Bilogora
Izvor: Wikipedija
Bilogora se nalazi na prostoru između hrvatskih rijeka Drava i Sava, taj prostor još nazivaju i Međuriječje. Glavna središta prostora oko Bilogore su Koprivnica, Đurđevac, Virovitica i Bjelovar. Po svojoj visini Bilogora je najmanja, ali prostranstvom jedna od najvećih naših gora. Premda se u geografskom smislu ubraja među humlje, zbog svoga je položaja usred prostrane ravnice prilično uočljiva. Pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok povezujući planine Hrvatskoga zagorja i Požeško gorje. Unutar cestovnog kruga Koprivnica - Virovitica - Đulovac - Grubišno Polje - Bjelovar - Križevci - Koprivnica, proteže se poput bila u dužinu od 80 km. Vrlo je pravilnog reljefa. Njezino jasno izraženo bilo blago se spušta na južnu stranu, a malo strmije na sjevernu stranu. Razvodnica je između savskoga i dravskoga porječja i dijeli bilogorsku Podravinu od Lonjsko-čazmanske zavale. Najviši joj je vrh visok 309 m (po novom premjeru), a koji je smješten blizu sela Jagnjedovec (koje se nalazi u sastavu grada Koprivnice). Vrh ima više naziva, Službeno Rajčevica, u drugim izvorima Rijeka, planinari su ga od 29.11.1975. nazivali Ivinin vrh, a od 1992. Stankov vrh, ostali nazivi vrha su Rieka gora, Rječina. Građena je od prakamenja, oko kojeg se nalaze tercijarni slojevi. Na sjevernim padinama stere se širok pojas prapora (tzv. pijesci), stvoren nanosom sjevernih vjetrova. U gori su nađene znatnije naslage lignita i nafte. Za potrebe bušotina oko Jagnjedovca između Šandrovca i Maglenče sagrađen je u gori niz cesta. Cijela je površina pokrivena biljnim plaštem. Niži su pristranci pod vinogradima, a iznad njih je šuma, pretežno bjelogorična. Po sastavu spada u nizinske hrastove šume. Uz manje komplekse hrasta kitnjaka i graba ima i nešto hrasta lužnjaka, a na sjevernim padinama i bukve. Ime Bilogore odgovara njezinu obliku (bilo), ali je ono vjerojatno nastalo od ikavskog oblika pridjeva bijel (bijela gora, slično kao i Bjelovar). Po Bilogori se naziva dijelom Bjelovarsko-bilogorska županija i koprivničko poduzeće Bilokalnik.
