Znanstvena fantastika
From Wikipedia
Znanstvena fantastika (naučna fantastika, eng. science fiction) jest umjetnički žanr koji obrađuje razne općeljudske situacije smještene u zamišljenu realnost. Znanstvena fantastika bavi se dočaravanjem utjecaja zamišljenih ili predviđenih naprednih znanosti i tehnologija na društvo i pojedince. Pojam znanstvene fantastike vezuje se prije svega za književna, televizijska i filmska djela, ali znanstvena fantastika utječe i na likovnu i glazbenu umjetnost.
Granice žanra nisu jasno definirane. Mnoga znanstvenofantastična djela sadrže značajke drugih umjetničkih žanrova, poput kriminalističkih romana, romana strave i užasa, povijesnih romana i, naročito, fantastike.
Žanr znanstvene fantastike često se označava kraticama ZF te SF ili sci-fi (prema engleskom izvorniku). U ovom se članku koristi hrvatska kratica ZF.
Sadržaj/Садржај |
[edit] Teme i motivi znanstvene fantastike
Znanstvena fantastika bavi se razmatranjem utjecaja napretka znanosti i tehnologije na društvo i osobe, predviđanjem razvoja čovječanstva ili pak govori o otkrivanju i zamišljanju novih pojava i tehnologija. Osim toga, znanstvena fantastika se ponekad bavi i alternativnom poviješću: "što bi bilo da je bilo".
Svaka općeljudska tema može biti i znanstvenofantastična tema ili motiv. Sasvim je krivo poistovjećivati znanstvenu fantastiku isključivo sa svemirskim istraživanjima ili vanzemaljcima. Ovdje je napisan popis nekih tema i motiva ZF-a, zajedno sa primjerima. Važno je napomenuti da velika većina znanstvenofantastičnih djela (uključivo i ova navedena kao tipična za neki motiv) sadrže više spomenutih motiva.
Prvi Kontakt – prvi susret ljudi i vanzemaljaca. To je jedan od najstarijih motiva znanstvene fantastike. U romanu Sastanak sa Ramom, A. C. Clarke opisuje prolazak golemog vanzemaljskog svemirskog broda kroz Sunčev sustav. Ljudi ga istražuju, ali njegova prava namjena ostaje obavijena tajnom. Film Bliski susreti treće vrste je klasik filmskih ostvarenja tematike Prvog Kontakta. Roman Kontakt Carla Sagana te istoimeni film predstavljaju najpoznatije realizacije motiva Prvog Kontakta u tvrdom ZF obliku. Taj motiv javlja se u mnoštvu znanstvenofantastičnih djela, čak i tamo gdje ne predstavlja glavnu temu.
Katastrofa - društvo je pogođeno prirodnom katastrofom, nuklearnim ratom, epidemijom ili nekom drugom nesrećom velikih razmjera, ili mu tako nešto prijeti. U romanu Božji Čekić A. C. Clarkea i Gentryja Leeja Zemlji prijeti udar asteroida. U romanima Kantikul za Leibowitza Waltera M. Millera i Rat Miru Vernora Vingeja te serijalu računalnih igara Fallout opisano je društvo poslije nuklearnog rata. Film Dr. Strangelove prikazuje poremećenog pojedinca čije akcije dovode do nuklearnog uništenja.
Vanzemaljska invazija – Zemlja ili ljudska civilizacija je u ratu sa vanzemaljcima ili su ju vanzemaljci osvojili. Rodonačelnik tog motiva je Herbert George Wells sa klasikom Rat svjetova. Motiv se pojavio mnogo puta u znanstvenoj fantastici, u najrazličitijim obradama, od čistog kopiranja Wellsa pa do vrlo originalnih izvedenica, te od humorističnih do onih koje spadaju u tvrdu ZF. U ponekim obradama, npr. roman Kraj djetinjstva A. C. Clarkea, vanzemaljci ne osvajaju Zemlju i čovječanstvo nasilno, nego ih mirnim putem podvrgavaju svojoj vlasti.
