Wrocław
Izvor: Wikipedija
Wrocław (latinski Wratislavia ili Vratislavia, češki Vratislav, njemački Breslau [▶], mađarski Boroszló) je grad u jugozapadnoj Poljskoj.
|
|||||
 |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
| Vojvodstvo | Donjo Šlesko | ||||
| Gradonačelnik | Rafał Dutkiewicz | ||||
| Površina | 293,90 km² | ||||
| Dužina Širina |
17° 02' IGD 51° 07' SGŠ |
||||
| Nadmorska visina | 111 m | ||||
| Stanovništvo - grad (2005) - gustoća Aglomeracija |
633.700 2181 st./km² oko 850.000 |
||||
| nastanak | 9.-10. stoljeće | ||||
| Pozivni broj | +(48) 71 | ||||
| Poštanski kod | od 50-041 do 54-612 | ||||
| Registracijske tablice | -{DW}- | ||||
| Partnerski gradovi | Breda, Dresden, Charlotte, Guadalajara, Meksiko, Hradec Králové, Kaunas, Vienne, Lavov, Ramat Gan, Wiesbaden | ||||
| Službena internet stranica | |||||
Wrocław je povijesna prijestolnica Šleske. Grad je četvrti po veličini u Poljskoj. Wrocław se prostire sa obije strane rijeke Odre.
Kroz grad protiče pet rijeka: Odra i njene 4 pritoke: Bistrica, Olava, Sleza i Vidava. Prije Drugog svjetskog rata u gradu je postojalo 303 mostova, ali sada ih se nalazi samo 220.
Wrocław je i prijestolnica Donje Šleskog vojvodstva, grad sa statusom povjata kao i sjedište wrocławskog povjata u kome se nalazi i 9 susjednih općina.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Grad se prvi put nedvosmisleno spominje 1000. godine pri osnivanju Wrocławske biskupije, ali je slavensko naselje na teritoriju današnjeg grada postojalo najmanje 150 godina prije ovog događaja. Od kraja 10. stoljeća grad se nalazio pod upravom dinastije Pjastovića. Postoje indicije da je 1035. godine, za vrijeme tzv. Paganske reakcije, sagrađena paganska svetinja u gradu. Godine 1335. grad je potpao pod vlast Kraljevine Češke, a potom je (poslije kratke Mađarske vladavine) zajedno sa češkom krunom priključen Habsburškoj monarhiji. Godine 1741. grad je zajedno sa većim dijelom Šleske potpao pod vlast Pruske. Godine 1945. grad je proglašen tvrđavom i uništen u borbama između Crvene armije i Njemačke vojske. Poslije Drugog svetskog rata Wrocław je ušao u sastav Poljske.
Godine 1997. grad je kao i cijelu južnu Poljsku zahvatila velika poplava (nazvana poplava milenija) u kojoj je poplavljeno skoro pola grada.
[uredi] Stanovništvo kroz povijest
1800: 64,500 stanovnika
1831: 89,500 stanovnika
1850: 114,000 stanovnika
1852: 121,100 stanovnika
1880: 272,900 stanovnika
1900: 422,700 stanovnika
1910: 510,000 stanovnika
1925: 555,200 stanovnika
1933: 625,198 stanovnika
1939: 629,565 stanovnika
1946: 171,000 stanovnika
1956: 400,000 stanovnika
1960: 431,800 stanovnika
1967: 487,700 stanovnika
1970: 526,000 stanovnika
1975: 579,900 stanovnika
1980: 617,700 stanovnika
1990: 640,577 stanovnika
1999: 650,000 stanovnika
2003: 638,000 stanovnika
[uredi] Administrativna podjela
Vroclav je administrativno podijeljen na naselja koja čine pomoćne organe skupštine grada. Nekada se grad sastojao od 5 kvartova: Pseće Polje, Srodmjesće, Stari Grad, Kžiki i Fabričina. Ovi kvartovi sada nisu službeno priznati, ali i dalje predstavljaju kriterij organizacije mnogih institucija.
[uredi] Kultura
[uredi] Muzeji
- Narodni muzej
- Panorama Racławicka (dio Narodnog muzeja)
- Etnografski muzej (dio Narodnog muzeja)
- Gradski muzej
- Akademija umjetnosti
- Muzej arhitekture
- Geološki muzej
- Mineraološki muzej (Wrocławskog sveučilišta)
- Pošte i telekomunikacija
- Prirodni muzej (Wrocławskog sveučilišta)
[uredi] Kazališta
- Gest
- Filharmonija
- Impart (Centar umjetnosti WOK)
- K2
- Kalambur
- Kameralny
- Wrocławska Opera
- Kazalište Laboratorium
- Poljsko kazalište u Wrocławu
- Wrocławska opereta (Operetka Wrocławska)
- Narodno kazalište više kazališne škole
- Lutkarsko kazalište
- Suvremeno kazalište
- Kazalište pantomime
[uredi] Kina
- Filmski centar Helios (Centrum Filmowe Helios)
- Cinema City
- Kino Varšava
- Kino Lvov
- Kino Lalka
[uredi] Gospodarstvo
U Wrocławu se proizvode autobusi, vagoni, kućna oprema, kemijska sredstva i elektronika. Zadnjih godina se dinamički razvija informatički sektor. Grad je drugi financijski sektor po veličini u Poljskoj (odmah poslije Varšave). U gradu imaju svoja sjedišta mnoge banke. Grad je također veliki centar farmaceutske industrije.
