Široki Brijeg
Izvor: Wikipedija
|
||
 |
||
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
| Županija | Zapadnohercegovačka | |
| Sjedište | Široki Brijeg | |
| Načelnik | Miro Kraljević | |
| Površina | ? km² | |
| Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
27.180 (1991.) ?/km² |
|
Široki Brijeg je grad u Bosni i Hercegovni i središte je Zapadnohercegovačke županije. Široki Brijeg je smješten na rijeci Lištici, oko 20 km zapadno od Mostara. Sam grad broji oko 7000 stanovnika, dok općina ima 27.180 žitelja.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Široki Brijeg imala je 27.180 stanovnika, raspoređenih u 35 naselja.
Nacionalni sastav:
- Hrvati - 26.884 (98,91%)
- Srbi - 148 (0,54%)
- Muslimani - Bošnjaci - 9 (0,03%)
- Jugoslaveni - 20 (0,07%)
- ostali - 119 (0,45%)
Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:
ukupno: 27.285
- Hrvati - 26.940 (98,73%)
- Srbi - 234 (0,85%)
- Muslimani - 43 (0,15%)
- Jugoslaveni - 12 (0,04%)
- ostali - 56 (0,23%)
[uredi] Naseljena mjesta
Biograci, Buhovo, Crne Lokve, Čerigaj, Dobrič, Dobrkovići, Doci, Donja Britvica, Donji Crnač, Donji Gradac, Duboko Mokro, Dužice, Gornja Britvica, Gornji Crnač, Gornji Gradac, Gornji Mamići, Grabova Draga, Izbično, Jare, Knešpolje, Kočerin, Lise, Ljubotići, Ljuti Dolac, Oklaji, Podvranić, Potkraj, Pribinovići, Privalj, Rasno, Rujan, Široki Brijeg, Trn, Turčinovići i Uzarići.
Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Široki Brijeg u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.
[uredi] Nacionalni sastav po naseljenim mjestima
- Biograci - uk.741, Hrvati - 724, Srbi - 11, Jugoslaveni - 4, ostali - 2
- Buhovo - uk.518, Hrvati - 515, ostali - 3
- Crne Lokve - uk.357, Hrvati - 355, Srbi - 1, ostali - 1
- Čerigaj - uk.401, Hrvati - 401
- Dobrič - uk.667, Hrvati - 550, Srbi - 113, Jugoslaveni - 1, ostali - 3
- Dobrkovići - uk.429, Hrvati - 427, ostali - 2
- Doci - uk.187, Hrvati - 187
- Donja Britvica - uk.292, Hrvati - 291, ostali - 1
- Donji Crnač - uk.804, Hrvati - 803, ostali - 1
- Donji Gradac - uk.797, Hrvati - 784, Srbi - 8, ostali - 5
- Duboko Mokro - uk.639, Hrvati - 635, ostali - 4
- Dužice - uk.586, Hrvati - 585, ostali - 1
- Gornja Britvica - uk.238, Hrvati - 238
- Gornji Crnač - uk.473, Hrvati - 467, ostali - 6
- Gornji Gradac - uk.339, Hrvati - 339
- Gornji Mamići - uk.543, Hrvati - 540, Jugoslaveni - 1, ostali - 2
- Grabova Draga - uk.101, Hrvati - 100, ostali - 1
- Izbično - uk.315, Hrvati - 313, ostali - 2
- Jare - uk.1.040, Hrvati - 1.037, ostali - 3
- Knešpolje - uk.1.110, Hrvati - 1.105, Jugoslaveni - 3, ostali - 2
- Kočerin - uk.1.143, Hrvati - 1.129, Srbi - 1, ostali - 13
- Lise - uk.1.406, Hrvati - 1.394, Bošnjaci - 1, Srbi - 1, ostali - 10
- Ljubotići - uk.966, Hrvati - 961, Srbi - 1, ostali - 4
- Ljuti Dolac - uk.1.496, Hrvati - 1.488, Srbi - 6, ostali - 2
- Oklaji - uk.547, Hrvati - 546, Jugoslaveni - 1
- Podvranić - uk.182, Hrvati - 182
- Potkraj - uk.535, Hrvati - 535
- Pribinovići - uk.641, Hrvati - 639, ostali - 2
- Privalj - uk.369, Hrvati - 369
- Rasno - uk.779, Hrvati - 775, ostali - 4
- Rujan - uk.223, Hrvati - 223
- Široki Brijeg - uk.5.039, Hrvati - 4.979, Bošnjaci - 8, Srbi - 6, Jugoslaveni - 10, ostali - 36
- Trn - uk.1.274, Hrvati - 1.273, ostali - 1
- Turčinovići - uk.691, Hrvati - 685, ostali - 6
- Uzarići - uk.1.292, Hrvati - 1.290, ostali - 2
[uredi] Uprava
[uredi] Povijest
Ostaci gomila i gradina iz ilirskog vremena potvrđuju da je područje Širokog Brijega u predpovijesnom vremenu bilo gusto naseljeno.Ostaci se mogu vidjeti na brdu Gradina koje je na granici Mokrog i Čerigaja. Tu se i sada vide kuda su bili zidovi tvrđava, svakako šteta što arheolozi tome ne posvete veše pažnje. I u antičko doba, kad je ovaj kraj bio pod rimskom vlašću, bujao je život. Iz tog vremena istraženi su kasnoantički ostaci rimske utvrde (refugija) u selu Biogracima i bazilika u Mokrom, a i drugdje se nalaze tragovi utvrda i putova. Današnja Matijevića gradina krije ostatke veće utvrde-grada, vjerojatno Mokriskika, što ga sredinom X. stoljeća spominje Konstantin Porfirogenet.
