Holokaust
From Wikipedia
Holokaust je naziv za sistematsko istrebljivanje Židova koje je za vrijeme drugog svjetskog rata provedeno u Evropi na teritoriju pod kontrolom nacističke Njemačke i njenih saveznika.
Sadržaj/Садржај |
[edit] Provođenje holokausta u nacističkoj Njemačkoj
Iako je antisemitizam i eliminacija Židova iz društvenog života bili jedni od temelja nacističke ideologije, te iako su Židovi, prvo u samoj Njemačkoj, a potom u okupiranim i satelitskim zemljama, bili izloženi različitim vrstama progona pa i o povremenih pogroma (od kojih je najpoznatija Kristalna noć), fizička eliminacija Židova - tzv. Konačno rješenje židovskog pitanja - je kao službena politika nacističke Njemačke ustanovljena tek na konferenciji u Wansee početkom 1942. godine.
Holokaust je imao različite forme, ali je najčešća i najzloglasnija bilo masovno hvatanje Židova i njihovo trpanje u vlakove koji su ih dovozili do posebnih koncentracijskih logora - tzv. logora smrti - u Njemačkoj, Austriji i Poljskoj. Dio - najčešće žene, djeca i starci - je pri dolasku odmah likvidiran, dok je dio privremeno ostavljen na životu kao robovska radna snaga. Metode likvidacije su postupno evoluirala u masovno gušenje u gasnim komorama, a leševi su se spaljivali u krematorijima.
Cijeli je proces bio u nadležnosti Adolfa Eichmana, koji je pokazao velike organizacijske sposobnosti i bitno doprinio da ubijanje ide sve brže i sve efikasnije. Bez obzira na njegove napore, Holokaust je s vremenom ipak počeo crpiti velike logističke resurse Reicha i tako posredno utjecati na situaciju na bojnom polju. To je bio jedan od razloga zašto zapadni saveznici i SSSR, iako raspolažući s podacima što se događa, nisu uložili bitne napore u cilju da zaustave Holokaust. Holokaust se nastavio sve do samog kraja rata, odnosno sloma nacističke Njemačke.
[edit] Broj židovskih žrtava
| Zemlja | minimum | maksimum |
|---|---|---|
| Austrija | 58.000 | 60.000 |
| Belgija | 25.000 | 28.000 |
| Čehoslovačka (1936) | 233.000 | 243.000 |
| Francuska | 60.000 | 65.000 |
| Grčka | 57.000 | 60.000 |
| Italija | 8.500 | 9.500 |
| Jugoslavija | 55.000 | 58.000 |
| Luksemburg | 3.000 | 3.000 |
| Mađarska (u granicama od 1938) | 180.000 | 200.000 |
| Nizozemska | 104.000 | 104.000 |
| Norveška | 700 | 200 |
| Njemačka (u granicama od 1938) | 160.000 | 180.000 |
| Poljska | 2.350.000 | 2.600.000 |
| Rumunjska (u granicama od 1940) | 200.000 | 220.000 |
| SSSR (u granicama od 1939) i baltičke države | 700.000 | 750.000 |
| UKUPNO ŽRTVE AKCIJE "KONAČNOG RJEŠENJA" | 4.194.200 | 4.581.200 |
Navedeni najniži i najviši broj žrtava, do kojih se došlo istraživanjima koja su provedena neovisno jedno o drugome, odnose se na fazu iskorjenjivanja židovstva u tijeku "konačnog rješenja židovskog pitanja" (izvori: dokumentation zur Massenvergasung – dokumentacija o masovnom trovanju, izd. Savezna centrala domovinskih službi, 1958. godine. G. reitlinger, Die Endlösung - Konačno rješenje židovskog pitanja, Berlin, 1956). Pritom nisu uzete u obzir žrtve koje se na posredan način mogu pripisati nacionalsocijalističkim progonima. Zbog toga je sveukupni broj žrtava još mnogo veći, te se vjerojatno može računati s više od pet milijuna židovskih žrtava.
(Preneseno iz: Keller, Werner: Povijest Židova, Zagreb:1992, str. 511)
[edit] Posljedice
Holokaust je iza sebe ostavio trajne posljedice. Računa se da je u njemu ubijeno pet do šest milijuna Židova, odnosno trećina svih Židova koji su prije rata živjeli u svijetu. Demografska slika u Europi se bitno promijenila, pogotovo u Istočnoj i Srednjoj Europi gdje su židovske zajednice prestale postojati. Najveći dio preživjelih je odlučio emigrirati u SAD, odnosno u Palestinu, gdje je stvorena židovska nacionalna država zvana Izrael.
Romi su druga grupa koja je bila objekt genocida. Broj njihovih žrtava procjenjuje se na 220.000 ili više (do 800.000), između četvrtine i polovice njihovog ukupnog broja u Europi. Sa svim drugim grupama koje su sustavno istrebljivane, broj žrtava holokausta (u širem smislu riječi, ne uključujući samo Židove) obično se procjenjuje na devet do 11 milijuna, iako neke procjene idu i do 26 milijuna.
Slično kao i prvi svjetski rat, Holokaust je predstavljao veliki šok za tadašnju zapadnu civilizaciju. Mnogi su se teško mirili s time da je ubijanje u takvom opsegu i s takvom razinom bešćutnosti moguće u 20. stoljeću, pogotovo kada dolazi od strane tako napredne, prosvijećene i civilizirane države kao što je Njemačka. Još se teže bilo pomiriti s činjenicom da su u svrhu tog projekta korištena najmodernija dostignuća znanosti.
Zato se Holokaust često opisuje kao jedinstveni događaj u svjetskoj povijesti, odnosno odgovornost za njega se pripisuje ograničenom broju ljudi – najčešće samom Adolfu Hitleru i uskom krugu njegovih pristaša – i specifičnom spletu okolnosti za koje je malo vjerojatno da će se ikada ponoviti.
S druge strane, u posljednje vrijeme se sve više iznose teze da Holokaust ne bi bio moguć, barem ne u tako masovnom opsegu, da nacisti nisu uživali prešutnu ili otvorenu podršku nežidovskog stanovništva, čak i u okupiranim zemljama poput Poljske, motiviranu pohlepom i latentnim antisemitizmom.
[edit] Unutarnje poveznice
- Hitler - Holokaust
- Kristalna noć
- Austrijska služba koja njeguje sjećanje na Holokaust
- Holokaust u NDH
[edit] Vanjske poveznice
- Wikipedija na engleskom Izuzetno iscrpan članak, s linkovima na mnoge druge članke vezane uz ovu temu, te obimnu listu izvora.
- Yad Vashem The Holocaust Martyrs' and Heroes' Remembrance Authority
| Drugi svjetski rat | ||||||||||
| Bojišta | Glavni događaji | Posebni članci | Sudionici | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
|
Predvečerje: Glavna bojišta: Opća kronologija: |
1939: |
• Blitzkrieg Drugi svjetski rat u Jugoslaviji: Civilne žrtve i ratni zločini: Posljedice: |
Saveznici Osovina |
|||||||
|
||||||||||
