Plemeniti plinovi
Izvor: Wikipedija
| Redni broj | Ime | Simbol |
|---|---|---|
| 2 | Helij | He |
| 10 | Neon | Ne |
| 18 | Argon | Ar |
| 36 | Kripton | Kr |
| 54 | Ksenon | Xe |
| 86 | Radon | Rd |
| 118 | Ununoktij | Uuo |
Elementi se nulte skupine nazivaju još i plemenitim plinovima, dok su se ranije nazivali inertnim plinovima jer se vjerovalo da su nulto*valentni i da ne grade spojeve. Otuda potječe naziv same skupine. U kemijskoj se literaturi ova skupina sve češće naziva XVIII. skupinom. U ovu skupinu elemenata spadaju: helij (He), neon (Ne), argon (Ar), kripton (Kr), ksenon (Xe) i radon (Rn). Radon je radioaktivan s poluvremenom raspadanja od 3,8 dana. Proizvod je radioaktivnog raspadanja radija. Ovi su se elementi počeli primjenjivati tek 1910. kada je otkriveno da električna struja pri prolasku kroz ove elemente daje obojenu svjetlost. Do 1910. godine plemeniti su plinovi imali samo teoretski značaj. Zajednička je oznaka elektronske konfiguracije ove skupine ns2 np6 (s izuzetkom helija čija je konfiguracija ns2 ) s popunjenim valentnim orbitalama.
[uredi] Opća svojstva elemenata u skupini
Zbog vrlo stabilne konfiguracije, plemeniti plinovi ne mogu primiti nijedan elektron, a da se ne počne popunjavati nova elektronska razina. Popunjene elektronske orbitale ne daju mogućnost međusobnog spajanja atoma ovih elemenata, te su u svim trima agregatnim stanjima monoatomi. Plemeniti plinovi imaju vrlo visoke vrijednosti energije ionizacije tako da teško mogu otpustiti elektron. Među atomima postoje samo Van Der Waalsove privlačne sile koje rastu s porastom atomskog broja, a s njima i talište i vrelište. Plemeniti plinovi nemaju miris i ukus, a u vodi su slabo topljivi. Helij, koji ima samo dva elektrona, ima najniže talište i vrelište. Helij nije dobiven u čvrstom stanju. Plemeniti plinovi ulaze u sastav atmosfere. Dobivaju se frakcijskom destilacijom.
[uredi] Primjena plemenitih plinova
Helij se koristi za punjenje balona. "Helijev zrak" daje se roniocima jer se helij manje rastvara u krvi od dušika te se brže mogu dizati prema površini. Tako se sprječava dubinska bolest. Helij služi za ispitivanje materije pri vrlo niskim temperaturama. Pretpostavlja se da je tečan i pri apsolutnoj nuli.
Neon se upotrebljava za punjenje reklamnih svjetlećih cijevi. Ako pod smanjenim pritiskom dođe do električnog pražnjenja kroz neon, javlja se narančasto-ljubičasta svjetlost. Ukoliko se doda živina para i argon, boja se mijenja do tamnoplave i zelene.
Argon se koristi za punjenje žarulja, kao i za zavarivanje u tehnici jer daje inertnu atmosferu. Koristi se i za punjenje svjetlećih cijevi.
Kripton i ksenon također se koriste za punjenje žarulja.
Plemeniti se plinovi koriste i u laserskoj tehnici.
[uredi] Spojevi plemenitih plinova
Plemeniti plinovi mogu graditi sspojeve iako imaju vrlo stabilnu elektronsku konfiguraciju. Prvi je spoj plemenitih plinova napravljen 1962. godine. Pri sobnoj temperaturi izvršeno je miješanje tamnocrvenih para platine heksafluorida PtF6 s viškom ksenona čime je nastao čvrsto žuti kompleksni spoj ksenon-heksafluoroplatinat, XePtF6
Do danas je napravljeno više stotina spojeva ksenona; npr. s fluorom XeF2 , XeF4 , XeF6 ; s kisikom XeO3. Neki su od njih vrlo stabilni, kao na primjer Rb2XeF8 koji se ne razlaže ni na 400 °C. Dobiveni su i neki spojevi kriptona i radona.
Spojevi plemenitih plinova nemaju praktičnu primjenu, te njihovo dobivanje ima samo teorijsku vrijednost.
