Kanada

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Canada

(Opis) (Opis)
Službeni jezik	francuski, engleski
Glavni grad	Otava
Kraljica	Elizabeth II.
Generalna guvernerka	Michaëlle Jean
Premijer	Stephen Harper
Površina  - Ukupno  - % vode	2. na svijetu 9,984,670 km² 8.62%
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	35. na svijetu 30,007,094 3.5/km²
Nezavisnost	1. juli 1867. od Velike Britanije
Valuta	Kanadski dolar
Vremenska zona	UTC -3 do -8
Državna himna	"O Canada"
Internetski nastavak	.ca
Pozivni broj	1

Kanada je država u Sjevernoj Americi i druga najveća država svijeta, poslije Rusije. Zauzima veliki dio Sjeverne Amerike i sa južne strane granici sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD-om). Glavni grad Kanade je Ottawa. Toronto je glavni ekonomski centar. Kanada je bogata prirodnim ljepotama i jedna od vodećih država svijeta po standardu življenja. Vankuver je nekoliko puta izabran kao lokacija broj jedan za najbolje mjesto življenja na svijetu.Veći gradovi su Toronto, Otawa, Vancuver, Montreal, Regina, Sveti Džon, Kalgari, Vinipeg.

Sadržaj 1 Historija 2 Bitna zbivanja u historiji Kanade 3 Vlada i uprava 4 Geografija 5 Privreda 6 Stanovništvo 6.1 Historija stanovništva 7 Kultura 8 Praznici 9 Relevantni članci 10 Vanjski linkovi

[izmijeni] Historija

Britanski teriroriji u Sjevernoj Americi su početkom devetnaestog stoljeća prometno djelimično izolirani jedni od drugih ( Istočna obala i područje velikih jezera s jedne, te prerije, planinski masivi i obala tihog oceana/okeana s druge strane). Ti sjeveroamerički teritoriji u vlasništvu Ujedinjenog kraljevstva osjećali su ekonomski pritisak kao i rastuću prijetnju od teritorijalnog širenja novog i moćnog susjeda sa juga, Sjedinjenih Američkih Država.

Područje današnje Kanade u to vrijeme je bilo podijeljeno na provincije koje su što se tiče političkog uređenja bile povezane jedne s drugom tek neizravnim putem,kroz podaništvo prema središnjoj vlasti,britanskoj kruni i Londonu.

Ovu slabu političku,prometnu i ekonomsku povezanost tih područja nastojale su iskoristiti Sjedinjene države sirenskim zovom ekonomskog rasta putem teritorijalnog prosirenja na ta podrucja. Na slabu povezanost ovih podrucja dodatno je utjecala i jezičko-etnička podijeljenost na istoku današnje Kanade kao i slaba naseljenost prerijiskih područja na zapadu te neprohodnost planinskog masiva tzv. Američkog stijenjaka (The Great Rocky mountains).

Središnja vlast u Londonu je predvidjela nastavak teritorijalnog širenja Sjedinjenih Američkih država nauštrb ovih svojih kolonija te da bi to spriječila političkim putem inicirala je kreiranje zakona o utemeljenju novog velikog i ujedinjenog sjeveroameričkog teritorija u britanskom vlasništvu. Ta ideja je naišla na pozitivan odjek u tadašnjim vladajućim krugovima i među ekonomskom elitom u oba govorna područja.

Britanska vlada je u martu 1867. godine usvojila zakon o utemeljenju jedinstvene administrativne jedinice na britanskom području Sjeverne amerike. Službeni naziv zakona je bio Britanski sjeveroamerički akt (British North America act) a nova administrativna jedinica je dobila naziv Dominion Kanada (The Dominion of Canada).

Zakon je u Kanadi stupio na snagu prvog jula 1867. Dominion Kanada je predstavljala konfederalni savez četiri provincije: Nove Škotske (Nova Scotia), Novog Brunsvika (New Brunswick), Ontarija (Ontario) i Kvebeka (Quebec)a prvi premijer Kanade je bio Sir John A. Macdonald. Nakon tog vremena ova zemlja ce se teritorijalno širiti, prolaziti kroz upravno-pravne i političke promjene, promijeniti svoj etnički, lingvistički, rasni i vjerski sastav međutim datum 01.07.1867., ostati će upisan u historiji kao dan utemeljenja države Kanade