[uredi] Prijevoz
Kroz Wrocław prolaze: Državna cesta br. 5, Državna cesta br. 8, Državna cesta br. 94. Kroz mali dio grada prolazi i autoput A4.
Wrocław je važan željeznički čvor i iz njega vode željezničke linije u pravcima: Lešno-Poznanj, Opolje-Lublinec, Legnjica-Zgoželec, Glogov-Zelena Gora, Klodsko-Kudova Zdroj, Valbžih-Jelenja Gora, Olesnjica-Ostrov Velikopoljski. U gradu se nalazi međunarodni aerodrom kao i riječna luka na Odri
[uredi] Gradski prijevoz
Masovni prijevoz u Wrocławu se odvija tramvajima i autobusima. Wrocławska tramvajska mreža je jedna od većih u državi, međutim ne opslužuje mnoge gusto naseljene dijelove grada. Autobuske linije opslužuje MPK Wrocław kao i manji privatni prijevoznici: Donje Šleske Autobuske Linije (Dolnośląskie Linie Autobusowe) i Urbus.
[uredi] Sport
- nogomet: Śląsk Wrocław, Polar Wrocław, Ślęza Wrocław, Wulkan Wrocław
- košarka
- muškarci: Era Śląsk Wrocław
- žene: WTK Ślęza Wrocław
- moto trke: WTS Wrocław
- rukomet: Śląsk Wrocław
- boks: Gwardia Wrocław
- odbojka: Gwardia Wrocław
- američki nogomet: The Crew
[uredi] Arhitektura i urbanistika Wrocława
Wrocław je uprkos vojnom razaranju u Drugom svjetskom ratu (70% građevina) sačuvao veliki broj starih građevina ili u originalnom obliku ili su rekonstruirane poslije rata. Među značajnije spadaju: gotski ratuš na wrocławskom trgu, gotske crkve: Katedrala svetog Ivana Krstitelja, Crkva svetog Krista, Crkva presvete Bogorodice; barokna skupina građevina Wrocławskog sveučilišta.
[uredi] Važnija mjesta
- otoci na Odri:
- Kępa Mieszczańska
- Ostrów Tumski
- Wyspa Piasek
- Wyspa Słodowa
- Wielka Wyspa
- Stari grad
- Trg
- plac Solny
- Novi Trg (Nowy Targ)
- Ulica Świdnicka
- Botanički vrt
- Umjetni park sa japanskim vrtom u sebi
- Zoo vrt (osnovan 1865. - najveći broj životinjskih vrsta u Poljskoj - 565, ukupno oko 7100 životinja)
- Staro židovsko groblje
- Veliki otok
[uredi] Zanimljivosti
- 1530. - iskovan najstariji desetodukatni novac na terenu Poljske
- sredina 17. stoljeća - objavljen najstariji na svetu liječnički časopis Miscellanea Curiosa Medico-Physica
- 1842. - sagrađena prva željeznička pruga na području današnje Poljske
- 1893. - pušten u promet prvi električni tramvaj na području današnje Poljske.
- U gradu se nalaze jedine u Poljskoj lampe na plin koje se ručno pale, a rade cijeli dan.
- Nekoliko spomenika zanimljivog oblika
- Spomenik Narančaste Alternative u obliku patuljka
- Spomenik u sjećanje na masakar u Pekingu 4. lipnja 1989. godine
- neobičan spomenik "Sjećanja na žrtvene životinje",
 Spomenik Narančaste Alternative u obliku patuljka |
 Spomenik u sjećanje na masakar u Pekingu |
 spomenik "Sjećanja na žrtvene životinje" |
[uredi] Panorame grada
[uredi] Partnerski gradovi
Nizozemska - Breda
Njemačka - Dresden
SAD - Charlotte
Meksiko - Guadalajara
Češka - Hradec Králové
Litva - Kaunas
Francuska - Vienne
Ukrajina - Lavov
Izrael - Ramat Gan- Njemačka - Wiesbaden
[uredi] Literatura
- Norman Davies, R.Moorhouse. Mikrokosmos. Portret miasta środkowoeuropejskiego. Vratislavia. Breslau. Wrocław. Krakow 2002.
- Karol Maleczyński, M. Morelowski, A. Ptaszycka, Wrocław. Rozwój urbanistyczny. Warszawa 1956.
- W.Długoborski, J.Gierowski, K.Maleczyński, Dzieje Wrocławia do roku 1807., Warszawa 1958.
- Mariusz Urbanek. Dolny Śląsk. Siedem stroń świata. Wydawnictwo MAK, Wrocław 2003, s. 240 + CD-ROM.
- Waldemar Fydrych. Żywoty Mężów Pomarańczowych. Wydawnictwo Pomarańczowa Alternatywa 2001.
[uredi] Vanjske poveznice
[uredi] Službene stranice
