Hopi

Izvor: Wikipedija

Nova, Hopi Indijanac iz Walpija.

Hopi (Moki, Moqui). – Šošonsko pleme, u ranija vremena nazivano i Moki ili Moqui, jezične porodice Uto-Aztecan, nastanjeno na području rezervata Hopi u sjeveroistočnoj Arizoni. Godine 1990. Hopi su brojali oko 12,000 duša.

Sadržaj

1 Ime
2 Puebli
3 Kratka povijest
4 Etnografija
5 Vanjeske poveznice

[uredi] Ime

Hopi sami sebe nazivaju Hópitu, "peaceful ones" ili Hópitu-shínumu, "peaceful all people". Ime im i pristaje jer Hopi su uistinu 'miroljubivi', i često ih se u literaturi navodi kao 'Miroljubivi'. Naziv Moki ili Moqui nije razjašnjen, u njihovom jeziku ta riječ znači 'dead', i zasigurno nema nikakvu etničku vrijednost. Od imena koja su im dali druga plemena, najljepše su ih opisali Apači, nazvavši ih A-ar-ke ili E-ar'-ke, u značenju "live high up on top of the mesas". Hopiji su bili prisiljeni graditi svoje pueble na mesama upravo zbog napada Apača i Navaha, i kasnije Španjolaca. Lklk.jpg|thumb|left|Hopi-žene na popodnevnom 'chatu' (1906. godina). U većini puebala Indijanaca Zuñi, Hopi, Keres, Tewa, Tiwa i drugih građene su višekatne nastambe od ćerpiča na koje se moglo doći samo preko ljestava kakove se vide na slici. nakon upotrebe ljestve bi se povlačile za sobom, naravno u ratna vremnena, ako su okolo lutale pljačkaške bande Navaha ili Apača. Stil češljanja kose imaju i druge skupine pueblo-kulture.

Hopi-žene na popodnevnom 'chatu' (1906. godina). U većini puebala Indijanaca Zuñi, Hopi, Keres, Tewa, Tiwa i drugih građene su višekatne nastambe od ćerpiča na koje se moglo doći samo preko ljestava kakove se vide na slici. Nakon upotrebe ljestve bi se povlačile za sobom, naravno u ratna vremena, ako su okolo lutale pljačkaške bande Navaha ili Apača. Stil češljanja kose imaju i druge skupine sa pueblo-kulturom.

[uredi] Puebli

Hopi su imali sedam glavnih puebala komožda imaju i neke karakteristike plemena. To su:

Awatobi (uništeno), na mesi 9 milja jugoistočno od Walpi.
Mishongnovi, na Second Mesa'. .
Oraibi, na Third ili West Mesa.
Shipaulovi, na Second ili Middle Mesa.
Shongopovi, na Second Mesa.
Sichomovi, na First ili East Mesa.
Walpi, na First Mesa.

Postoji još nekoliko manje poznatih pueblo-naselja:

Homolobi, blizu Winslow, ovaj pueblo bio je naseljen precima iz raznih Hopi-klanova .
Kisakobi, na sjeverozapadnoj strani East Mesa. Pripadao precima Walpima.
Kuchaptuvela, na terasama First East Mesa blizu Walpija. Pripadao precima Walpima.
Moenkapi, farmersko selo Oraibija oko 40 milja sjeverozapadno od njega.

Razni autori redovito među pueble Hopija pišu i onaj Hano ili tewa Indijanaca, stranog plemena koje nema ničega zajedničkog sa šošonskim plemenom Hopi, osim činjenice da su se naselili na njihovoj zemlji.

[uredi] Kratka povijest

Hopije 1540. posječuje Francisco Coronadovi ljudi koje predvodi Pedro de Tovar, oni ipak zbog geografske izoliranosti, ostadoše dosta dugo pošteđeni europskog utjecaja, u odnosu na druga pueblo pelmena. Španjolci svoje misije počinju utemeljivati tek 1629. u pueblima Awatobi, Oraibi i Shongopovi. Ove misije kasnije su razorene u ustanku koji je poveo čuveni Pope. Jedna grupa Hopija, Awatobi, pozvaše misionare da se vrate natrag. Hopi, premda miroljubivi, naljute se na njihov čin i razvališe im pueblo. Nakon ‘Pueblo ustanka’ pueble izgrađene u podnožjima Indijanci napuste, i sagrade nove po mesama, da bi se mogli braniti od Španjolaca. U istom vremenu jedna grupa Tewa Indijanaca, Hano, pobjegla su iz područja rijeke Rio Grande i sagradiše sebi pueblo među ‘Miroljubivima’. Tokom 18. i 19. stoljeća, učestaše napadi Navaho Indijanaca, rođaga Apača iz grupe Atapaska. Nevolje sa ratobornim apačkim skupinama za njih završi tek u kasnom 19. stoljeću pacifikacijom istih. Godine 1882. za ‘Miroljubive’ je utemeljen rezervat Hopi Indian Reservation, na koje i danas žive sa Hano Indijancima, ali na njemu ima i pripadnika drugih plemena. Okružen sa svih strana rezervatom Navaha, 60.-tih i 70.-tih godina 20, stoljeća dolazi do nove neprilike sa Navahosima koji u velikom broju nahrupiše na rezervat Hopija sa većinskom Navaho-populacijom. Dolazi do žestokog konflikta te je preko 10,000 Navaha i nešto manje od 100 Hopija sa tog područja moralo biti preseljeno.

[uredi] Etnografija

Hopi su sjedilački farmeri, uzgajivači kukuruza, graha, pamuka, duhana i drugih kultura. Puebli Hopija podijeljeni su po klanovima ,najpoznatiji su naravno klanovi 'Anelope' i Snake' čiji članovi priređuju svetu ceremoniju 'Snake Dance', ples u kojem plešu sa živim zmijama u ustima. Sve se u Zmijskom plesu svodi u stvari na molitvu za kišu, koja treba da padne i da život kukuruzu koji će nahraniti Indijance. Klan Badger prriređuje plesove Kachina.