Križarski ratovi

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Križarski ratovi (u našoj istočnoj terminologiji i: Krstaški ratovi), naziv za više vojnih ratnih pohoda evropskih kršćanskih (katoličkih) sila tokom srednjeg vijeka protiv narastajućih snaga Osmanskog carstva, uglavnom na istočnim obalama Mediterana. Trajali su od 11. do 13. stoljeća, a cilj im je bio povratiti sveta mjesta kršćanstva u vlastite ruke.

Povod za Prvi križarski rat bilo je zauzimanje Jerusalema 1070. od strane Seldžuka (čime su hodočašća u Svetu zemlju postala otežana), a ugroženim se osjetila i Bizantija, koja je svojoj zapadnoj "braći" po vjeri uputila poziv za pomoć. U srednjovjekovnoj Evropi nastaje veliki pokret, koji se sastoji od pripadnika francuske, flamanske i normanske vojske, a istovremeno dolazi i do osnivanja novih viteških redova (Templari, Johanitanci, Njemački red). U to vrijeme dolazi i do afirmacije križa kao općeg simbola kršćanstva. Na području Levanta, na istočnim obalama Mediteranskog mora, križari, učesnici u Križarskim ratovima, grade i veliki broj masivnih vojnih utvrda, od kojih je najpoznatiji "Krak des Chevaliers" u zapadnom dijelu Sirije, 80 km zapadno od Homsa, iz 12./13. stoljeća. U isto vrijeme dolazi i do osnivanja više manjih rižarskih država.

[izmijeni] Hronologija ratova

• 1. Križarski rat (1096-1099):

Zauzimanje Jerusalema od strane križara (15. juli 1099)

• 2. Križarski rat (1147-1149):

Bernhard von Clairvaux poziva u rat, na koji se odazivaju: Konrad III, francuski kralj Louis VII i sicilijanski kralj Roger II

• 3. Križarski rat (1189-1192):

Pod vođstvom cara Friedricha I Barbarosse.

• 4. Križarski rat (1202-1204):

Mlečanski dužd Dondolo vodi križare na Konstantinopolj s ciljem razbijanja Bizantskog carstva. Kao rezultat pohoda nastaje Latinsko carstvo.

• 5. Križarski rat (1228-1229):

Pod vođstvom cara Friedricha II.

• 6. Križarski rat (1248-1254):

Francuski kralj Louis IX zauzima Damiette u Egiptu, pada u zarobljeništvo i biva oslobođen plaćanjem otkupnine.

• 7. Križarski rat (1270):

Usmjeren protiv Tunisa, smrt francuskog kralja Louisa IX, velike muslimanske snage zauzimaju Akkos 1291.

[izmijeni] Rezime

Iako savremena zapadna historiografija u svojim novijim tumačenjima Križarskih ratova vidi neku vrstu kulturno-civilizacijskog susreta Orijenta i Okcidenta, za vrijeme kojeg je došlo i do prenošenja tekovina grčko-arapske orijentalne civilizacije na rimsko-kršćanski prostor Evrope, ne može se zaobići i ne reći da su križarski ratovi prvenstveno bili brutalni vojni sukobi, koji su na većem području istočnih i južnih obala Mediterana nanijele veliku civilizacijsku štetu, koštale života preko hiljade nedužnih civila i vojnika, razarajući pri tom i sva strana im kulturna dobra.

Nedovršeni članak Križarski ratovi koji govori o ratu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.