Erfurt
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Grb | Karta |
|---|---|
 |
 |
| Osnovni podaci | |
| Država: | Njemačka |
| Savezna pokrajina: | Tiringija |
| Površina: | 269,17 km² |
| Stanovnika: | 202 590 (30. Juni 2005) |
| Gustoća: | 753 Stanovnika/km² |
| Stranaca: | |
| Nezapolenih: | |
| Visina: | metara nadmorske visine |
| Poštanski brojevi: | 99001 - 99198 |
| Telefonski pozivni brojevi: | 0361, 036201, 036202, 036203, 036204, 036208 |
| Automobilska oznaka: | |
| Internet stranica: | www.erfurt.de |
| Politika | |
| Gradonačelnica: | Manfred Otto Ruge |
Erfurt je glavni grad Savezne pokrajine Tiringije (Savezna Republika Njemačka). Grad ima oko 202.590 stanovnika (30. juni 2005).
Erfurt leži u sjevernom podnožju Tirinške Šume na rijeci Gera. Kult. središte s visokim školama i muzejima (prirodoslovni, muzej povrtlarstva i dr.). Sačuvana je katedrala (XII-XV st.), crkva Severi i ostaci crkve iz XVI st. u sklopu tvrđave iz XVII st. Poznato središte uzgoja povrtlarskih kultura i proizvodnje sjemena (međunar. izložbe proizvoda). Metalurgija, metalna i preh. industrija; proizvodnja preciznih i optičkih instrumenata; konfekcija.
[izmijeni] Historija
Erfurt je slobodni grad od 1255.godine. U srednjem vijeku ugledno trgovačko središte, a potkraj XV vijeka ustupa prvenstvo Leipzigu. Na univerzitetu osnovanom 1392. godine (zatvoreno 1816.) doktorirao i Martin Luther. Od 1664. godine u vlasti Mainza; 1803-07. pod francuskom upravom; 1808. na kongresu u Erfurtu održan je sastanak Napoleona I, Aleksandra I i njemčkih knezova. Nakon Bečkog kongresa (1814.) ponovo je pruski. Od 1945. do 1952. sastavni je dio Thüringena. Nakon II. svj. rata u ruskoj okupacijskoj zoni.
[izmijeni] Vanjski linkovi
- www.erfurt.de - službena internet stranica
[izmijeni] Galerija
 Erfurt |
 |
 |
 |
 |
Nedovršeni članak o gradu: Erfurt treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