Bazilika u Mokrom rušena je i podizana te je i u srednjem vijeku služila svrsi. U njezinoj je blizini nekropola sa stećcima, a ima ih i drugdje. Oni brojnošću i veličinom navode na zaključak da je ovaj kraj od XII. do XV. stoljeća bio gusto naseljen i bogat. Iz tog vremena u selu Kočerinu sačuvao se najduži natpis na stećcima pisan bosančicom ili hrvatskom ćirilicom, poznat pod imenom Kočerinska ploča. Obilježavala je grob velikaša Vignja Miloševića, koji je preminuo 1404. godine. U Borku, nedaleko od izvora rijeke Lištice, sačuvani su ostaci manjeg srednjevjekovnog grada-utvrde.
Padom pod Turke sredinom druge polovine XV. stoljeća pučanstvo se razbježalo i prorijedilo. Prvi turski popisi u Hercegovini (god. 1468./69., potom 1475.-75. i 1519.) pokazuju da se pučanstvo zadržalo samo u brdskim selima.Od pada pod Turke pa do sredine XIX. stoljeća Hercegovina je bila gotovo posve odsječena od društvenih, kulturnih i političkih zbivanja u drugim europskim zemljama. Kao jedini vođe s preostalim narodom bili su franjevci. Kršćani su obespravljeni. Crkve i samostane, koji su preostali nakon rušenja u osvajačkim pohodina, Turci i poturice porušili su god. 1563. Otada pa do sredine XIX stoljeća - točnije: pune 283 godine!- zapadno od Neretve nije bilo niti jedne crkve ni samostana.
Novija povjest širokobriješkog kraja i katoličke Hercegovine usko je vezana uz gradnju samostana na Širokom Brijegu 1846. i uz njegovo djelovanje, čime je otpočeo svekoliki duhovni, civilizacijski i kulturni preporod. Gradić je počeo nastajati početkom XX. stoljeća oko vodenice Ćemer (turski: ćemer= svod), pa se s početka istim imenom zvalo i samo mjesto. Nakon cestovnog povezivanja s Mostarom god. 1900. neki bivši fratarski dijaci (dijak=đak, učenik; ovdje u značenju: sluga, pomoćnik) i poduzetni ljudi iz obližnjih sela podizali su dućane i gostionoce, i nastajao gradić koji se po rijeci Lištici (izvedenica od imena Lise) prozvao Lišticom. Ipak, otkako je postao administrativnim središtem pa sve do 28. travnja 1952. službeni naziv općine i kotara bio je Široki Brijeg.