[izmijeni] Bitna zbivanja u historiji Kanade

• 1000 n.e. - Vikinzi otkrivaju Labrador i Newfoundland. Vodi ih Leif Eriksson.
• 1497/98 - John Cabot doplovljava do današnjih atlantskih provincija Kanade i proglašava zemlju vlasništvom britanske krune.
• 1534/35 - Jacques Cartier prvi istražuje unutrašnjost zemlje ploveći uzvodno rijekom St. Lawrenca.
• 1608 n.e. - Samuel de Champlain osniva Québec.
• 1663 n.e. - Kvebek dobija status francuske kraljevske provincije.
• 1666 n.e. - Prvi popis stanovnika u Kanadi bilježi 3 215 stanovnika evropskog porijekla.
• 1670 n.e. - Osnovana je Hudson's Bay Company. Danas najstarija firma u Kanadi a nekada monopol za trgovinu krznima.
• 1674 n.e - François de Laval postaje prvi biskup Québeca.
• 1725 n.e. - Pojava prvih novina u Kanadi. objavljen je prvi broj "The Halifax Gazette"
• 1755 n.e. - Britanija protjeruje francusko stanovništvo, tzv. Akađane (Acadians) iz Nove Škotske.
• 1759 n.e. - Britanski general Wolfe zauzima Québec pobjedom u bici na Abrahamovoj zaravni (plains of Abraham).
• 1763 n.e. - Francuska Pariškim dogovorom predaje sve posjede u Sjevernoj Americi Velikoj Britaniji.
• 1775/76 n.e. - Rat Britanaca i Amerikanaca se proširuje na današnje područje Kanade.
• 1783 n.e. - Granica između SAD i Kanade djelom priznata od obje strane.
• 1784 n.e - Lojalisti ujedinjenog kraljevstva (United Empire Loyalists) počinju useljavati iz SAD u Kanadu.
• 1791 n.e. - Québec podijeljen na tzv. Gornju i Donju Kanadu (Upper and Lower Canada).
• 1812/14 - Američko - Britanski rat bjesni Kanadom.
• 1818 n.e - Međusobnim sporazumom Britanija (za Kanadu) i SAD priznale međusobne granice od Atlantika do stijenovitih planina.
• 1849 n.e. - U potpunosti dogovorena i priznata granica između kanade i SAD. Od Pacifika do Atlantika.
• 1857 n.e. - Ottawa proglašena glavnim gradom Kanade.
• 1867 n.e - Proglas o Konfederaciji. John MacDonald postaje prvi premijer.
• 1870/85 - Louis Riel predvodi Metis pobunu u Manitobi.
• 1870 n.e. - Osnovana provincija Manitoba.
• 1871 n.e. - Britanska Kolumbija se pridružuje Kanadi.
• 1885 n.e. - Dovršena transkontinentalna željeznica koja je povezala Kanadu od Atlantika do Pacifika.
• 1899 n.e. - Kanadske jedinice po prvi put poslane u rat izvan Sjeverne Amerike (Burski rat).
• 1905 n.e. - Osnovane provincije Alberta i Saskačuan.
• 1914/18 - Kanadske jedince u sastavu vojske Ujedinjenog kraljevstva sudjeluju u prvom svjetskom ratu na bojištima u zapadnoj Evropi. Kanadski gubici u ljudstvu do kraja I svjetskog rata iznose 68 300 vojnika.
• 1934 n.e - Osnovana Banka Kanade (The Bank of Canada)
• 1938 n.e. - Franklin D. Roosevelt postaje prvi američki predsjednik koji je posjetio kanadu.
• 1939/45 - Kanada sudjeluje u drugom svjetskom ratu na strani saveznika. Do kraja rat broji 42 042 poginulih vojnika.
• 1949 n.e. - Newfoundland se pridružuje Kanadi.
• 1965 n.e. - Kanada dobija novu zastavu.
• 1970 n.e. - U Québecu uslijed djelovanja terorističke skupine FLQ uvedeno vanredno stanje.
• 1971 - Službeno prihvaćena politika multikulturalizma.
• 1980 - Prvi referendom o nezavisnosti Québeca završava neuspjehom
• 1995 - Drugi referendum o nezavisnosti Québeca završava neuspjehom za svega 1,2 % glasova.

[izmijeni] Vlada i uprava

Kanada je demokratska država a ustrojena je kao parlamentarna monarhija. Zvanično poglavar države Kanade (head of the state) je "Njezino visočanstvo kraljica Elizabeta II". Zvanični predstavnik (opunomoćenik) kraljice u Kanadi je osoba koja nosi titulu Generalni guverner Kanade (The Governor general of Canada).

