Dinastija Han
From Wikipedia
 |
||||||
| 3 Suverena & 5 Careva | ||||||
| Dinastija Xia | ||||||
| Dinastija Shang | ||||||
|
Zapadni Zhou
|
Zhou | |||||
| Proljeće & jesen | Istočni Zhou | |||||
| Zaraćene države | ||||||
| Dinastija Qin | ||||||
| Zapadni Han | Han | |||||
| Xin | ||||||
|
Istočni Han
|
||||||
|
Tri kraljevstva
|
||||||
|
Zapadni Jin
|
Jin
|
|||||
|
Šesnaest kraljevstava
|
Istočni Jin
|
|||||
|
Južne & sjeverne dinastije
|
||||||
|
Dinastija Sui
|
||||||
|
Dinastija Tang
(prekinuta od Drugog Zhoua) |
||||||
|
Liao
|
5 Dynasties & 10 kraljevstava
|
|||||
|
Sjeverni Song
|
||||||
|
Jin
|
Zapadni Xia
|
Južni Song
|
||||
|
Republika Kina
|
||||||
|
Narodna republika Kina
1949-1976 1976-1989 1989-2002 2002-danas |
Republika Kina (Tajvan) | |||||
|
||||||
Dinastija Han predstavlja zlatno doba u kineskoj umjetnosti, politici i tehnologiji. Po moći i veličini bila je oko 100god. ravna Rimskom Carstvu.
Sadržaj/Садржај |
[edit] Uvod
Dinastija Han je vladala Kinom od 206.god.pr.n.e. do 220.god. n.e. To je bila carska dinastija koja je ujedinila Kinu nakon pada Qin ( Ch'in ) dinastije. Jedna značajka dinastije Han jest dugovječnost. Među najdugotrajnijim kineskim velikim dinastijama, uz kraći je prekid opstala više od četiri vijeka. Od svojeg osnutka 206.pr.n.e., država dinastije Han bila je moćna i utjecajna u istočnoj Aziji koliko je to na zapadu bilo Rimsko carstvo, njezin približan suvremenik. Dinastija Han je poznata kao zlatno doba kineske filozofije. Tokom svoje 426 godina duge vladavine, dinastija Han je stvorila mnoge institucije koje su izdignule Kinu. Proširili su granice države na tzv. barbarske teritorije, poput Rima, osobito na sjeverozapadu, gdje je njezina vojska krčila put trgovini na Putu svile, učinivši ih sličnim onima danas. I Han dinastija je iznjedrila svoju kvotu nemoćnih vladara, te se urušila u kaosu prije konačne propasti 220.godine. Konfucijanizam je bio službena državna filozofija i ujedno religija. Budizam je došao iz Indije i postao važna religija. Književnost i umjetnost su procvjetale. Poljoprivreda se proširila, a s njime se i populacija povećala. Sistem snažne centralne vlasti, kojeg je činila kompleksna i efikasna birokracija, a koji se nastavio do 20. vijeka, ima početke u dinastiji Han. Mnogi drakonski zakoni iz dinastije Qin bili su ukinuti, porezi smanjeni, a cijelo područje teritorija Han bilo je direktno pod carskom upravom. Ime Han je prvi car prilagodio imenu rijeke. Do današnjeg dana pojam Han se u Kini upotrebljava da bi se razlikovali autohtoni Kinezi od različitih rasnih i kulturnih grupa u Kini. Stoga „Han ren“ označava naziv za kineski narod. Prema obrascu kojim se služila dinastija Han -ujedinjena Kina i kontinuirana vladavina- postao je cilj svim budućim dinastijama, uključujući i onu komunističku u današnje vrijeme.
