Chilcotin
Izvor: Wikipedija
Chilcotin (Tsilkotin).- Pleme Athapaskan Indijanaca iz unutrašnjosti Britanske Kolumbije, Kanada, u dolini rijeke Chilcotin. Morice ih 1889. dijeli na Tlathenkotin u selu Tlothenka na Chilcotin Riveru ; Tleskotin, u selu Tlesko na mjestu gdje se sastaju Chilcotin i Fraser i Toosey kod agencije Williams Lake. Postojala je i grupa Chilcotina koja je ostala vjerna starom polu-nomadskom životu, njih su bijelco prozvali "Stone Chilcotin," ili "Stonies." -Današnji Chilcotini podijeljeni su na bande: Esdilagh (Alexandria), Redstone, Stone, Tl'esqox (Toosey), Tl'etinqox (Anaham) i Xeni Gwet'in (Nehemiah). Najbliži srodnici Chilcotina su Nosači (Carrier), čiji se teritorij prostire upravo sjeverno od njih, i koji su, osim ranijih komunikacija sa Kwakiutlima sa Knights Inleta, jedini narod sa kojima su stupali u kontakt. Na istoku od Shuswapa, Salishan plemena, dijeli ih rijeka Fraser. Sa ovima su Chilcotini u ranija vremena bili u konstantnom ratu. Na jugu susjedi im bijahu Lillooet Indijanci, i kontakt sa njima bijaše slabašan. Chilcotini su 1780. brojali 2,500 duša. Alxander Mackenzie kroz njihov teritorij prolazi tek 1793., a 1821. izgrađena je tvrđava Fort Alexandria. Tokom 19. stoljeća Chilcotini su češće u kontaktu sa bijelcima, pa ih 1862. pogađaju boginje. Dvije godine kasnije dolazi do Chilcotin Wara, u kojem je ubijeno 19 ljudi ujutro 19. travnja. preživjeli su posvjedočili da je vođa napada bio Chilcotin poglavica “Klatsassin”. Uzrok napada ostao je nepoznat. Klatsassin je pogubljen u Quesnelu 26 listopada iste godine. Današnji Chilcotini održavaju godišnje spomen-dan na njega (Klatsassin Memorial Day ). -Godine 1884. zabranjen je potlatch kojeg je ovo pleme prakticiralo, no zabrana je ukinuta 1951.
Od 1800. do 1837. brojno stanje Chilcotina spalo je sa 2,500 na svega 600. Godine 1900. populacija je iznosila 550. Tek u novijoj povijesti broj im je počeo rasti: 1,700 (1970.); 2,300 (2000.); 2,406 (2005.).
