Bukva
Izvor: Wikipedija
| Bukva | ||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Bukova šuma
|
||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
| Fagus sylvatica L. |
||||||||||||||
|
|
Bukva (Fagus sylvatica) je bjelogorično drvo iz porodice Fagaceae, najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj.
[uredi] Rasprostranjenost
Raste na brdskim i planinskim položajima, Srednje i Zapadne Europe, te Jugoistočne Europe. U Hrvatskoj je autohtona vrsta drveća. Dolazi na Macelju, Ivanščici, Medvednici, Papuku, Psunju, Samoborskom gorju, u Gorskom kotaru, na Dinari, Velebitu, Bilogori i Kalniku. U Jugoistočnoj Europi ima oko 13 mil. ha bukovih šuma.
[uredi] Izgled
Naraste do 35 m. Debljina debla može biti i preko 1 m prsnog promjera. Krošnja je široko zaobljena. Kora debla je siva, tanka. Pupovi su 2 cm dugi, vretenasti, otklonjeni od izbojka pod kutem od 45°. Srčika izbojka je trouglasta. Lišće je eliptično, dugo 8 cm. Rub lista je valovit i fino trepavičasto dlakav. List je u mladosti bogat vitaminom C. Cvjetovi su jednospolni u resastim, glavičastim cvatovima. Muški su u okruglim resama na dugoj stapki, ženski po dva cvijeta u kupuli, koja je obrasla končastim ljuskama. Kupula ili zajednički ovoj, nastaje bujanjem cvjetne osi. Za cvjetanja kupula je sočna, poslije otvrdne i postane drvenasta, a njeni se listići pretvore u duge bodljike ili ljuske. Cvjeta iza listanja, u travnju ili svibnju. Muški i ženski cvjetovi su na ovogodišnjim izbojcima. Po dva su ploda u kupuli, koji se zovu bukvice, smeđi su, trouglasti, jestivi u nuždi. Dozrijevaju u rujnu ili početkom listopada, a otpadaju nakon prvih mrazeva u listopadu ili početkom studenoga. U 1 kg plodova ima 3600 do 6800 bukvica. Klijavost je kratkotrajna, oko 6 mjeseci,a iznosi prosječno oko 35 %. Zrela kupula puca na 4 dijela. Bukvica ima dvije mesnate, bubrežaste supke. Prvi listovi su nasuprotni. Oprašivanje vjetrom. Punim urodom rađa svake 7. do 12. godine. Počinje imati plodove u starosti od 40 do 50 godina.
[uredi] Ekološka svojstva
Bukove šume dolaze na svim matičnim supstratima (bazofilni, neutrofilni, acidofilni). Podnosi zasjenu najbolje od listopadnog drveća. Ponik je osjetljiviji na mraz i suncožar. Kora je tanka, pa je osjetljiva na naglo osvjetljenje. Dobro se zakorijenjuje, korijen se odlično prilagođuje uvjetima na terenu, otporna je na vjetrove. Traži svježa tla.