[edit] Politička povijest dinastije Han
[edit] Gaozu-utemeljitelj dinastije Han
Kako se Qin dinastija urušila pod pritiskom vojinh pobuna i ustanaka seljaka, čovjek skromnog porijekla Liu Bang ( Liu Pang ) postao je vođa male skupine vojnika i postupno osvajao područja. S vremenom, njegove snage su prerasle u vojsku i sljedile su nove pobjede. Zanimljivo je kako je Liu prezirao učene konfucijance, koji su nosili karakteristične šiljaste šešire. Tako je jednom prigodom, kad je sreo jednog od tih uglednika, istog trenutka je dohvatio šešir s glave posjetitelja, i urinirao u nj. Godine 206 pr.n.e. Liu se imenovao kraljem ( wang ) Hana, jedne od država u Qin carstvu. Do 202 godine pr.n.e. eliminirao je sve rivale i svi pripadnici dinastije Qin bili su mrtvi. Poznata je njegova izjava; „Cijeli svijet je moj!“, iako je tadašnje carsvo imalo tek pola granica današnje Kine. Zatim se proglasio carem i prisvojio si je carski naslov Gaozu. Liu je pokorio visoko centralizirano carstvo, malo je olabavio sustav, i podijelio je carstvo na principate, kojima su vladali članovi njegove obitelji ili vojni zapovjednici koji su mu bili izuzetno privrženi. Tako su postavljeni uvijeti za povratak na feudalizam, no Liu, i vladari koji su ga sljedili, pomoću savjetnika koji su bili isključivo podređeni caru, provjeravali su svaku provinciju i upravitelja. Tako se očuvala centralna vlast tijekom dinastije. Prijestolnica mu je bila na rijeci Wei, Chang'an ( Ch'ang-an ) koji u prijevodu znači „vječni mir“. Gaozu je prihvatio načela konfucijanizma, a ta su, da je svrha vlasti služiti onima kojima se vlada, i da car pruža dobar, pozitivan primjer, umjesto strašan i strog.
[edit] Wu Di
Nakon što je Gaozu mirno preminuo, nasljedio ga je Wu Di ( Wu-ti ) koji je vladao od 141-87 pr.n.e. Njegova vladavina je jedna od najslavnijih u kineskoj povijesti. Posebnu je pažnju polagao u umjetnost vladanja. Moć lokalnih upravitelja rasla je tjekom godina, ali Wu Di je radio na recentralizaciji vlasti. Tako je umjesto činovnika nasljeđenih iz Qin dinastije, koji su postavljani na položaje po rođenju, sljedeći konfucijanizam, činovnici su birani po njihovim sposobnostima, tj. kvalifikacijama. Pismeni ispiti su bili usvojeni kao mjerilo određivanja najkvalificiranijih osoba. U glavom gradu je osnovana škola za obuku vladinih službenika, a administrativna birokracija je bila sistematizirana. Iako je osobno bio zainteresiran za magičnu stranu taoizma, Wu Di je konfucijanizam odlučio i dalje ostavit za glavnu religiju i filozofiju, tako što je potakao na proučavanje Pet klasika konfucionizma ( Shujing-knjiga povijesti, Shijing-knjiga poezije, Yijing-kniga promjena, Liji- knjiga održivosti, i Chunqiu- proljetni i jesenski anali ) na kojima se temeljilo učenje konfucijanizma. U pokušaju da sprovede jednu ideologiju za cijelo carstvo, Hanovci su preuzeli ideje mnogih ideoloških škola i uklopili ih u konfucijanizam. Trgovina je cvala u vrijeme Wu Dija. Unutarnja trgovina se proširila u dugotrajnom miru koji je vladao u zemlji, niži porezi, i smanjenje moći lokalnih moćnika. Wu Diovi ministri su održavali cijene