Ove činjenice predstavljaju isključivo način putem kojeg država Kanada podstiče gajenje nacionalnog identiteta koji je drugačiji od američkog kao i način putem kojeg država njeguje svoju zasebnu historiju i kulturne vrijednosti. Istinsku vlast u Kanadi zapravo predstavlja većinska stranka (ili koalicija stranaka) u demokratski izabranom parlamentu.

Iako je po "slovu zakona" kraljica poglavar države, istinski poglavar je zapravo premijer države (prime minister) koji je vrlo često i vođa vladajuće stranke. Vladajuća stranka je ona stranka koja na federalnim izborima osvoji najveći broj glasova a time i zasluži najviše predstavnika u federalnom parlamentu (M.P. - member of parliament).

Trenutno je u Kanadi vladajuća stranka "Progresivna konzervativna partija" (Progressive conservative party) a premijer Kanade je vođa konzervativne stranke Stephen Harper. Opozicijske stranke su: Liberalna stranka (Liberal party of Canada), Kvebečki blok (Bloc Qubécois), Nova demokratska stranka (New democratic party), i Zelena stranka (Green party).

Postoje tri nivoa uprave u Kanadi:

• Federalna Uprava (vlast na nivou cijele države Kanade)
• Provincijska (lokalna) Uprava (vlast na nivou pojedinačnih provincija)
• Lokalna Uprava (vlast na nivou naseljenih mjesta gradova i "općina")

Uprava na federalnom nivou ima u odgovornosti obranu države, vanjske poslove (međunarodni odnosi), financije na federalnom nivou (tiskanje/štampanje novca). Uprave na nivou pojedinih provincija brinu se o zasebnim (ali kompatibilnim) školskim sistemima o područjima zdravstva, prometa i prijevoza roba, javnoj bezbjednosti (policija).

Lokalna uprava vrlo često ima vlastitu policiju (naročito ako je riječ o većim gradovima), brine se o održavanju parkova, puteva u javnom vlasništvu, uklanjanju otpada i raznim drugim pitanjima od lokalnog značaja.

Osim federalnih izbora koji se najčešće sazivaju svake četiri godine svaka od deset provincija i tri teritorija održavaju i zasebne provincijske izbore za saziv provincijskog parlamenta. Svaka provincija ima također vlastitu vladu i premijera.

