Kreševo
Izvor: Wikipedija
|
||
| Slika:Kreševo (položaj).png | ||
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
| Županija | Srednjobosanska | |
| Sjedište | Kreševo | |
| Načelnik | ? | |
| Površina | ? km² | |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
6.731 (1991.) ?/km² |
|
Kreševo je stari bosanski kraljevski grad u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Po popisu iz 1991. godine, u samom mjestu je tada živjelo oko 1.300 stanovnika , a u općini Kreševo 6.731 stanovnika. Grad je poznat po glasovitom Franjevačkom samostanu iz 14. stoljeća.
Kreševo administrativno pripada Srednjobosanskoj županiji.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kreševo imala je 6.731 stanovnika, raspoređenih u 27 naselja.
Nacionalni sastav:
- Hrvati - 4.714 (70,03%)
- Muslimani - Bošnjaci - 1.531 (22,74%)
- Srbi - 34 (0,50%)
- Jugoslaveni - 251 (3,72%)
- ostali - 201 (3,01%)
Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:
ukupno: 6.941
- Hrvati - 5.284 (76,12%)
- Muslimani - 1.484 (21,38%)
- Srbi - 118 (1,70%)
- Jugoslaveni - 23 (0,33%)
- ostali - 32 (0,47%)
[uredi] Naseljena mjesta
Alagići, Bjelovići, Botunja, Bukva, Crkvenjak, Crnički Kamenik, Crnići, Deževice, Drežnice, Gunjani, Kojsina, Komari, Kreševo, Kreševski Kamenik, Lipa, Mratinići, Pirin, Poljani, Polje, Rakova Noga, Ratkovići, Stojčići, Vidosovići, Vodovoji, Volujak, Vranci i Zvizd.
[uredi] Nacionalni sastav po naseljenim mjestima
- Alagići - uk.229, Hrvati - 210, Jugoslaveni - 11, ostali - 8
- Bjelovići - uk.260, Hrvati - 207, Bošnjaci - 50, Jugoslaveni - 1, ostali - 2
- Botunja - uk.178, Bošnjaci - 174, Hrvati - 3, Jugoslaveni - 1
- Bukva - uk.163, Hrvati - 126, Bošnjaci - 37
- Crkvenjak - uk.61, Hrvati - 41, Bošnjaci - 20
- Crnički Kamenik - uk.157, Bošnjaci - 81, Hrvati - 69, Jugoslaveni - 5, ostali - 2
- Crnići - uk.465, Bošnjaci - 293, Hrvati - 165, ostali - 7
- Deževice - uk.246, Hrvati - 233, Jugoslaveni - 4, ostali - 9
- Drežnice - uk.87, Hrvati - 83, Jugoslaveni - 4
- Gunjani - uk.124, Bošnjaci - 123, ostali - 1
- Kojsina - uk.226, Hrvati - 220, Bošnjaci - 1, ostali - 5
- Komari - uk.100, Hrvati - 99, ostali - 1
- Kreševo - uk.1.433, Hrvati - 937, Bošnjaci - 305, Srbi - 15, Jugoslaveni - 126, ostali - 50
- Kreševski Kamenik - uk.197, Hrvati - 186, Jugoslaveni - 6, ostali - 5
- Lipa - uk.92, Hrvati - 92
- Mratinići - uk.557, Bošnjaci - 276, Hrvati - 230, Srbi - 3, Jugoslaveni - 22, ostali - 26
- Pirin - uk.160, Hrvati - 150, Srbi - 1, ostali - 9
- Poljani - uk.53, Hrvati - 51, ostali - 2
- Polje - uk.482, Hrvati - 427, Bošnjaci - 24, Srbi - 3, Jugoslaveni - 21, ostali - 7
- Rakova Noga - uk.407, Hrvati - 296, Bošnjaci - 105, Srbi - 1, Jugoslaveni - 3, ostali - 2
- Ratkovići - uk.94, Hrvati - 90, Bošnjaci - 4
- Stojčići - uk.390, Hrvati - 288, Srbi - 7, Bošnjaci - 6, Jugoslaveni - 25, ostali - 64
- Vidosovići - uk.32, Bošnjaci - 32
- Vodovoji - uk.65, Hrvati - 64, ostali - 1
- Volujak - uk.306, Hrvati - 289, Srbi - 4, Jugoslaveni - 13
- Vranci - uk.97, Hrvati - 96, Jugoslaveni - 1
- Zvizd - uk.70, Hrvati - 62, Jugoslaveni - 8
[uredi] Uprava
[uredi] Povijest
"U kraljevskom gradu Kreševu..." - započinjala je ovako znamenita "Kreševska povelja", pisana davnog 12. kolovoza 1434. godine. Ova povelja, čiji se original čuva u Dubrovniku, danas je najstariji pisani dokument u kome se pominje ime grada nastalog stoljećima prije. Do danas nisu otkriveni pouzdani povijesni izvori, koji bi mogli točno odrediti vrijeme nastanka Kreševa.
Postoje brojni tragovi, koji su mogli biti izazov povjesničarima: nekropole u selima Deževice i Pirin, "Rimski most" u Vrancima, ostaci zidina u Crkvenjaku, Crnićkom kameniku, Berberuši, Kotarcu i Gradu na Bedemu iznad Kreševa. U srednjem stoljeću je sačuvano dosta povijesnih dokumenata, jer početkom XIV stoljeca dolazi do značajnijeg razvoja rudarstva u srednjoj Bosni; bogatoj u prvom redu srebrom, bakrom, živom i olovom. Rudokopi u Kreševu se prvi put spominju 1381.godine. Uz rudarstvo napreduje i trgovina, čiji nositelji postaju spretni Dubrovčani. Carinski sustav Bosanskog kralja uglavnom je bio u njihovim rukama. Naselje Deževice, smješteno zapadno od Kreševa, bilo je u to doba vrlo važno carinsko i trgovinsko središte srednje Bosne. Krajevi s rudarskom proizvodnjom srebra, olova, bakra i željeza od posebnog su značaja za Bosanske banove i kraljeve. To je razlog da u grad Kreševo dolaze Bosanski velikaši i Dubrovačka gospoda, a tu često stoluje i Bosanski kralj sa svojom svitom. Tako je 3. rujna 1444. godine Stjepan Tomaš svojim kraljevskim pečatom potvrdio Dubrovčanima odgovarajuće povlastice izdavši povelju u kojoj Kreševo naziva slavnim gradom.