- I sam grad i njegove najstarije ustanove vuku korjene iz samostanskih ustanova i djelovanja. Osim kasnije čuvene klasične gimnazije (kojoj je predhodila kućna škola za franjevačke pripravnike u selu Čerigaj od 1844. do 1848.), samostan je u XIX. i XX. stoljeću osnovao i vodio: pučku školu (1867.), ljekarnu, dućane (trgovinice i kavanu), vodenicu (1868.), stolarsku radionicu, sagradio je: kameni most na Ugrovači (1868.), gimnazijsku zgradu (1924.-31.), đački dom (1929.-32.), hidroelektranu (1934.), osnovao je muzej s arheološkom, numizmatičkom, etnografskom, geološko-biološkom i drugim zbirkama. Također su ustanovljeni puhački i tamburaški orkestri, više samostalnih knjižnica, pokrenuti su tečajevi za opismenjavanje, posredovala su se osnovna znanja o povrtlarstvu i voćarstvu. Samostan je, k tome, osnovao i prvu banku, a državne je vlasti podsticao na osnivanje pošte, gradnju kanala za navodnjavanje te na osnivanje stanice za otkup i djelomičnu preradu duhana, i u svim je spomenutim pothvatima sudjelovao ili je bio glavnim nositeljem. Kao vanjski znak i kruna svih tih silnih nastojanja i uspjeha može se uzeti kamena romanička bazilika s dva zvonika, kojoj su temelji postavljeni 1905., a pokrivena je 1911. Austro-ugarske vlasti (1878.-1918.) nisu bile naklone franjevcima u Bosni i Hercegovini. Kraljevina Jugoslavija još manje. Ipak su oni i na Širokom Brijegu i drugdje uspješno ostvarivali sredinom XIX. stoljeća zacrtane programe.
- Titovi partizani su 7. veljače 1945. osvojili Široki Brijeg i u njem su, jer su ga htjeli uništiti kao duhovno i kulturno žarište hercegovačkih Hrvata, počinili strašne zločine. Tih dana ubili su 30 franjevaca i više desetina nenaoružanih žitelja, a sljedećih mjeseci, i godina, na stotine nedužnih ljudi, tako da je ubijen svako deseti Širokobriježanin. (Župa Široki Brijeg godine 1940. imala je 8004 člana. U ratu ih je stradalo manje od 50, a nakon "oslobođenja" oko 740. Ukupan broj žrtava bio je 786.) Isti "osloboditelji" uništili su kulturno blago, zajedno sa samostanskim, crkvenim i školskim inventarom, a zgrade su teško oštetili. Dapače, dvije godine nakon rata spalili su matične knjige i franjevce protjerali. Nakon tih teških stradanja Široki Brijeg je desetljećima povijao rane plodnom mučeničkom šutnjom. Postupno se oporavljao, da bi unutarnju snagu očitavao velikim marijanskim hodočašćima 1971., potom i najbrojnijim svakogodišnjim hodočašćem katoličke mladeži na svijetu. Osamdesetih godina, s oko 3600 vjeroučenika u 146 školskih odjela, samostan je zadavao muke komunističkom poretku i nalazio putove uspona.
Sedamdesetih godina samostan je počeo sustavno djelovati i izvan strogo religioznih i karitativnih okvira. S početka usputno s duhovnim programima i bez najave, potom s najavama i osvrtima u tisku, priređivao je likovne izložbe, organizirao dramsku družinu koja je uspješno djelovala, potom je (1979.) uređena Samostanska riznica i Biblia pauperum ( prošlost kraja i samostana u slikama i s kartografskim prikazima). Nakon dovršenja zgrade koja je podignuta za umjetničku galeriju i vjeronaučno središte (1990.) otvorena je 25. srpnja 1990. Franjevačka galerija.
Ona posjeduje preko 1500 umjetnina, počevši od slika starih majstora (XVII-XIX st.), preko klasika i majstora hrvatske moderne do slika i skulptura suvremena likovnog izraza. Uspješno je djelovala i u vrijeme domovinskog rata i bila je pokretačem i nositeljem priprema u osnivanju Likovne akademije Sveučilišta u Mostaru sa sjedištem na Širokom Brijegu. Akademija djeluje od veljače 1996. i smještena je u zgradi nekadašnjeg konvikta. No, Likovna akademija ipak nije prva visokoškolska ustanova koja djeluje na Širokom Brijegu. Naime, osim što je u vrijeme domovinskog rata Sveučilište u Mostaru, silom prolika, s većim brojem svojih fekulteta djelovao u ovome gradu, u samostanu je postojala takozvana kućna teologija ( Studium domesticum Sacrae Theologiae) god. 1892./93., a možda i sve do osnutka teologije u Mostaru 1895.