[izmijeni] Geografija

Unatoč predrasudi o kanadi kao zemlji koja ima samo jednog susjeda istina je zapravo malo drugačija. Kanada ima jednog dominantog susjeda a to su Sjedinjene Američke države s kojima dijeli južnu ali i dijelove svoje sjeverne granice. Ukupna dužina kanadsko američke granice iznosi 8,890 km! Manje poznata činjenica je da Kanada ima još dva izravna susjeda; Dansku i Francusku. Naime otok/ostrvo Grenland koje je u posjedu države Danske nalazi se u blizini kanadskog teritorija Nunavut dok otočje Sent Pjer i Mikelon (Saint Pierre et Miquelon) uz obale kanadske provincije Njufaundlend (Newfoundland) zapravo predstavlja integralni teritorij francuske države. Ipak za razliku od Sjedinjenih država ove dvije države imaju vrlo mali utjecaj na život ljudi u Kanadi. Kanada je zemlja čije obale zapljuskuju tri okeana; Atlantik na istoku, Pacifik na zapadu i Arktički okean na sjeveru zemlje. Od deset kanadskih provincija samo dvije nemaju pristup nekom od okeana.To su Alberta i Saskačuan. Kanada posjeduje ogromnu teritoriju (preko deset miliona kvadratnih kilometara) i ta se teritorija grubo dijeli na pet prirodnih cijelina; Atlantski region, Centralnu Kanadu, Prerijske provincije, Zapadne Obale i sjevera. Atlantske provincije su bile prve istražene i naseljene od strane evropskih doseljenika. Imaju izrazito nepovoljnu klimu u odnosu na susjedno atlantsko područje SAD (Novu Englesku). Ovo je naročito izraženo u slučaju Njufaundlenda. Ova se klima može usporediti sa klimom južnih dijelova skandinavije. Centralna Kaanada se sastoji iz dvije veće prirodne cjeline; Kanadskog štita (planinski masiv u Kvebeku i Labradoru) i brežuljkastog reljefa Ontarija. Kanadski štit je bogat šumom i rudama ali većim dijelom nenaseljen zbog surove klime.Predstavlja veliki izvor hidroenergije. Na krajnjem jugu kanadskog štita nalazi se dolina rijeke Sv Lorensa koja je za ovo područje najgušće naseljena i to zbog najboljeg tla za obradu i najpovoljnije klime u ovoj prirodnoj regiji. Tu se nalazi i drugi po veličini grad u Kanadi, Montreal. Ontario ima nizak ali blago zatalasani reljef Koji se od središta provincije postepeno spušta prema velikim jezerima i prema Arktiku na sjeveru. Sjeverni krajevi ove provincije imaju subpolarnu klimu kao i sjeverni krajevi Kvebeka međutim južni krajevi Ontarija predstavljaju jedno od klimatski najpogodnijih područja u Kanadi tako dasje ovdje naseljenost stanovništva najgušća. Tu se nalaze i najveće urbane konglomeracije u državi kao i najveći grad Toronto. Prerijske provincije predstavljaju nepregledne plodne ravnice koje obiluju mnoštvom rijeka i jezera. Ovdje je poljoprivreda glavni izvor prihoda međutim gustina naseljenosti je mala zbog izuzetno oštre zime sa puno sniježnih padavina. Zapadna obala predstavlja izrazito visoko planinsko područje sa planinskim vrhovima nerijetko visokim i preko 4000m. Obradivo tlo iznosi samo 2% međutim ono je izrazito efikasno iskorišteno. Većina stanovništva ove regije živi u priobalnom području oko grada Vankuvera. Sjevernio dijelovi Kanade su izrazito rijetko naseljeni.Klima je polaran ili subpolarna. To je područje poznato kao klimatski ekstremno i vrlo nepogodno za život. Značajan udio u stanovništvu, a u teritoriji Nunavut i većinu, ovdje predstavljaju Eskimi (Inuiti).

Kanadske provincije i njihovi glavni gradovi: Njufaundlend (Newfoundland) - St. Johns Ostrvo Princa Edvarda (Prince Edward Island) - Carlottetown Nju Branzvik (New Brunswick) - Fredericton Nova Škotska (Nova Scotia) - Halifax Kvebek (Québec)- Québec Ontario - Toronto Manitoba - Winnipeg Saskačuan (Saskatchewan) - Regina Alberta - Edmonton Britanska Kolumbija (British Columbia) - Victoria

Kanadske teritorije i njihovi glavni gradovi: Jukon (Yukon) - Whitehorse Sjeverozapadna terotorija (Northwest Territories) - Yellowknife Nunavut - Iqaluit

[izmijeni] Privreda

Kanada spada u grupu od sedam najrazvijenijih zemalja svijeta. Članica je udruženja G8 (udruženje osam najmoćnijih država svijeta u domenu gospodarstva/privrede). Unatoč rijetkoj naseljenosti svog dražavnog teritorija, u djelu zemlje koji je gušće naseljen Kanada je visoko urbanizirana i industrijalizirana zemlja. Sličnostkanadskog gospodarstva/privrede sa privredama ostalih zemalja razvijenog svijeta je u velikoj zastupljenosti uslužnog sektora u ukupnoj zaposlenosti stanovništva. Ovaj sektor zapošljava oko 75% stanovništva. Sektor proizvodnje je drugi po zastupljenosti po ukupnom broju zaposlenih. U ovom sektoru izvor velikih prihoda i zaposlenja predstavlja industrija automobila, auto dijelova, putničkih i teretnih vozila, kao i industrija za proizvodnju strojeva/mašina. Kanada je takodjer i veliki izvoznik namirnica i roba široke namjene. U tehnološkom smislu proizvodna djelatnost prati suvremene svjetske trendove pa su tako i razvijene informatičke djelatnosti usko povezane sa visoko zastupljenim uslužnim djelatnostima kao i sa suvremenim proizvodnim sektorom. Za razliku od većine ekonomija ostalih naj-razvijenijih zemalja svijeta, Kanada je veliki izvoznik sirovina. Kanada ostvaruje velike prihode izvozom nafte i naftnih derivata (druga po svijetu po rezervama nafte), izvozom sirovog drveta, žitarica, dijamanata, plemenitih metala i električne energije. Nezaposlenost na nivou države je niska (oko 6%).Medjutim sve provincije nisu podjednako ekonomski razvijene tako da u nekima od njih nezaposlenost doseže i više od 14% ukupnog broja radno sposobnog stanovništva. Najveći ekonomski partner Kanade su SAD. Trgovina sa ovom državom obuhvata oko 81% od ukupnog kanadskog izvoza i oko 67% od ukupnog uvoza roba i sirovina u Kanadu. Iz tih brojki se lako da izvući činjenica da kanadska privreda zapravo funkcionira kao polu-ovisna podgrupa u ekonomiji SAD. Kanada je članica sporazuma NAFTA (Sjeveroamerički sporazum o slobodnoj trgovini) koji doprinosi objedinjavanju sjeveroameričjkog tržišta.

