Alkohol
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Alkohol (arap. al-kuhl = prašak za bojanje očnih kapaka) je naziv za grupu organskih spojeva i bezbojnih tekućina koje se najčešće proizvode iz škrobnih i šećernih sirovina vrenjem uz pomoć kvasca.
Upotrebljava se kao otapalo i sredstvo za ekstrakciju, za dezinfekciju, konzerviranje i pri proizvodnji alkoholnih pića. Služi i kao polazna sirovina za cijeli niz hemikalija. Najjača alkoholna pića sadrže oko 45 % alkohola, dok je volumni udii etanola u apsolutnom alkoholu 96 %. Ako čovjek odjednom popije 500 ml čistog etanola može umrijeti.
U općem smislu su alkoholi sastavljeni od atoma ugljika, te vodika i kisika koji tvore i funkcionalnu grupu alkohola (-OH). Prema smještaju OH-grupe alkoholi se dijele na primarne, sekundarne i tercijarne. Alkoholi, kao i fenoli imaju relativno visoko vrelište jer se molekule međusobno povezuju vodikovom vezom. Imena alkohola se tvore tako da se na naziv alkana doda nastavak –ol.
[izmijeni] Niži alkoholi
Niži alkoholi hidratiraju u vodi i dijele se na:
- Metanol – CH3OH – bezbojna, lahko hlapljiva tekućina, vrlo otrovan (sljepoća, smrt već sa 30 ml), kao otapalo, može se koristiti kao gorivo
- Etanol – CH3CH2OH ili C2H5OH – poznat iz davnih vremena kao produkt anaerobnog vrenja ugljikohidrata biljaka
- 2-propanol (izopropil-alkohol), (CH3)2CHOH - alkohol za dezinfekciju koji se kao 70 % otopina upotrebljava zbog svojih antibakterijskih svojstava
- Tioli - sumporovi analozi alkohola u kojima sumpor zamjenjuje kisik u funkcijskoj grupi (merkaptani), smrad tvora djelomično potječe od tiola
- Polioli – spojevi koji sadrže dvije, tri ili više hidroksilnih grupa, označavaju se sufiksima –diol, -triol itd.
- 1,2-etandiol (etilen-glikol) - upotrebljava se kao antifriz
[izmijeni] Postupak dobivanja alkohola
- Alkoholno vrenje je najstariji način dobivanja alkohola. U tom procesu se, uz katalitičko djelovanje enzima kvaščevih gljivica, ugljikohidrati pretvaraju u etanol.
- Etanol se u pićima dobije djelovanjem kvaščevih gljivica na šećer u ječmu (pivo), grožđu (vino), te ječmu, kukuruzu ili raži (viski). Fermentacija se prekida kada je volumni udio alkohola 16 %, jer koncentriraniji alkohol djeluje na aktivnost enzima. Pića s više alkohola se dobivaju destilacijom. Okus pića potječe od manje količine dugolančanih ugljikovodika, aldehida, organskih kiselina i estera.
[izmijeni] Unutrašnji linkovi
Alkoholizam - zavisnost od alkohola