konstantnim, tako da su kupovali pšenicu i kuhinjsko ulje kada su cijene bile niske i zatim ih plasirali na tržište kad bi ponestalo tih namirnica za vrijeme suše, ili slabog uroda. Kanali su se kopali i gradile su se ceste. Zemlja je bivala bogatija i snažnija, farme su bile prosperitetne, a gradovi su rasli u veličini i broju stanovnika. Već početkom svoje vladavine, Wu Di je htio proširiti granice carstva. Na sjeverpzapadu, nomadsko pleme planinskih ratnika je duže vrijeme teroriziralo sjeverozapadnu Kinu. Wu Di je poslao nekoliko vojnih ekspedicija u to područje, formirao je savez s srednjo-azijskim plemenima, i slomio moć Xiongnu. Kad je sjeverozapad bio osiguran, Wu Di se počeo širiti na sjeveroistok, pokorivši Mandžuriju i poprilično onoga što je danas Koreja. Pripojio je teritorije južno od rijeke Yangtze, kao i Annam, u sjevernom Vijetnamu. Pokorivši ono što je danas provincija Yunnan, otvorio je rutu za Burmu i Indiju. Najzanimljivija Wu Diova osvajanja su ona u centralnoj Aziji. Stavivši pod kontrolu teritorije u Ferghani (današnji Uzbekistan ) i dolinu Rijeke Jaxert ( zvanu Sir Darja u današnjem Kazahstanu), toliko dalje od današnjih granica Kine, Wu Diove trupe su otvorile Put svile, dugačak 6500km, povezujući Chang'an i Rim. Put svile je omogućio Kini da trguje s državama Perzijskog zaljeva, i istočnim Mediteranom. Do njegove smrti, 87.god.pr.n.e., Wu Diovo carstvo je bilo veliko poput Rimskog carstva koje će nastati nekoliko desetljeća kasnije pod Julijom Cezarom. Međutim, Wu Diova osvajanja imala su i efekt pražnjenja državne riznice, oštrog povećanja poreza i povećana državna kontrola ekonomije. Iako su ove mjere bile učinkovite u kraćem periodu, na duge staze su slabile dinastiju.
[edit] Wang Mang
Wu Diovi nasljednici su neko vrijeme uspjeli očuvati carstvo, ali tri slaba vladara su naposljetku omogućila carskom regantu Wang Mangu ( 45.god.pr.n.e.-23.god.) da koncentrira svu moć u svoje ruke. Wang Mang je bio član visoke obitelji koja se vjenčala u kraljevski klan. Moć mu je sve više jačala, da bi se, naposljetku, 9.god.proglasio carem kratko-živeće Xin ( Hsin=Nove ) dinastije. Iako je Mang dobio vlast ubojstvima i intrigama, bio je reformator koji je želio bolju, manje korumpiranu vladu. Zemlju koja je većim djelom bila u vlasništvu feudalaca, koji su je po astronomskim cjenama iznajmljivalji seljacima, Mang je stavio pod svoju upravu, udarajući tako u same temelje moći baruna i vlastele. Zemlja je bila podjeljena na jednake djelove i dana farmerima koji su je kultivirali. Zatim je ukinuo ropstvo, davao bez kamata zajmove seljacima i postao vođa Konfucijanističkog učenja. Dakako, ove promjene su naišle na ozbiljna protivljenja opozicije. Feudalni baruni su osnovali savez i usprotivili se Wang Mangu. Ujedinila ih je Liu obitelj i uslijedio je građanski rat. Kako je carstvom zavladao nemir, vojna tajna društva su osnovali bande i napadala sela i gradove. Wang je vjerovao da će valjane institucije naposljetku donijeti mir Kini, ali 23god., vojska vođena klanom Liu srušila je vrata Chang'ana, ubila Wan Manga, i ponovno uspostavila dinastiju Han.
[edit] Istočni Han
Za vrijeme građanskog rata, stari glavni grad Chang'an je bio uništen, a obitelj Liu se preselila u glavni grad istočno od Louyanga ( Lo-yang ), u kojoj je današnja provincija Henan. Ime Han se opet upotrebljava, ali kineski povjesničari rađe koriste izraz za dinastiju nakon Wang Manga kao Istočni ili Kasniji, Han. Prvi vladar, Guangwudi ( Kuang-wu-ti, 5.pr.n.e.-57.god. n.e.) povratio je sva područja carstva, i poput njegovih predaka nastavio s Konfucijskim učenjem i reformom vlasti. Nakon njegove smrti, sve češće su vladari bili mladi i umjesto njih carstvom su upravljali ministri, a u međuvremenu seljčki ustanci su bivali sve češći. Naoružan taoistički kult, ili Huangjin ( žuti turbani ) poticali su nemire po cijelom carstvu. Iako je dinastija nastavila svoje ime, zbrka u borbi za prevlast negirala je svaku vlast dinastije Han. Napokon, 220.godine, zadnji car Han, Xiandi ( Hsien-ti ), koji je postavljen na prijestolje u dobi od osam godina, formalno je abdicirao zaslugom Cao Pija ( Ts'ao P'i ), koji je bio sin njegova glavnog ministra. Cao Pi se proglasio prvim carem nove Wei dinastije. Taj datum obilježava početak tz. doba Doba Razdora, koje je trajalo od 220.-589.god.
[edit] Doba Razdora
Jedinstvene Kine je nestalo, a na prostoru carstva Han, bile su tri države, Wu, Wei, i Shu, međusobni rivali. Pokušaji da se Kina ujedini bili su bezuspješni, tako da su sjeverom Kine gotovo tri vijeka vladale ne-kineske dinastije. Tako je tek 589.god. Yang Jian (Yang Chien) iz ne-kineske Sjeverne Zhou države, uspio pokoriti sve ostale države i ponovno ujediniti Kinu pod tzv. Sui dinastijom ( 581-618 ).
[edit] Ekonomija za vladavine dinastije Han
- Početkom 100 godine pr.n.e., razvijena je mreža trgovačkih ruta za prijevoz robe između Azije i Evrope. Najranija i najteža ruta koja se najčešće upotrebljavala postala je poznata pod nazivom „Put svile“, po cijenjenoj kineskoj odjeći kojom se trgovalo. Rute su polako isčezavale kroz stoljeća, a otkrivanjem morske rute od Evrope prema Aziji u kasnom 15. vijeku, stari putovi su postupno zapušteni zbog nove oceanske trgovine.
Za vrijeme dinastije Han, Kinezi su bili poljoprivrednici. Pšenica i proso su uzgajani na sjeveru Kine, kao što se i uzgajaju stoljećima. Riža, koja daje više kalorija, bila je uzgajana gdje god je bilo dovoljno vode. Kineski farmeri isušivali su močvare, i gradili kanale za navodnjavanje. Za vrijeme vladavine ranih vladara dinastije Han, i dugotrajnog mira koji je vladao u zemlji, poljoprivreda je unaprijeđena i poboljšana je kvaliteta žitarica, a s time se povećala i populacija stanovništva. Za vrijeme blijedih dana Zapadnog Hana, centralna uprava je slabila, a feudalna vojska je držala zemlju u svojim rukama. Tada su radovi na kanalima zapostavljeni, neki i uništeni, a u nekim područjima je zavladala glad. Za vrijeme dugotrajnog mira, mnogi gradovi su narasli, posebice Luoyang. Trgovci i zanatlije su se organizirali u cehove, tj. članstvo u pojedinom cehu bilo je nužno u mnogim vrstama posla. Cehovi su odrđivali minimalne cijene, i određivali su plaće i radne sate članova ceha. Svaki ceh je imao svoje božanstvo, koje je bilo postavljeno u holu ceha. Isto tako cehovi su bili kao štit društvu od strogih zakona, na koji su znali odgovoriti štrajkom ili zatvaranjem trgovina. Pod dinastijom Han, neke prirodne i političke barijere koje su odvojile Kinu od ostatka svijeta, bile su prevladane. Veća trgovina, i teritorijalna ekspanzija, doveli su Kinu u kontakt s novim državama i ljudima. Trgovci su prošli iz Kine, kroz centralnu Aziju, do Perzije i Grčkih gradova na obalama Crnog Mora-čak i do rimskih kolonija na istočnom mediteranu. Trgovci dinastije Han i strani trgovci prelazila su Yunnan, rijeku Miamar (prije znana kao Burma), i vraćali su se s dobrima iz Indije i Šri Lanke. Prema kineskoj povijesti, 166.godine, trgovci iz Daqina (Ta Ch'in), što je kinesko ime za Rim, došli su do Luoyanga, s najavom da su poslani od svoga vladara, navodno cara Marka Aurelija. Tvrdnja može biti kriva, ali bez sumlje se može ustvrditi da je kineska roba, ponajviše svila i krzna, došla do gradova mediterana Putem svile. Za uzvrat, Han su dobijali konje iz centralne Azije, staklo, bjelokost, drago kamenje i dobru vunu. „Ljudi u Louyangu razbacuju se odjećom, i pretjeruju u hrani i piću.“-napisao je zgađeni promatrač života za vladavine dinastije Han u prvom vijeku naše ere. Čak su konjušari i konkubinke nosili fini brokat, bisere i žad, a istodobno se život seljaka pogoršavao.
O kineskom napretku, govori nam i složeni izum,uređaj izumljen prije više od 18 vijekova u Kini, je mogao otkriti lagana podrhtavanja na površini zemlje, i isto tako pokazati iz kojeg smijera podrhtavanje tla dolazi. Godine 132 n.e., Zhang Heng je napravio prvi seizmograf, u obliku ćupa s osam glava zmaja naokolo ćupa, a svaki drži kuglu u ustima. Ispod svakog zmaja je statua malog žabca s otvorenim ustima. Kad se podrhtavanje ili potres pojavi, čak i na velikoj udaljenosti, mehanizam u ćupu će učinit da zmaj pusti kuglu u usta žabcu. Koji zmaj ispusti kuglu od njih osam, ujedno pokazuje i smijer od kuda podrhtavanje dolazi. Dakle, stručnjaci u vrijeme Han dinastije mogli su znati da se potres dogodio i gdje.
[edit] Religija i filozofija
[edit] Konfucijanizam
Učenja Konfucija ( 551-479.god.pr.Kr.), postala su glavna škola mišljenja za vrijeme dinastije Han. Osnova Konfucijeve etike jest koncept jen, što znači ljubav ili dobrota. Bit Konfucionizma se može sažeti u frazi: „Ne čini drugima, ono što ne bi želio sebi“. Ostale važne vrline konfucijanizma uključuju ispravnost, cjelovitost, i pobožnost. Politički, konfucijanizam je zagovarao vlast u kojoj je vladar dobrohotan, dobročudan, dobronamjeran, a subjekt, tj. podanici, poslušni i pokorni. Konfucije je vjerovao da monarh mora gajiti moralne vrijednosti da bi pružio dobar primjer ljudima. Konfucije je bio poznat po svojim idejama obrazovanja, za koje je vjerovao da su značajna za sve ljude, zanemarujući klase.
[edit] Budizam
Budhha, kao povjesna ličnost je živio u 5.st.pr.Kr., skoro u isto vrijeme kao i Konfucije, u sjevernoj Indiji. Smatrao je da je patnja neodjeljiva od života, a ona pak proizlazi iz požude za materijalnim stvarima svijeta. Jedini način da se pobjegne od patnje jest biti slobodan od želje, a da bi bio slobodan od želje, moraš zaboravit na sebe i služiti drugima, meditirati, i iznad svega živjeti ne vezujući se na materijalna dobra. Tako se jedino može postići Budhhin raj, nirvana. Prvi budistički monasi su stigli u Kinu trgovačkim rutama, kako spominje Han Shu (Han kronike), u prvom stoljeću nove ere., budistički su svećenici sagradili hram u Louyangu pod zaštitom carske obitelji. Tek je u doba razdora budisam stekao naklonost velikog broja Kineza, jer je budističko pesimičnije gledanje na svijet imalo više smisla, od one Konfucionističke da je u ljudskoj prirodi istinska dobrota, naglašavajući odnose vladara i podanika, oca i obitelji, starijih i mlađih, muža i žene. Krajem dinastije Han, zakon preživljavanja je zamjenio konfucijanističke odnose i teorije o ljudskoj dobroti. Tako su Kinezi posvojili Budhhu u svoj panteon bogova. Panteon se sastojao od božjeg suda na nebu, sličan onome carskom na zemlji. Vladao je Jade (Yudi) i njegovi ministri. Postojali su bogovi cehova, planeta, elemenata, zemlje, neba, kiše, a s njima su se nalazili carevi, i svi značajni ljudi koji su živjeli na zemlji.
[edit] Taoizam (daoizam)
Taoisam je počeo kao filozofski pravac koji je naglašavao individualnu osobnost i strogo je prigovarao na rituale i na određivanje načina života, kojeg je diktirala vlast. „Uistinu mudar vladar, jednostavno ostavlja stvari kakve jesu.“-rekao je taoist. U danima vladavine dinastije Han, osobna želja za istinskim razumjevanjem prirode i svijeta, karakteristika pravog taoizma, jest degenerirala u potragu za eliksirom besmrtnosti i panteonom bogova.
[edit] Književnost i umjetnost
[edit] Književnost
U kniževnosti glavna figura je bio Sima Qian (Ssu-ma Ch'ien), koji je živio od od 145-90.god.pr.n.e. Njegovo veliko djelo se zove Shiji- Zapisi povijesti. To djelo je kompilacija odlomaka iz orginalnih izvora, zajedno s Siminim komentarima, je postavilo temelje i standarde kineske povijesti i povjesničara od tog vremena pa na dalje. Njegov prikaz povijesti jest većina onoga što znamo o dinastiji Qin i ranom periodu dinastije Han. Isto tako su i četiri knjige konfucijanizma izdane u svom finalnom obliku, to su Lunyu, Daxue, Zhongyong i Mengzi. Znamo da su i pisali poeziju, složene matematičke zadatke, povijest, golemi riječnik, vladina izvješća, te najraniji sačuvani opći popis stanovništva na svijetu, iz 2.god.n.e.(57.671.400 ljudi). To je bila posljedica izrade papira oko 100. godine. Papir je pravljen od kore crnog duda, i od konoplje, nazivali su ga zhi. Po priči, jedan je eunuh, Cai Lun, 105.god.,ispričao caru Heu, kako se izrađuje papir. Pisali su kistovima i tušem od pigmenta čađe, na drvenim pločicama, komadićima bambusa ili pak na svili, a kineska slova su se promjenila u ona slična današnjim.
[edit] Umjetnost i zagrobni život
Malo je ostalo sačuvane grafike iz doba Han dinastije, a mongo više znamo o slikarstvu toga doba iz zapisa. Iz tih izvora, čini se da je slikanje bilo poput magije. Prokletstvo bolesti se moglo se prekinuti postavljanjem pravog tipa slike iznad kreveta bolesnika. Često se slikanjem htjelo dočarati, i stoga su se držali moćnim, magične sposobnosti bogova i kulturnih junaka. Dok su slike većinom nestalo iz doba Hana, arheolozi su pronašli, iz grobnica, keramiku, i modele kuća, hramova, gospode, plemstva, i čak cijelih sela od terra-cotte. Ovi objekti su bili zamjene za važne stvari u životu, i obično su bili glazirani i obojeni. Tipične grobnice su sadržavale minijature omiljenih ljubimaca i sluga, isto tako i izbor predmenta iz života. Iskopine iz plemićkih grobnica, otkrivaju odnos ljudi iz vremena dinastije Han prema životu i smrti, te ljudsku borbu s prirodom.
- Keramičke figure,bile su učestalo izrađivane u Kini za vrijeme dinastije Han (206 Pr.Kr.- 220 A.D.) da bi bile zakopane s pokojncima. Poznate kao ming-chi'i, ove figure su bile obično jako male i često su prikazivale stvarne ljude, npr. glazbenike.
