Japanci

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Japanci su narod nastanjen u Japanu na sjeverno-pacifičkim otocima Honshu, Hokkaido, Kyushu, Shikoku, i Okinawa. Na otocima živi preko 120,000.000 pripadnika ovog etno-lingvistički izoliranog naroda, ali oni su popisani u još 38 država. Najviše ih ima van Japana u: Sjedinjenim Državama (1,340,000), Južnoj Koreji (952,000), Brazilu (403,000), Peruu (129,000), i u ostalim državama po nekoliko desetaka tisuća; na Falklandskom otočju (20 pripadnika). Japanci su sebe i svoj jezik kroz povijest razvijali bez nekih utjecaja sa strane, što ih po kulturi, običajima i jeziku čini različitima od ostalih skupina. Po vjeri oni su većinom mahayana-budisti (54%), nešto ih ima pokrštenih i oko 11% nereligioznih.

[izmijeni] Nastanak japanskog naroda (rana povijest)

Kultura Japanaca odvijala se samostalnije nego ona na susjednoj Koreji, gdje je bila pod znatnim utjecajem Kine. Ainu su još u VII. stoljeću naseljavali cijeli Honshu (Hondo) i otoke sjeverno od njega, tek su ih u kasnijim stoljećima otuda otjerali preci suvremenih Japanaca, koji su se na Hokkaidu učvrstili tek u XIX. stoljeću. Pošto je Japansko otočje izolirano, a nemaju rude (koja je na njega došla dosta kasno), ovdje možemo govoriti tek o kamenom, kameno-brončanom i brončano-željeznom dobu. Bronca nije imala samostalnog razdoblja pretpovijesne kulture. Godine 1931. otkriveno je na južnom Honshu grubo tesano oruđe zajedno s kostima izumrlih slonova Elephas antiquus i Loxodonta namadicus, ostaci pripadaju bez sumnje kulturi naroda Ainu. Tek novim useljavanjem na južni Honshu javlja se kultura yayoi, čije je žarište Kyushu i južni Honshu, gdje su nađene hrpe ljusaka. Ovaj narod sadio je proso i rižu, a poznavali su i pitome konje i svinje. Pljosnatih četverobridnih sjekira ima posvuda. Najstariji brončani predmeti uvezeni su iz Kine u ranom razdoblju Han, odnosno u posljednjim stoljećima prije nove ere. Glineno posuđe je po obliku i ornamentima jednostavnije od keramike jômon, tehnički savršenije i srodno korejskoj. Narodi Yayoi, bez sumnje iz južne Koreje, porijeklom je s južno-kineske obale.

Japansko legendarno doba počinje 660. pr.n.e., kada je Jimmu Tennô, potomak božice sunca i predak carske kuće osnovao prijestolnicu na Hondo, ono je potrajalo (službeno) do 400. n.e.

[izmijeni] Život i običaji

Rasno, etnički i kulturno Japanci su jedan od najhomogenijih naroda na svijetu. Većina ih živi u u 'nuklearnim' obiteljima, a tek 20% proširenim obiteljima ie, koja se sastoji od tri generacije, praroditelja, roditelja i djece. Ženidba se kod njih odvij , po želji, bez miješanja roditelja. Obitelji Japanaca, poznati su kao vrijedni radnici, često se uz redovan posao (u biznisu ili industriji), kao sekundarnim aktivnostima bave i farmerstvom. Ženi je kod kuće posao na zemlji glavna preokupacija. Uz tradicionalni uzgoj riže drže i stoku a usput se bave i ribarenjem. Riža i riba, moglo bi se reći glavna su hrana Japanaca.

Danas Japanci nose zapadnjačka odijela, no žena se kod njih na cesti često može vidjeti u tradicionalnom kimonu.

Kuće ruralnog Japana rađene su od drvene konstrukcije a pregradni zidovi su od papira. Što je najvažnije, one su odlično prilagođene ovom trusnom području.

Igra sjena, naročiti izdanak kazališta koji je osobito procvao na Javi, pa se raširio po velikom području na zapad, sve do Turske, bio je raširen i na Japanu. U osebujnoj kulturi Japana značajno mjesto pripada cvjetnim aranžmanima 'ikebana', čajnim ceremonijama 'cha-no-yu ', kaligrafiji, lutkarstvu i kazalištu No i 'Kabuki'. U 'no'-kazalištu, porijeklom iz 14. stoljeća igraju maskirani igrači.

Sport je veoma popularan među Japancima, a posebno mjesto zauzimaju sumo, wrestling, džudo, karate, te poznate izvorne igre 'go' i 'shagi'.

Japanci su danas uglavnom budisti, no njihova je izvorna vjera šintoizam, čiji su korijeni u animizmu, po kojemu i nežive tvari imaju duh. Budizam je u Japan uvezen u VI. Stoljeću.