[izmijeni] Stanovništvo

U Kanadi živi oko 32 miliona stanovnika. Prvi stanovnici Kanade tzv. urodjenici u kanadskoj stručnoj terminologiji nazivaju se the Aboriginal people. Ovi narodi su dolaskom velikog broja Europljana u sedamnaestom osamnaestom i devetnaestom vijeku/stoljeću bili dovedeni na rub istrebljenja. Danas kanadska vlada posebnim ekonomskim povlasticama nastoji ispraviti historijsku štetu nanesenu urodjenicima. Medjutim ove mjere zasada imaju upitne rezultate tako da ovo autentično stanovništvo Kanade zaostaje kao socijalna skupina u odnosu na ostalo stanovništvo. Njihova naobrazba je u prosjeku niža nego kod ostalih stanovnika Kanade, životni vijek im je kraći, ovisnosti o drogama i alkoholu su veće nego kod ostalih socijalnih skupina a nezaposlenost je puno više izražena. Danas su u Kanadi pripadnici bijele rase (potomci europskih doseljenika) većinsko stanovništvo. Veći dio ovog stanovništva vodi porijeklo iz neke od zemalja Ujedinjenog kraljevstva (Engleske,Škotske i Velsa). Veliki udio stanovništva vodi porijeklo iz Irske ili Francuske. Od ostalih europskih zemalja dosta stanovnika potječe iz ostalih zemalja zapadne Europe. U Kanadi takodje živi veliki broj stanovnika raznih rasnih, etničkih i vjerskih pripadnosti porijeklom iz svih krajeva svijeta. Od ovog stanovništva najranije su se počeli useljavati Kinezi koji su kao jeftina i podvlaštena radna snaga radili na gradnji pruge koja je u devetnaestom stoljeću povezala Kanadu. Prirodni priraštaj je u Kanadi gotov zanemarljiv. Kanada je nekada primala useljenike radi svoje izrazito slabe naseljenosti dok je danas primarni razlog salab prirodni priraštaj stanovništva kao i potreba kapitalističke privrede za stalnim porastom tržišta radne snage uporedo sa stalnim porastom prodajnog tržišta. Pismenost stanovništva Kanade je na zavidnom nivou a prosječan životni vijek iznosi 75 godina za muškarce i 81 godina za žene. Službeni jezici U kanadi su engleski i Francuski. Oba su jezika zakonski ravnopravna što u životnoj praksi znači da službene informacije i dokumente od kanadske vlade možete dobiti na bilo kojem od ta dva jezika bilo gdje da živite u Kanadi. Isto vrijedi i za školovanje na tim jezicima. Većina stanovništva razumije i priča samo jedan od dva jezika. U Kvebeku većina stanovništva (ali ne i svi) priča francuski jezik a u Novom Brunsviku oko polovine stanovništva. U svim ostalim provincijama govori se gotovo isključivo engleskim jezikom iz čega se može zaključiti da je usprkos legalnoj jednakosti engleski zapravo puno više zastupljen.

