Dvorsko ratno vijeće
Izvor: Wikipedija
Dvorsko ratno vijeće (Hofkriegsrat)
Dvorsko ratno vijeće osnovano je 1556. u Beču kao središnje vojno nadleštvo za sve habsburške zemlje. Naravno, tome su se protivili ugarski i hrvatski staleži, jer su palatin u Ugarskoj i ban u Hrvatskoj time ustvari izgubili vrhovno vojno zapovjedništvo. Oni su tek 1715. na zajedničkom saboru u Požunu priznali da se država ne može braniti samo insurekcijskom vojskom, nego da je za to potrebna i stalna stajaća vojska. Time su se staleži ustvari podredili Dvorskom ratnom vijeću, jer je upravo ono bilo nadležno za stajaću vojsku. Dvorsko ratno vijeće imalo je tri odjela: militare iudiciale (pravosudni poslovi), militare publico-politicum (opća uprava) i militare oeconomicum (financijska uprava). Rudolf II. povjerio je 1578. Hrvatsko-slavonsku vojnu krajinu u upravu svome stricu nadvojvodi Karlu, vladaru unutrašnjoaustrijskih zemalja i osnovao Dvorsko ratno vijeće u Grazu. Ono je na tom području preuzelo ne samo vojnu, nego i financijsku i sudsku upravu, čime je to područje izuzeto od vlasti bana i Sabora. Dvorsko ratno vijeće u Grazu ukinuo je Josip I. 1705. na nagovor princa Eugena Savojskog, ali je carsko rješenje provedeno tek 1709. Sve vojne poslove Habsburške Monarhije ponovo je preuzelo Dvorsko ratno vijeće u Beču. Ono je ukinuto 1848. kada je u Beču osnovano vojno ministarstvo.