Samostan i svetište običnim je ljudima najprije simbol katoličanstva i hrvatstva, potom i kolijevka ponovnog kulturnog i civilizacijskog rođenja. Najveći vjernički skup bude 15. kolovoza, jer je crkva i samostan, kao i Hercegovačka franjevačka provincija, posvećeni Marijinu uznesenju na nebo. U nedavnom ratu su crkva i samostanske zgrade ostale neoštećene, iako je grad raketiran i bombardiran u više navrata. Nažalost, i ovaj je rat uzeo žrtve. Poginulo je 98 Širokobriježana braneći svoj dom i sebe, ali i braneći Republiku Hrvatsku.
[uredi] Gospodarstvo
[uredi] Slavni ljudi
- Sofija Naletilić - Penavuša, umjetnica
- Gojko Šušak, 4. hrv. ministar obrane
- dr. fra Dominik Mandić, hrv. povijesničar i političar
- Ivan Softa, hrvatski pisac
- fra Serafin Hrkać, akademik, dvostruki doktor filozofskih znanosti, član ANUBiH, kustos Samostanskog muzeja na Širokome Brijegu
- Mirko Grbešić, vlasnik Saponije, Koestlina, Brodomerkura, Mepasa, Metalca
- Patrizia Penavić, tajnica bivšega predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Billa Clintona
- Dragan Prndelj, vlasnik Primorke
- Marijana Mikulić, glumica (Obični ljudi)
- Đurđica Barlović r. Miličević, pjevačica (Novi Fosili)
- Goran Bogdan, glumac, model
- Petar Leventić, glumac.
[uredi] Spomenici i znamenitosti
Kočerinska ploča 1404 AD
Kočerinska ploča koja datira iz 1404. godine pravi je dokument o postojanju kršćanstva na ovim prostorima. To je grobni natpis Vignja Miloševića koji je pisan bosančicom tj. hrvatskom ćirilicom i to čistom ikavicom.
Crkva uznesenja blažene djevice Marije
Temelji crkve položeni su dana 23. VII 1846. godine. Dimenzije tadašnje crkve bile su 20x10 metara. Godine 1871. podignut je i zvonik.
Medjutim, 1863. godine odlučeno je da se pravi nova Crkva po nacrtima Mattea Lorenzonija. Nova Crkva je zamišljena kao trobrodna bazilika u stilu talijanskog baroka, s dva tornja i kupolom poviše oltara. Ovaj plan nije ostvaren zbog manjka sredstava i iskusnih majstora. Nacrt crkve je sačuvan.
Samostan na Širokom Brijegu
Pošto je Sveta stolica dekretom odobrila njegov osnutak 6. II 1844. godine mjesto za samostan kupljeno je od privatnog vlasnika 1845. godine. Biskup fra Rafo Barišić položio je temeljni kamen 23. VII 1846. godine. Zapadno krilo samostana useljeno je 1848. godine, nakon čega je nastavljeno s radom na južnom i istočnom krilu koja su 1860. godine dovršena. Godine 1861. izgrađena je kuhinja.
Zgrada stare Crkve je 1905. godine porušena.
Dana 20.VI 1905. godine polaže se kamen temeljac u gradnji nove Crkve u kasnoromaničkom stilu po nacrtu M. Davida.
Krov je podignut 1911. godine, sjeverni zvonik 1927. godine.
U zidu katoličkog župnog dvora u Kočerinu nalazi se stećak Vignja Miloševića prenesen s Kočerinskog polja. Stećak je zazidan u zid iz razloga da ne završi u nekom od muzeja u Sarajevu. Natpis na stećku glasi:
"Va ime oca i sina i svetog duha, amin. Se leži Viganj Milošević. Služi banu Stipanu i kralju Tvrtku i kralju Dabiši i kraljici Grubi i kralja Ostoju. I u to vrime dojde i svadi se Ostoja kralj s Hercegom i z Bosnom. I na Ugre poje Ostoja. To vrime mene, Vignja, dojde končina. I legoh na svome plemenitom pod Kočerinom. I molju vas ne nastupajte na me. Ja sam bil kako vi jeste, vi ćete biti kako sam ja.
[uredi] Obrazovanje
U Širokom Brijegu se danas nalaze dvije osnovne škole, gimnazija fra Dominika Mandića, strukovna i ekonomska škola i likovna akademija.
[uredi] Kultura
[uredi] Šport
Široki Brijeg je jak športski grad s obzirom na njegovu veličinu. Ima jednu od najljepših košarkaških dvorana u BiH, a ima i nogometni stadion 'Pecara' i teniski centar 'Đulić'.