U blizini ostataka srednjovjekovnog grada Kreševo smještenom na brdu Grad izgrađena je zalaganjem fra Stjepana Buljana 1996. godine kapela u spomen na posljednju Bosansku kraljicu Katarinu Kosača, koja je svoj život završila u progonstvu. Pokopana je u Rimu u franjevačkoj crkvi Ara Coeli 1478.godine.
Razdoblje pod Turskom vlašću od 1463. do 1878. godine zabilježeno je po stradanjima, ali su ipak rudari i kovači zbog vađenja i prerade željezne rudače imali povlašten položaj. Tada se u Kreševu u odnosu na druge krajeve u Bosni živjelo bolje.
Austrougarska vladavina je 1878. godine donijela više prava, reda i izgradnje općenito u Bosni, ali je zbog industrijalizacije u Kreševu došlo do zatvaranja rudnika, topionica i kovačnica. Veliki broj kreševljaka se u potrazi za poslom iselio u novootvorene industrijske centre.
Godine 1908. se otvara u Kreševu Kovačka zadruga, jedno od prvih dioničkih društava u Bosni i Hercegovini na čijim je temeljima poslije II svijetskog rata formirana Tvornica kovanog alata Čelik, koja je upošljavala najveći broj ljudi i bila nositelj razvoja cijelog kraja.
Kreševo je u svojoj teškoj prošlosti dalo veliki broj znamenitih ljudi, poglavito franjevaca. Do konca XIX stoljeća svojim djelovanjem u Kreševu i Bosni ostavili su snažan pečat uglednici: narodni liječnik fra Franjo Gracić, liječnik i kirurg fra Mato Nikolić komu je papa Pio VII dao dozvolu da liječi u Bosni, po kojemu je nazvana i novoizgrađena bolnica u Novoj Biloj; doktor medicine fra Petar Marešević koji je titulu stekao na Bečkom sveučilištu; te uvaženi biskupi fra Mato Delivić, fra Marijan Bogdanović, fra Augustin Botoš-Okić, te povijesničar fra Ignacije Strukić.
Početak XX stoljeća obilježio je dr. Danijel Ban, utemeljitelj prve Hrvatske čitaonice i društvenog doma u Kreševu, zatim povjesničar i etnolog fra Augustin Kristić, spisatelj i pjesnik dr. fra Augustin Čičić i drugi ... Veći dio svog života proveo je u Kreševu hercegovački franjevac i pisac fra Grga Martić, istaknuti kulturni i politicki djelatnik. U Kreševu je umro i sahranjen 1905.godine. Pred samostanom je postavljena njegova bista, djelo kipara Ivana Meštrovića.
Kameni most u selu Vranci: To je najstariji sačuvani građevni objekt na prostoru Općine, s autentičnim izgledom i neodređenog vremena njegove gradnje. Moguće je da datira iz rimskog perioda, obzirom da se iznad njega, na udaljenosti od oko 400 metara nalaze ostaci prometnice, "rimske ceste" u dužini od 2000 metara, ili iz vremena samostalne Bosne, odnosno prvih godina Turske vladavine u Bosni. Narod i sada taj most zove "rimski most".
L i t e r a t u r a : 1) Stari mostovi u Bosni i Hercegovini, autori: Dž. Čelić i M. Mujezinović, 1969. godine, izvorno ZZSK BiH. 2) Povijesni spomenici Kreševa, Augustin Kristić, 1995. godine.
Putna prometnica Kreševo-Homolj ćuprija (Lepenica): U Turskom periodu a i poslije, do 1900. godine kada je izgrađena suvremena prometnica Kreševo-Kiseljak, prometnica Kreševo-Srajevo koja je vodila preko Han Ivice, Homolj ćuprije, Azapovića, Rakovice i dalje u Sarajevo imala je veliki značaj za transport kovačkih izrađevina (robe) iz Kreševa u Sarajevo i dalje u istočni dio Osmanlijskog carstva. Tako su Skadarski trgovci znali i po 100 tovara robe transportirati u Albaniju. Poznati Kreševski trgovac Merdan dao je načiniti kaldrmu, vjerojatno je obnovio dio prometnice Kreševo-Homolj ćuprija (Lepenica), koju narod u novije vrijeme (prim. A.B., pred kraj 19. stoljeća) zovu Merdanova testa (cesta). U drugoj polovici 19.stoljeća, obitelj Merdan (Salih, Mula, Ahmed, i dr.) bila je vlasnik 6 gvozdenih majdana s topionicama u majdanskoj opcini Kreševo.
L i t e r a t u r a : 1) Lepenica, privreda, stanovništvo, priroda, zdravlje; Grupa autora, Sarajevo 1963. godine. 2) Lokalizacija gvozdenih majdana i rudnici oko Kreševa, autor Augustin Kristić, 1956. godine.
[uredi] Gospodarstvo
[uredi] Slavni ljudi
[uredi] Spomenici i znamenitosti
[uredi] Obrazovanje
[uredi] Kultura
[uredi] Sport
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak o bosanskohercegovačkoj općini: Kreševo treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