Budućnost čovječanstva – taj se motiv pojavljuje u znatnom broju ZF djela, u različitim obradama, utopističkim, distopijskim ili u njihovoj kombinaciji. Klasik je roman Grad i zvijezde A. C. Clarkea gdje je opisana ljudska civilizacija za milijardu godina, utjelovljena u dvije zajednice na Zemlji. Najpoznatija distopijska djela su 1984. Georgea Orwella, gdje je opisana totalitarna država i tehnike kojima drži ljude u pokornosti, te Vrli novi svijet Aldousa Huxleya gdje totalitarna država uzgaja poslušne podanike ispranog mozga podijeljene u biološke kaste. Robert Heinlein u romanu Luna je okrutna ljubavnica opisuje socijalne aspekte ljudskog naseljavanja Mjeseca, poput razvoja poliandrije. Film Loganov bijeg opisuje antiutopijsku sliku civilizacije u kojoj žive samo mladi ljudi. Iain M. Banks je u serijalu o Kulturi stvorio potpuno utopijsku civilizaciju daleke budućnosti gdje konflikti ipak postoje, a ljudi imaju poriv za istraživanjem novog i nepoznatog. Larry Niven u romanima Integralna stabla i Dimni prsten opisuje društvo kojeg su utemeljili odmetnici u plinskom torusu u orbiti oko neutronske zvijezde. Roman Milana pl. Šufflaya Na Pacifiku godine 2255. također spada u ovu kategoriju.
Cyberpunk – naziv za podžanr u kojem postoji globalna računalno-komunikacijska mreža, tehnološka ili biološka usavršenja čovjeka, virtualna stvarnost i holografske simulacije, razvoj naprednih računala i umjetne inteligencije te sučelja između čovjeka i računala. Radnje cyberpunka redovito se događaju na Zemlji u bliskoj budućnosti, a nastanak podžanra vjerojatno je potaknut i razočarenjem zbog stagnacije svemirskog programa. Budućnost opisana u cyberpunku često je distopijska i prepuna ekoloških katastrofa. Začetnikom žanra smatra se William Gibson sa romanom Neuromacer. Kao značajan primjer može se navesti i roman Totalni raspad Neala Stephensona te film Blade Runner.
Alternativna povijest – opisuje kako bi svijet izgledao da su se povijesni događaji drukčije odvijali. Keith Roberts u romanu Pavane obrađuje alternativnu povijest u kojoj je španjolska Velika Armada 1588. godine vratila Englesku katoličanstvu. Phillip K. Dick u romanu Čovjek u visokom dvorcu piše o svijetu u kojem su u Drugom svjetskom ratu pobijedile sile Osovine.
Steampunk – podžanr sa elementima alternativne povijesti i cyberpunka. Radnja se događa u prošlosti, često u počecima industrijske revolucije, gdje postoje neke tehnologije ili izumi koji su u stvarnosti otkriveni odnosno izumljeni kasnije. Prvim steampunkom smatra se novela Diferencijalni stroj Williama Gibsona i Brucea Sterlinga u kojoj lord Byron i Charles Babbage uspijevaju napraviti funkcionalno mehaničko digitalno računalo. Inspiracija za steampunk sigurno je došla od djela ZF pisaca 19. stoljeća, poput Julesa Vernea ili Mary Shelley.
Vojska – autori se bave prikazom vojnih tema u ZF okružju. Ta su djela često metafore stvarnih ratnih ili političkih događanja. Najpoznatije jest Zvjezdani jurišnici Roberta Heinleina. Serijal o Milesu Vorkosiganu spisateljice Lois McMaster Bujold jedan je od uspješnijih primjera vojničkog ZF-a. Roman Sablja hrvatskog pisca Ivana Gavrana također spada u lijepe primjere ovog podžanra.
