Šibenik
Izvor: Wikipedija
Šibenik |
|
| Županija | Šibensko-kninska |
| Broj stanovnika (2001.) | 51.553 |
| Gradonačelnik/ca | Nedjeljka Klarić |
Šibenik je grad u Hrvatskoj.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne zemljopisne širine i 15˚55 istočne zemljopisne dužine. Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu, Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom i kanjonom rijeka Krke i Čikole. Pejzaž regije je vrlo raznolik, a more je najveća bogatstvo i osnovni prirodni izvor koji određuje gospodarsku osnovu. Zračna duljina obale je 56, 2 km, a stvarna čak 805,9 km. Na području županije nalaze se i dva nacionalna parka, Krka i Kornati. Prosječna gustoća naseljenosti je 51.7 st. na km2.
[uredi] Stanovništvo
[uredi] Uprava
[uredi] Povijest
Šibenik, najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, nalazi se u najzaštićenijoj prirodnoj luci, posred istočne obale Jadranskog mora, prastarog mare Adriaticuma, na ušću rijeke Krke, vjerojatno na mjestu gdje su neki od prvih doseljenih Hrvata ugledali more. Prvi se put spominje 1066. (darovnica kralja Petra Krešimira IV.). Nakon hrvatskih vladara (i hrvatsko-ugarskih) i povremene vladavine Venecije, u 15. stoljeću dolazi pod gotovo 400-godišnju vlast Venecije, a iz tog razdoblja potječe i najznačajniji kulturno-povijesni spomenik Šibenika - poznata šibenska katedrala sv. Jakova, građena u 15. i 16. stoljeću. 1797. Šibenik ulazi u sastav Habsburške monarhije (uz kratkotrajnu vlast Francuske u vrijeme Napoleona) sve do 1918.
Za vrijeme drugog svjetskog rata Šibenčani su uglavnom bili u partizanima, u velikom broju. Puno Šibenčana je u partizane išlo već 1941., a najviše 1943. nakon kapitulacije Italije. Mnogo ih je poginulo na bojišnicama diljem bivše Jugoslavije, a najviše u Hrvatskoj i BiH. Partizani su Šibenik oslobodili 3. studenoga 1944.
Kao i cijela Hrvatska i Šibenik je bio u sklopu Jugoslavije od 1945. do 1991.g.
Grad Šibenik i okolica su dali veliki doprinos u Domovinskom ratu od prvih dana rata 1991 .Šibenčani su već u rujnu 1991 g. obranili svoj grad i okolicu i tako izborili prvu pobjedu HV, kada su JNA i četnici poraženi i odbačena 15 kilometara dalje od grada. Za obranu Šibenika su najveći doprinos dali dragovoljci-branitelji, a mnogi su od njih dali i svoj život.
[uredi] Etimologija
Postoji više tumačenja o tome kako je Šibenik dobio ime te da u znanosti još ni jedno tumačenje njegovog imena nije prihvaćeno kao sigurno i točno. Juraj Šižgorić u svom jednom djelu opisuje naziv i položaj Šibenika, o kojem kaže da je grad nazvan tako jer je okružen šibama. Ime Šibenik dovodi se u vezu sa šumom posredstvom toponima sibin (Sibinicum), koji se izvlači iz jednog augmentativnog kasnolatinskog, odnosno ranoromanskog oblika silvona, silvonae ili silvone. Naziv sibin je pokrivao užu mikroregiju Šibenika, po i oko uzvisine na kojoj se nalazila tvrđava Sv. Ane.
[uredi] Gospodarstvo
Danas je Šibenik glavni grad, kulturno-prosvjetno, administrativno i gospodarsko središte Šibensko-Kninske županije koje broji 51 553 stanovnika ( 2001., zajedno s prigradskim naseljima). Do 80-ih godina 20. stoljeća Šibenik je bio jaki industrijski centar (tvornice "TEF" i "TLM"), šibenska luka je bila među najvećima u bivšoj Jugoslaviji, no dolazi do gospodarskog pada, a u 90-ima TEF prestaje s radom (tvornica je uklonjena), a TLM koji je znatno oštećen u ratu, znatno je smanjio proizvodne kapacitete.
[uredi] Kultura
Od 1960. godine redovito se održava Međunarodni dječji festival (počinje krajem lipnja i traje 2 tjedna), najveći kulturni događaj u Šibeniku, koji okuplja plesne, dramske, likovne i druge umjetnike i društva iz cijeloga svijeta. Turizam ima sve veću važnost. 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća glazbena scena je bila jedna od najjačih u državi, te su u to vrijeme estradom harali Mišo Kovač, Arsen Dedić, Vice Vukov, grupa Mi i drugi. Arsen Dedić, jedan od najcjenjenijih autora na ovim prostorima, je osnovao i Festival Dalmatinske Šansone, koji je vrlo brzo stekao značajan status u Hrvatskoj.