[izmijeni] Historija stanovništva

Među vodećim svjetskim stručnjacima na području arheologije i antropologije vladaju različita mišljenja o tome kada su prvi pripadnici ljudskog roda naselili područje današnje Kanade. Dok jedni smatraju da je to bilo prije 12 do 17 hiljada godina drugi tvrde da se to desilo puno ranije. Uglavnom prvi stanovnici današnje Kanade su bili preci suvremenih kanadskih urodjenika. U našoj literaturi ovi urođenici su poznati kao Sjeveoamerički indijanci i Eskimi dok su kanadski nazivi za to stanovništvo First Nations (Prvi narodi) i Inuits (Inuiti). Kanadski termin za autohtonu urođeničku populaciju Kanade je Aboriginal people of Canada. Ovi su stanovnici do prvog masovnijeg dolaska Europljana u šesnaestom i sedamnaestom stoljeću živjeli vrlo često izolirani jedni od drugih. Nekada su međusobni kontakti značili i međusobne ratove među različitim grupama (plemenima). Živjeli su uglavnom životom skupljača i lovaca te nomadskim načinom života karakterističnim za ta društva. Ponegdje među tehnološki razvijenijim plemenima bila je i zastupljena vrlo primitivna obrada zemlje te sjedelački način života. Dolaskom Europljana urođenici postaju izloženi nepravednoj trgovini, fizičkim napadima, protjerivanju sa područja pogodnih za život u manje pogodne oblasti zemlje. Vrlo često ovo stanovništvo biva uvučeno u međusobne ratove europskih doseljenika (Englesko Francuski ratovi, Američki rat za nezavisnost,Kanadsko-Britansko-Američki sukobi). Pripadnici raznih plemena sudjeluju u ratovima na različitim stranama tak da usljed vanjskih utjecaja (ratovi,nove zarazne bolesti) njihov broj drastično opada i s vremenom njihovo sudjelovanje u suvremenom životu države postaju gotovo beznačajni. U poznatije urođeničke grupe u Kanadi danas ubrajamo; Inuite (Eskime), Irokeze, Mohavke, Algonkin indijance kao i pleme Metis koje je nastalo međusobnim prožimanjem francuskih doseljenika sa pripadnicima indijanskih plemena kanadskih prerija. Prvi veći talas europskih useljenika predtavljaju Francuzi naseljavajući neka područja današnje Nove Škotske kao i područja uz rijeku Sv. Lorensa (St. Lawrence river)- područja današnjeg Kvebeka, te pojedinačna naselja u današnjem području Ontarija. Prema popisu iz 1666 godine Kanada broji samo 3215 stanovnika europskog porijekla. Sljedeći veći talas useljenika dolazi iz Ujedinjenog kraljevstva koje postepeno potiskuje francusko stanovništvo (Acadia - u Novoj Škotskoj) i pruzima političku i ekonomsku dominaciju nad zemljom. Ta dominacija će biti u potpunosti ostvarene pobjedom Britanaca nad Francuzima u bici kod današnje Otave 13.-og septembra 1759. Od tada će dolazak francuskih useljenika prestati a dolazak britanskih useljenika posatati masovan. Ovaj će se trend znatno pojačati kada uslijed Američkog rata za nezavisnost veiki broj izbjeglica odanih Britaniji prebjegne iz novonastalih SAD u Kanadu pod britanskom upravom. U toj skupini nalazit će se i veći broj ljudi zapadnoevropskog ali ne i britanskog porijekla koji će se asimilirati u anglofono stanovništvo. Taj talas useljenika se smatra ključnim za kasnije utemeljenje kanadske nezavisne države a useljenici prebjezi iz SAD se u povijesti nazivaju lojalistima (Loyalist) prema svojoj odanosti britanskoj kruni. U devetnaestom stoljeću Kanada polako prestaje privlačiti pažnju useljenika iz Velike Britanije zbog poboljšanih uslova života u odnosu na Kanadu te Kanada počinje naseljavati i druge etničke skupine iz zapadne Europe a početkom dvadesetog stoljeća omasovljen je dolazak istočnih europljana (Ukrajinci) kao i južnih europljana (Talijani). Nakon drugog svjetskog rata u Kanadu useljava veliki broj izbjeglica i političkih emigranata iz istočne Evrope i Njemačke a pedesetih i šezdesetih godina dvadesetog stoljeća dolaze velike skupine ljudi iz politički nestabilne Grčke i Portugala. Pošto su statistički podaci predviđali porast proizvodnje a pad broj radno sposobnog stanovništva krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih Kanada se odlučuje na novu politiku useljavanja i dozvoljava prva masovna doseljenja iz Indije, Jugoistočne Azije, Afrike te Centralne i Južne Amerike. Mada su prvi ne-evropski doseljenici nakon dolaska europljana bili Kinezi koji su u devetnaestom stoljeću radili na gradnji pruge kroz Kanadu ovdje do šezdesetih godina nije bilo masovne ne-uropske imigracije. Danas je stanovništvo Kanade multikulturalno po svom vjeerskom, jezičkom rasnom i etničkom sastavu.

