuda sačinjen je navodno između 150. i 120. godine prije naše ere, a sačinio ga je grčki pjesnik Antipatros iz Sidona. Što ga je navelo da to učini, ne zna se. Ne zna se, štaviše, da li je Antipatros poznavao građevine i skulpture na temelju vlastitog promatranja. Svih onih sedam znamenitosti bile su odabrane iz grčkog kuta gledanja, samo jedno čudo našao je pjesnik na zemlji današnje Grčke: Fidijinog Zeusa. Tri od tih čudesnih djela mogao je čovjek ugledati u Maloj Aziji: Kolos s Rodosa, Artemidin hram u Efesu i Mauzolej u Halikarnasu. Nešto dalji put bio je već do piramida u Gizehu, a da čovjek ugleda viseće vrtove valjalo se potruditi sve do Babilona. Čuda što su se tako reci nalazila ispred kućnog praga - Antipatros je izostavio: Akropolu u Ateni. Druge stvari nije mogao pribilježiti jer su već bile porušene. Na primjer, Babilonski toranj. Pjesnik svojim suvremenicima nije nudio nikakvih ruševina, već samo aktualne znamenitosti. Što je riječ upravo o sedam, a ne o trinaest ili dvadeset svjetskih čuda, ovisi o simboličnom značenju brojke sedam. Kao "osmo čudo svijeta" smatrali su ljudi kasnijih godina nekoliko tuceta značajnih građevina razasutih po čitavu svijetu. Prve rekonstrukcije antičkih svjetskih čuda, punih fantazije, nastale su u vrijeme kad se Europa počela sjećati klasike. Marten de Vos (1532-1603) i u njegovo vrijeme veoma slavni isusovac Athanasius Kircher, rođen 1601. u Fuldi, dali su prvi doprinos tome, Fischer von Erlach (1656-1723) približio se već nešto više stvarnosti. Vrijedna svjedočanstva naišla su tek u trenutku, kad su se arheolozi dali na posao.
Svjetska čuda Antike:
- Keopsova piramida u Gizi (oko 2550 pr.n.e.)
- Semiramidini viseći vrtovi (Babilon, oko 600 pr.n.e.)
- Zeusov kip u Olimpiji (oko 440 pr.n.e.)
- Artemidin hram u Efezu (oko 550 pr.n.e.)
- Mauzolej u Halikarnasu (oko 350 pr.n.e.)
- Kolos s otoka Roda (oko 280 pr.n.e.)
- Aleksandrijski svjetionik, na otoku Faru pred Aleksandrijom (oko 280 pr.n.e.)
Do danas je ostala sačuvana samo Keopsova piramida, pa današnji popis čuda izgleda ovako:
- Eiffelov toranj (Pariz, Francuska) (1889.)
- kip Slobode (New York, SAD)
- most Golden Gate (San Francisco, SAD)
- Kineski zid
- Aja Sofija (Istanbul, Turska)
- Angkor Wat (Kambodža)
- Tadž Mahal (Indija)
- Stolna crkva u Kolnu (Njemačka)
- Atomium (Bruxelles, Belgija)
- Escorial (Španjolska)
- Alhambra (Granada)
- Stolna crkva u Milanu
- Crkva Sv. Petra (Vatikan)
- Akropola
- Slavoluk Pobjede (Pariz, Francuska)
- Dvorac Versailles (Francuska)
- Ronchamp (crkva od Le Corbusiera) (Francuska)
- Stonehenge (Velika Britanija)
- Moskovski Kremlj
- Baalbek između Libanona i Antilibanona
- Džamija Omajada (Libanon
- Hram Nikko (Japan)
- Daibutsu (orijaški Buda) (Japan)
- Hram Borobudur (Java)
- Sueski kanal
- Abu Simbel (Egipat)
- Mount Rushmore (SAD)
- Cape Kennedy (Florida, SAD)^
- Chichen Itza (Jukatan)
- Machu Picchu (Ande)