[uredi] Prometna povezanost
Grad Šibenik ima izuzetno značajan prometni položaj, dobre veze omogućuju izravne komunikacije. Okosnica je Jadranska turistička cesta s odvojcima do Drniša (32 km) i Knina (56 km) te dalje u unutrašnjost Hrvatske. U lipnju 2005., dovršetkom nekoliko dionica autoceste Zagreb-Split, Šibenik je povezan sa Zagrebom autocestom. Značajna je prometnica i željeznička pruga koja vodi prema Zagrebu i Splitu. Zračni se promet odvija preko zračne luke Split (50 km od Šibenika) i zračne luke Zadar (70 km od Šibenika).
[uredi] Meteorološke značajke
U primorskom dijelu regije klima je izrazito mediteranska, a njezin je veliki utjecaj i na kontinentalnom prostoru regije. Na obalnom prostoru vrlo je visoka srednja godišnja osunčanost (2710 sati), prema unutrašnjosti insolacija se smanjuje. Temperature su ljeti relativno visoke, međutim ublažuje ih ugodan vjetar maestral koji puše s mora na kopno. Uz obalu su zime umjerene ili blage. Oborina je najviše zimi, a ljeta su pretežno suha. Ukupna godišnja količina oborina je 803mm. U najvećem dijelu šibenske regije prevladavaju vjetrovi bura i jugo, uz obalni pojas ljeti osvježavajući maestral.
[uredi] Poznati Šibenčani
- Nikola Tavelić
- Antun Vrančić
- Faust Vrančić
- Juraj Šižgorić, pjesnik
- Juraj Šižgorić, biskup
- Juraj Ćulinović
- Juraj Dalmatinac
- Julije Skjavetić
- Ivan Lukačić
- Ivo Brešan
- Vinko Brešan
- Goran Višnjić
- Arsen Dedić
- Dražen Petrović
- Nicolo Tommaseo
- Tonko Ninić
- Vice Vukov
- Ivo Patiera
- Špiro Guberina
- Maksim Mrvica
- Mate Mišo Kovač
- Đani Stipaničev
- Zoran Škugor (glazbeni menadžer)
- Darija Knez
- Antonija Blaće
- Neven Spahija
- Aco Petrović
- Danira Nakić
- Leon Lučev
- Vesna Parun
- Perica Bukić
[uredi] Spomenici i znamenitosti
- Katedrala Sv. Jakova,
- Šibenska gradska vijećnica,
- Kneževa palača (Muzej grada Šibenika),
- Kazalište,
- Samostan i crkva Sv. Frane,
- Samostan i crkva Sv. Luce,
- Crkva Sv. Lovre,
- Crkva Sv. Duha,
- Crkva Sv. Nikole,
- Crkva Sv. Križa,
- Crkva Sv. Dominika,
- Crkva Gospe vanka grada,
- Crkvica Svih Svetih,
- Crkva Sv. Grgura (muzej),
- Crkva Sv. Barbare (muzej),
- Crkva Sv. Krševana (galerija)...
- Tvrđava Sv. Nikole
- Tvrđava Sv. Ane
- Spomenik Petru Krešimiru IV
[uredi] Obrazovanje
Osnovne škole: "Vidici", "Fausta Vrančića", "Jurja Šižgorića", "Jurja Dalmatinca", "Petra Krešimira IV", "Tina Ujevića".
Srednje škole: "Ekonomsko-upravno-birotehnička i trgovačka škola", "Turističko ugostiteljska škola", "Tehnička škola", "Gimnazija Antuna Vrančića", "Industrijsko obrtnička škola", "Škola za obrtnička zanimanja", "Medicinska i kemijska škola", "Prometno-tehnička škola", Glazbena škola "Ivana Lukačića".
Viskoko školstvo: Visoka škola za turistički menadžment
[uredi] Sport
Šibenik je i grad mladih i grad sporta. U gradu Šibeniku sportašima je na raspolaganju četrdeset sportskih objekata: tri nogometna igrališta, dva bazena (otvorenog i zatvorenog tipa), velika sportska dvorana na Baldekinu za razne namjene, devet manjih sportskih dvorana, dva kompleksa teniskih igrališta, više automatskih kuglana, Veslački centar u Zatonu te na obali u Šibeniku... Navijači Šibenika zovu se »Funcuti«.
U Šibeniku djeluju vaterpolski klub "Šibenik", "Šibenski funcuti", "Viktoria", boćarski klubovi "Šibenik", "Croatia", hrvački klub "Šibenik"...
[uredi] Vanjske poveznice
- Interaktivna karta grada Šibenika
- Službene stranice Grada Šibenika
- Službene stranice Turističke Zajednice Regije Šibenik
| Gradovi i općine Šibensko-kninske županije |
| Gradovi
Drniš | Knin | Skradin | Šibenik | Vodice Općine Bilice | Biskupija | Civljane | Ervenik | Kijevo | Kistanje | Murter – Kornati | Pirovac | Primošten | Promina | Rogoznica | Ružić | Tisno | Tribunj | Unešić |
| Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj |
|
Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija |
