Zoisit

Izvor: Wikipedija

Zoisit
Anyolit (lijevo) i tanzanit
Opće značajke
Kategorija	Mineral
Grupa	sorosilikati
Kemijska formula	Ca₂Al₃[Si₂O₇][SiO₄]O(OH)
Identifikacija
Boja	siva, plavičasta, zelenožuta, smeđa, ružičasta; u dubljim zonama ležišta bezbojni primjerci
Habitus	prizmatski, izduženi kristali
Kristalni sustav i klasa	rompski; 2/m 2/m 2/m
Kalavost	savršena po {010}
Lom	neravan do školjkast
Tvrdoća	6
Sjaj	staklast
Indeks loma svjetlosti	1.68 - 1.72
Pleokroizam	varijetet tanzanit pokazuje odličan trikroizam (plava-crvena-žuta); inače: dikroizam
Ogreb	bijeli
Specifična težina	3.25
Talište
Topivost
Prozirnost	prozirni do poluprozirni
klinozoisit
Dolazi uz minerale	kalcit, biotit, hornblenda, kvarc, korund, andradit
Ostalo	plohe često vertikalno prutane
Varijeteti
Anyolit	čest uz rubine
Tanzanit	plavo-ljubičasti varijetet, cijenjen kao dragulj
Tulit	ružičasti varijetet
Kromov zoisit	zelen, rijedak

Zoisit je kalcijsko-alumohidroksidni sorosilikat kojeg ubrajamo u grupu epidota. Kemijska formula mu je Ca₂Al₃[Si₂O₇][SiO₄]O(OH), gdje male količine aluminija mogu biti zamijenjene s manganom ili kromom.

[uredi] Porijeklo imena

Zoisit je dobio imem po slovenskom znanstveniku Baronu Sigmundu Zoisu von Edelsteinu (Žiga Zois), koji je prepoznao da je ovo nepoznati mineral, kada mu ga je donio preprodavač minerala Simon Prešern, koji ga je pak otkrio na Svinškoj planini u Karintiji, 1805.. godine. Zoisit je najprije bio poznat pod imenom saualpit, prema samom lokalitetu gdje je pronađen (Svinšku planinu, naime, neki još nazivaju i Saualpe).

[uredi] Opće značajke

Zoisit se pojavljuje kao prizmatični rompski monokristal ili u masivnim agregatima, a pronađen je u metamorfnim i pegmatitnim stijenama. Može biti plave do ljubičaste boje, zelene, smeđe, ružičaste, žute, sive ili bezbojan. Ima staklast sjaj i školjkast do neravan lom. Euhedralno su kristali isprutani paralelno s c-osi. Također, paralelno toj osi specigična gustoća je 3.10-3.38, ovisno o varijetetu. Zoisit ima bijeli ogreb i krt je.

Pokazuje dikroizam, a ponekad i jak trikroizam (tanzanit). Ima visok indeks loma (~ 1.7) i u mikroskopskim izbruscima pokazuje visok reljef. Ima mali dvolom i pokazuje anomalne interferencijske boje (veće no bi se moglo očekivati iz dvoloma).

[uredi] Polimorfi i varijeteti

Zoisit ima i svog polimofa. To je klinozoisit, koji kristalizira u monoklinskom kristalnom sustavu i mnogo je češći u prirodi od samog zoisita.

Ako zoisit pokazuje izrazit trikroizam u bojama plava-crvena-žuta, nazivamo ga tanzanit, prema lokalitetu u Tanzaniji. Danas tanzanita tamo više nema jer je bio vezan samo za površinsku zonu tog ležišta. Cijenimo ga kao dragi kamen.

[uredi] Ležišta i nalazišta

Zoisita ima u metamorfnim sredinama, u amfibolima; u bazičnim eruptivima kao produkt aliteracije nekih kalcijevih silikata. S epidotom i nekim filosilikatima tvori soirit, koji nastaje hidrotermalnom izmjenom kalcijem bogatih silikata.

Izvori zoisita otkriveni su u Tanzaniji (tanzanit), Keniji (varijetet nazivamo anyolit, često nađen uz rubine), Norveškoj (tulit, ružičasti varijetet), Švicarskoj, Austriji, Indiji, Pakistanu i SAD-u.