Religija – autori se bave religioznim, teološkim ili antireligijskim temama. Walter R. Miller u romanu Kantikul za Leibowitza (spomenutom i među primjerima katastrofičnih ZF djela) piše o Katoličkoj crkvi u postnuklearnoj Americi te štovanju relikvija iz prošlosti u vidu tehničke dokumentacije raznih uređaja izgubljenih nakon nuklearnog rata. A. C. Clarke u priči Zvijezda, jednoj od najljepših ZF priča vjerske tematike, piše o isusovačkom redovniku koji kao član posade istraživačkog broda traži Betlehemsku zvijezdu.
Ljubav – ljubavne priče također se pojavljuju u sklopu znanstvene fantastike. Karakterističan je roman Vrata u ljeto Roberta Heinleina. Spisateljica Lois McMaster Bujold u sagama o Milesu Vorkosiganu (spomenutim pod primjerom vojničke ZF) također koristi značajne elemente ljubavnog romana.
Istraživanje - istraživanje nepoznatog, kako svemira tako i drugih mjesta (poput Zemljinog podmorja), civilizacija, pojava i tehnologija vječna su tema znanstvene fantastike nazočna u većoj ili manjoj mjeri u svakom ZF djelu. Televizijska serija Zvjezdane staze, sa svojim sloganom "to boldly go where no one has gone before" predstavlja arhetip istraživačkog motiva u ZF. Među dojmljivijim književnim primjerima istraživačke ZF jest roman Nepobjedivi Stanislawa Lema.
Vremeplov - <tekst>
Roboti i umjetna inteligencija - ovaj motiv je vrlo star i ima korijene u davnim legendama. Pisci raspravljaju o utjecaju robota i razvoja umjetne inteligencije na ljudsko društvo. O robotima je u književnosti prvi rapravljao Karel Čapek. Klasik motiva robotike je Asimovljem roman Ja, robot koji je bio temelj za cijeli serijal romana o robotima gdje su postavljeni i poznati Zakoni robotike. Motiv robotike često se prikazuje u distopijskom okružju gdje roboti i umjetna inteligencija nastoje istisnuti ljude, npr. u filmu Terminator. Vedriji prikaz razvoja robota i umjetne inteligencije vidljiv je u Spielbergovom filmu A.I. te likovima Doktora i Date iz Zvjezdanih staza.
Razni pronalasci (uključivo nanotehnologiju i genetičko inženjerstvo) - <tekst>
Transhumanizam - transhumanistički motivi obuhvaćaju zamisli korištenja znanstvanih dostignuća i tehnologije u svrhu poboljšanja i daljnje evolucije čovjeka ili razvoja umjetne inteligencije. Transhumanistički motivi nazočni su u znanstvenoj fantastici u novije vrijeme, naročito u romanima Vatra nad Dubinom Veenora Vingeja te serijalu o Kulturi Iaina M. Banksa.
Svemirska opera - <tekst>
Humor - najtipičniji primjer humoristične obrade znanstvenofantastičnih tema jest roman Vodič kroz galaktiku za autostopere Douglasa Adamsa. Britanska televizijska serija Crveni patuljak stekla je kultni status u humorističnoj ZF kombiniranjem sjajne glumačke ekipe, parodiranja znanstvenofantastičnih tema i klišeja te britkim humorom. [Image:Science fiction city.jpg|right]]
[edit] Povijest znanstvene fantastike
<tekst>
[edit] Vrste znanstvene fantastike
[edit] Tvrda ZF
Tvrda ZF (eng. hard SF) je vrsta znanstvene fantastike koja opisuje svijet konzistentan sa poznatim prirodnim zakonima. To znači da se u takvoj vrsti ZF-a radnja događa u okružju gdje postoje razne pojave, čak i kontroverzne ili danas samo teorijske (nepotvrđene opažanjem ili eksperimentom), ali čiji opis može biti sukladan sa poznatim fizikalnim zakonima. Drugim riječima, tvrda ZF može obuhvaćati pojave i tehnologije koje ne postoje, ali spadaju u "granice mogućega". Može se reći i da tvrda ZF opisuje svijet u kojemu postoje pojave i tehnologije koje nisu dokazano nemoguće.Pred tvrdu ZF postavlja se i zahtjev realnog i konzistentnog oslikavanja zamišljenog društva, pojedinaca ili stvorenja.