[edit] Društvo
[edit] Klasna struktura
Iako se za vrijeme Hana išlo na centralizaciju, najmoćnije su ipak bile velike zemljoposjedničke obitelji. To je bilo još više naglašeno kad se razvila trgovina u Kini i s drugim zemljama. Uz zemlju, takve obitelji su posjedovale i tvornice ili proizvodne kapacitete, koji su povećavali njihov utjecaj ali i bogatstvo. Trgovačka klasa je dobivala na utjecaju s povećanjem trgovine, dobili su veće društvene mogućnosti, a stoljećima prije toga su bili najniža klasa u kineskom društvenom poretku. Isto tako, utjecaj Konfucijske birokracije, ustrojene po talentu i sposobnosti a ne po porijeklu, omogućavao je velik uspon u socijalnom statusu, za svakog tko je imao vremena da uči za ispite. Zapravo, je vrlo malo seljaka i farmera imalo vremena za učenje, no ovakva prilika nikad prije nije postojala za nekog tko nije bio pripadnik visokog obrazovanog staleža.
[edit] Obiteljska struktura
Osnovna, polazišna točka kineskog društva, kako u vrijeme Hana, tako i prije i nakon, je bila obitelj. Kinezi su vidjeli obitelj kao besmrtnu cjelinu. Glava obitelji, koja je mogla biti i žena, ako je bila najstariji živući član, imala je autokratsku moć, ponekad takvu da je mogla člana obitelji osuditi na smrt, ako je obešćastio obitelj. Obitelj je bila dužna voditi brigu o svojim članovima, pa je i kazna znala prijeći na sve članove, iako je zlodjelo napravio pojedinac. Svaki je član imao dužnost da poveća čast, ugled, i bogatstvo obitelji, kako prema svojim članovima, tako i prema svojim pretcima i budućim potomcima, a izbjegne sramotu i obečašćenje obitelji. Obitelji su se brinule o svojim članovima tako da su brinuli za medicinsko osiguranje, domove za starije, medicinsku njegu itd., iako mnogi to nisu mogli priuštit, to je bio jedan ideal kojeg su sljedili. U pravnim dokumentima, pronađenim u provinciji Hubei, znamo da su se strogo držali kineske tradicije poštivanja starijih, tako da bi žena koja bi istukla nekog djeda ili baku, bila bačena na tržnicu, tj. sasjekli bi je na komadiće. Čak je i klevetanje starijih osoba bilo kažnjivo smrću, no apsurd je da je muž mogao slobodno istući ženu zbog prigovaranja, i to se nije smatralo zločinom.
[edit] Vladavina Hana-zaključak
Vrijeme dinastije Han, je bilo razdoblje prosperiteta, kakvo se neće vidjeti ponovno u Kini do dolaska dinastije Tang (T'ang) 618.god. Kineski Budizam je cvjetao, a Konfucionizam je bio državna doktrina. Mnogi standardi vlasti zadržani su do 20.st., kao što su snažna centralna vlast, koja je vladala uz pomoć snažne i učinkovite birokracije. Iako je raspadu sljedilo tri stoljeća razdora i rata, dinastija han je uspjela postaviti standardr za sve kasnije vladajuče kineske dinastije. To je priča o jednoj od dvaju velesila, koja se na vrhuncu svoje moći oko 100.god. prostirala na teritoriju, usporedivim s rimskim. Stilovi dvaju carstava su se u potpunosti razlikovali, rimsko se oslanjalo na ropstvo, dok je napredak hanskog uglavnom počivao na leđima slobodnog seljaštva. „Zapad preuzima svoju tradiciju od Rimljana i Grka, a Kina od dinastije Han.“-Liu Qingzhu, direktor Arheološkog instituta u Pekingu.
[edit] External links
[ [et:Hani dünastia]]
