Leonardo da Vinci
Izvor: Wikipedija
Leonardo da Vinci (selo Vinci, Toscana, Italija, 15. travnja 1452. - zamak Clos-Lucé, Amboise, Francuska 2. svibnja 1519.) talijanski slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, pripovjedač, matematičar i inženjer.
Ukratko - najveći genij renesanse, čovjek koji utjelovljuje renesansni ideal svestrana čovjeka - višestruko nadarena čovjeka neutažive znatiželje i žudnje za novim spoznajama. Samo jednostavno nabrajanje njegovih neumjetničkih interesa graniči s neshvatljivim: anatomija, botanika, kartografija, geologija, matematika, aeronautika, optika, mehanika, astronomija, hidraulika, akustika, niskogradnja, tehnika proizvodnje oružja, planiranje gradova.
Njegova djela "Posljednja večera" (1495-97) kao i "Mona Lisa" (1503-06) spadaju među najpopularnije i najutjecajnije slike renesanse, dok njegovi spisi odražavaju duh znanstvenog istraživanja i mehaničke inventivnosti koja je bila stoljećima ispred svoga vremena.
Jedinstvena slava koju je Leonardo uživao u svom životu i to, filtrirana i očišćena od strane povijesnog kriticizma, ostala je neokaljana do današnjeg dana bazirana na jednakoj unikatnoj univerzalnosti njegova duha. Leonardova univerzalnost je više no višestruka. Istina, u vrijeme renesanse i perioda humanizma, višestrukost je bila visoko postavljena kvaliteta; ali nije bila bez razloga rijetka. Mnogi drugi dobri umjetnici su je posjedovali. Leonardova univerzalnost, s druge strane, bila je spiritualna snaga, isključivo njegova, koja je generirala u njemu neograničenu žudnju za znanjem i koja je vodila njegova razmišljanja i ponašanje. Umjetnik po dispoziciji, otkrio je da su njegove oči bile njegov glavni put do znanja; za Leonarda, vid je bio covjekov najviši organ cula zato jer vid sam pretvara cinjenice u iskustva odmah, korektno, i sa sigurnošcu. To znaci da svaki fenomen koji je promatran postaje objekt znanja. Saper vedere ("znati kako vidjeti") postaje glavna tema njegovih procavanja covjekovih djela i kreacija prirode. Njegova kreativnost dosizala je u svako podrucje u kojem se koristilo graficko predstavljanje: bio je slikar, kipar, arhitekt kao i inženjer. Ali on je išao i iznad svega toga. Njegov velicanstven intelekt, njegova neuobicajena snaga opservacije, te njegovo majstorstvo umjetnosti crtanja vodilo ga je u promatranje same prirode, koju je proucavao s metodicnošcu i ubacujuci logiku - u cemu su njegova umjetnost i njegova znanost bile jednako zastupljene.
Sadržaj |
[uredi] Životopis:
1452 .
- Leonardo je rođen u mjestu Vinci, blizu Firence, 15. travnja 1452
1460.
- djetinjstvo u Vinciju
- odlazi u Firencu, postaje šegrt u radionici kod Verrocchija (1469)
1470.
- postaje član udruženja slikara (1472)
- završava svoj prvi poznat crtež "La valle dell'Arno" ("Dolina Arno") (1473)
- slika andela na Verrocchiovoj "Krštenje Isusa Krista" (1475)
- slika "Navješćenje" (1477)
- portret Ginevre de'Benci (1478)
1480.
- slika "San Gerolamo" i "Poklonuće magova" (1481)
- napušta Firencu i odlazi u Milano, u službu kod Ludovika Sforze (1482-3)
- slika "Djevica u spilji" (1483-6)
- počinje istraživati ljudsko letenje (1486)
- anatomski crteži u manuskriptima (1488-9)
1490.
- dizajnira stroj za letenje (1492)
- radi na velikoj equestrian statui Francesca Sforze (1493)
- proučava otpornost raznih vrsta arkada (1494)
- slika drugu sliku "Djevica u spilji" (1494)
- slika "Posljednja večera" (1495)
- susreće matematicara Luku Paciolija, s kojim proucava Euklida (1496)
- slika "Madonna i dijete sa svetom Anom" (1499)
- napušta Milano (1499) da bi se vratio u Firencu, ostaje u Mantui i Veneciji (1500)
1500.
- Cesare Borgia zapošljava Leonarda kao vojnog inženjera (1502)
- dizajnira ratne strojeve i crta topografske mape (1502-3)
- crta studije za "Bitku kod Anghiarija" (1503-6)
- slika "Mona Lisa" (1504?)
- proucava let ptica, dizajnira stroj za letenje, i pokušava riješiti kvadraturu kruga (1505)
- proucava fluidne elemente: vodu, zrak i vatru (1506-8)
- vraca se u Milano (1508)
- slika "Sveta Ana" (1509)
1510.
- poduzima detaljna anatomska istraživanja (1510)
- odlazi u Rim tražeci patronažu novog Pape Leo X (1513)
- konstruira mehanickog lava za krunidbu Franje I, kralja Francuske (1515)
- slika "Samoportret" (1515)
- odlazi na dvor Franje I, Amboise (1516)
- dizajnira palacu u Romorantinu (1517)
- umire u Amboise, 2. svibnja 1519. u 75. godini.
[uredi] Slike
Najpoznatija slika Leonarda da Vincija je definitivno Mona Lisa. Osim nje, svima poznato djelo je i Posljednja večera.
Ostala slikarska djela:
[uredi] Izumi
Samo jednostavno nabrajanje njegovih neumjetnickih interesa granici s neshvatljivim : anatomija, botanika, kartografija, geologija, matematika, aeronautika, optika, mehanika, astronomija, hidraulika, čovjekov let, akustika, niskogradnja, tehnika proizvodnje oružja, planiranje gradova...
Leonardov učinak je sažetak toga izvanrednog perioda ljudske povijesti koji je poznat kao talijanska renesansa, perioda velikih kulturnih prednosti i velikih projekata. Leonardova djela su odraz covjeka i žene toga doba, onoga što su osjecali i cinili, strojeva koje su gradili kako bi zauzvrat mogli graditi crkve, palace, zamkove; strojeve za vodenje rata, za rad, za proizvodnju i trgovinu svih onih roba cija dostupnost je bila od vrlo velike važnosti za vladare i njihove dvorove. No kako bilo, još važnije, Leonardovi izumi su svjedoci tko i što je on bio - covjek koji je bio oblikovan najomiljenijim i najstimulativnijim gradom toga doba, Firencom, i tko je bio potican na osnovu svog vlastitog uzorka istraživanja i skiciranja ideja i planova i koncentriran na vise razlicitih sektora, rangiranih od hidraulike do mehanike, do letenja, do anatomije i do optike... Trebamo samo pogledati neke od najinteresantnijih ideja od svih sadržanih u više od 6,000 Leonardovih zapisa kako bismo shvatili velicinu njegovih misli.
Jedan od najznačajnijih izuma je i padobran.
