!Kung
Izvor: Wikipedija
!Kung.-Bušmansko pleme u pustinji Kalahari u sjeverozapadnoj Bocvani, na jugoistoku Angole u provinciji Cuando-Cubango i sjeveroistoku Namibije. Naziv !Kung došao je od !X? ili !Kh?, što u njihovom jeziku znači ‘ljudi’. Ovo područje nastanjuju tisućama godina, živeći miroljubivo od lova i sakupljanja, a to pokazuju i razlike između njihovog jezika i jezika kojim govore ostala San plemena. Danas !Kunga ima oko 50,000, od kojih barem 1/3 nastavlja živjeti tradicionalnim načinom života. Okolni crnci (došlli možda oko 1000. iza Krista) pod utjecajem bijelaca počeli su otimati pripadnike ovog naroda, vodeći ih na rad na svoje farme u Bocvani.
!Kung Bušmani dijele se na 3 etničke grupe, to su: Središnji Kung (Central !Kung) nastanjeni u Bocvani i Namibiji; Sjeverni Kungi (Northen !Kung) i; Južni Kungi ili Au//eisi (Southern !Kung). Jedina grupa koja sebe aktualno zove !Kung su Sjeverni Kungi. Ostale grupe nazivaju sami sebe drugim plemenskim imenima.
!Kung Bušmani su kao i ostale bušmanske grupe niska rasta, crvenkasto-žučkaste kože i kose oblika zrna papra (‘peppercorn’). Navodno sami sebe nazivaju (ako je prijevod valjan) prostodušnim/bezopasnim/ narodom (harmless people), odnosno ‘zhu twa si', možda kao 'odgovor' na naziv 'zosi', kako ih naziva ne-bušmanska populacija, a koja znači 'životinje bez kopita' ili …da su opasni poput grabežljive životinje (they are dangerous as predator animals).
Jezik !Kung, ima isto ime kao i narod !Kung, pripada takozvanim 'klik (click)-jezicima. Glas '!', kakav se nalazi na početku njihovog imena jedan je od takvih glasova, ima ih nekoliko (//, !, /) a dobivaju se pucketanjem jezika. !Kung Bušmani govore nekoliko jezika, a to su: Akhoe, Kung-Ekoka, Kung-Gobabis, Kung-Tsumkwe i Oung, a navodi ih čuveni SIL (Summer Institute of Linguistics). Zajedno s jezicima vasekela and maligo pripada sjevernoj grani khoisan porodice. !Kung Bušmani , kao i ostali Bušmani, žive po malenim nomadskim grupama koje žive od lova i sakupljanja. Luk i strijela njihovo je glavno oružje. Lovci kad odu u lov znaju se ne vratiti po nekoliko dana, jer moraju pratiti životinju i po nekoliko danas dok ne ugine, najuobičajenija lovina je antilopa. Sakupljaju također razno korijenje, sjemenke, orahe i drugo. Treba napomenuti da je područje koje nastanjuju grupe !Kung Bušmana najšumovitija bušmanska zemlja. Nastambe su im obični štitnici od šiblja, trave i drugog, stalnog naselja nemaju. Agrikulture također nemaju. Životinje ne uzgajaju, možda pokojeg psa. Ženidba je monogamna. Muška cirkumcizija je bila prisutna kao inicijacija u društvo odraslih, ali je već dugo ne prakticiraju, istovremeno inicijacije za djevojke još postoje među pripadnicima plemena Zhu/oasi, ali oni ženske cirkumcizije nemaju. !Kungi ni drugi Bušmani nemaju nikakvih ratničkih obuka i oni su generalno pacifisti.
[uredi] Literatura
Barnard, Alan. Hunters and Herders of South Africa. Cambridge: Cambridge University Press, 1922.
Henderson, Lawrence W. Angola: Five Centuries of Conflict. London: Cornell University Press, 1979.
Lee, Richard. The !Kung San: Men, Women, and Work in a Foraging Society. Cambridge: Cambridge University Press, 1979.
Silberbauer, George. Hunter and Habitat in the Central Kalahari Desert. Cambridge: Cambridge University Press, 1981.