[izmijeni] Kultura

Kanada je zemlja koja je kroz povijest bila dominantno obojena kulturnim utjecajima zemalja iz kojih je tradicionalno dolazio najveći broj useljenika (Engleska, Škotska, i Francuska). Pošto je svojim ekonomskim razvitkom kroz stoljeća a danas ponajviše Kanada bila vezana za Sjedinjene Američke države to je i kulturni utjecaj ovog susjeda sa juga postao preovladavajući u cijeloj Kanadi (čak i frankofonskim dijelovima zemlje). Kultura stanovanja, oblačenja, i prehrane je identična onoj u Sjedinjenim državama. Zbog zajedničkog jezika (Engleski jezik) Kanada je danas preplavljena američkim kulturnim utjecajima na području filma, muzike/glazbe, scenske umjetnosti i pisane riječi. Zbog toga država vrlo često financira kulturne projekte u ovim domenima nastojeći zaštiti Kanadsku kulturu od potpunog izumiranja (u ovom slučaju asimilacije) pred američkim kulturnim sadržajima. U francuskom govornom području situacija je nešto drugačija jer se zbog posebnosti francuskog jezika američki kulturni utjecaji samo prelamaju kroz kulturnu posebnost frankofonog stanovništva a ne prijete potpunom asimilacijom. Mnoge poznate ličnosti koje djeluju na raznim kulturnim poljima su danas poznati širom svijeta kao npr.; Selin dion (Celine Dion) - poznata pjevačica, Brajen Adams (Brian Adams) - rock muzičar, Džon keri (John Carrey)i Majkl Foks (Michael Fox)- glumci, Leonard Koen (Leonard Cohen) - pjesnik i kantautor, Margaret Atvud (Margaret Atwood)- pisac itd. Vodeći sport u Kanadi je hokej. Najveći broj igrača u najjačoj profesionalnoj hokejaškoj ligi na svijetu NHL-u dolazi upravo iz ove zemlje. Iako je hokej prvi po zastupljenosti najautentičnijim kanadskim sportom se smatra Lakros. Ostali popularni sportovi su američki fudbal, nogomet i bejzbol a lov i ribolov predstavljaju tradicionalne i masovno zastupljene sportske aktivnosti u Kanadi.

[izmijeni] Praznici

Svake godine na prvi juli u Kanadi se svečano obilježava praznik na području cijele države, tj. na području svih deset kanadskih provincija i tri teritorija. Ovaj državni praznik predstavlja dan utemeljenja nacije i naziva se službenim imenom Dan Kanade (Canada day).Božić, Uskrs, Nova godina( 1.januar/siječanj) su takodje praznici koji se obilježavaju u cijeloj državi. Među ove državne praznike spada i Dan rada (Labour day) koji se u Kanadi kao i u SAD-u obilježava prvog septembra. Osim ovih praznika/blagdana svaka provincija ili teritorij ima i svoje praznike koji se u jedinstveni samo za taj dio države.

[izmijeni] Relevantni članci

[izmijeni] Vanjski linkovi

• Kanadska Vlada (en/fr)
• Lista Firmi u Kanadi (en)
• Kanada Online (en)
• Vise o Kanadi i Kanadskim Gradovima (en)
• Kanada Linkovi Portal (en)
• Canada? No No No!!! (en)

Provincije i teritorije Kanade
Provincije: Alberta | Britanska Kolumbija | Manitoba | Novi Brunswick | Newfoundland i Labrador Ontario | Nova Škotska | Otok Princa Edwarda | Quebec | Saskatchewan
Territorije: Sjeverozapadni teritoriji | Nunavut | Yukon

Države Sjeverne Amerike
Antigva i Barbuda | Bahami | Barbados | Beliz | Dominika | Dominikanska Republika | Grenada | Gvatemala | Haiti | Honduras | Jamajka | Kanada | Kosta Rika | Kuba | Meksiko | Nikaragva | Panama | Salvador | Sjedinjene Američke Države | Sveta Lucija | Sveti Kristofor i Nevis | Sveti Vincent i Grenadini | Trinidad i Tobago
Zavisne teritorije: Angila | Aruba |Bermuda | Britanska Djevičanska ostrva | Američka Djevičanska ostrva | Grenland | Gvadalupe | Holandski Antili | Kejmanska ostrva | Martinik | Montsera | Porto Riko | Sveti Pjer i Mikelon | Turks i Kejkos