U zamišljanju nekih ljudi, tvrda ZF se često poistovjećuje sa znanstvenim djelima ili pretjeranim opisima znanosti i tehnike. Takvo je razmišljanje sasvim krivo jer je svaka znanstvena fantastika, pa tako i tvrda, umjetnost u kojoj nema mjesta jednadžbama ili popularnoznanstvenim člancima.
Granice tvrde ZF nisu jasno definirane zato jer različiti ljudi drukčije doživljavaju i procjenjuju "granice mogućega" koje tvrda ZF često opisuje. Osim toga, u znanstvenofantastičnim djelima često se miješaju elementi tvrde i meke znanstvene fantastike. Granice tvrde ZF ponekad se pomiču i zato što se zbog napretka stvarne znanosti neke pojave i tehnologije sele u čistu maštu, neke postaju realnost, a mogućnosti ostvarenja nekih novih dolaze u domenu izvedivosti.
Ponekad se pojam tvrde ZF koristi u smislu da ona opisuje utjecaj razvoja prirodnih znanosti i tehnologije na društvo i pojedince, dok meka SF opisuje sociološke i psihološke teme. Ta je podjela zastarjela zato što znatan broj tvrdih ZF djela također opisuje i sociološke i psihološke aspekte zamišljenog društva ili pojedinaca.
Neki pisci i primjeri tvrdog ZF-a:
1. Jules Verne, 20 000 milja ispod mora, Put na Mjesec, smatra se za rodonačelnika tvrde ZF
2. A. C. Clarke, serijal Odiseja u svemiru, Pjesme daleke Zemlje, Sastanak sa Ramom
3. Alastair Reynolds, serijal Revelation Space, jedna od rijetkih svemirskih opera bez nadsvjetlosnog pogona
4. Iain M. Banks, serijal o Kulturi, sadrži i elemente mekog SF-a
5. Kim Stanley Robinson, trilogija Crveni Mars, Zeleni Mars i Plavi Mars o teraformiranju Marsa
6. Vernor Vinge : serija 'Across Realtime'(The Peace War, Marooned in Realtime) , Fire upon the Deep, Deepness in the Sky
7. Greg Bear: Eon, Eternity, Legacy , Blood Music
8. Gregory Benford: serija 'Galaktički centar' (pet romana) - vjerojatno najbolji tvrdi SF ikad napisan
9. Predrag Raos, Brodolom kod Thule, primjer hrvatske tvrde ZF
[edit] Meka ZF
<tekst>
[edit] Hrvatska znanstvena fantastika
Milan pl. Šufflay
Mladen Bjažić i Zvonimir Furtinger
Predrag Raos
Ivan Gavran
[edit] Autori koji su ostavili trag, po epohama
- Počeci žanra
- Jules Verne (1828-1905)
- Herbert George Wells (1866-1946)
- Istraživanje granica žanra
- Robert A. Heinlein (1907-1988)
- Džordž Orvel (1903-1950)
- Moderna ZF
- Isaac Asimov (1920-1992)
- Arthur C. Clarke (rođen 1917)
- Stanislaw Lem (rođen 1921)
- Frank Herbert (1920-1986)
- Roger Zelazny (1937-1995)
- Philip K. Dick (1928-1982)
- Daglas Adams (1952-2001)
- Orson Scott Card (rođen 1951)
- Greg Bear
Vidi Književnost
