Višeslav
Izvor: Wikipedija
Nakon što su porazili avarsku državu i pokorili hrvatska plemena koja su živjela u staroj Panoniji, Franci su odlučili osvojiti i dalmatinsko-hrvatsku kneževinu kojom je vladao knez Višeslav imajući podršku rimskoga pape i bizantskog cara. Tako franački markgrof Erich, gospodar Istre, Furlanske i drugih zemalja, kreće sa svojom vojskom na dalmatinsko-hrvatsku kneževinu, te god. 799. dolazi do Trsata kraj Rijeke.
Erich je računao da će lako ostvariti sve što je naumio, ali njegove račune pomrsili su trsatski vojnici koji su žestoko uzvratili odapinjanjem strjelica i bacanjem golemog kamenja na njegovu vojsku. Kad je pri jednom jurišu na trsatsku gradinu i sam Erich izgubio ludu glavu, njegova se razbijena vojska vratila kući. Erichova pogibija je jako zaboljela Franke, tako da je i sam akvilejski patrijarh Pavao prokleo zemlju gdje je njihov junak poginuo.
Ipak do god. 803. kad je Višeslav već bio mrtav, Franci su uspjeli dovesti dalmatinsko-hrvatsku kneževinu pod svoju vrhovnu vlast. Nedugo zatim zaratili su s Bizantom, s kojim su kasnije god. 812. sklopili mirovni ugovor po kojem su zadržali Istru i hrvatsko kopno, dok su Bizantu pripali Zadar, Trogir, Split, Krk, Osor i Rab. Tako su se Hrvati između Drave i mora našli pod franačkom vlasti, ali su usprkos tome uspjeli sačuvati unutrašnju samostalnost pod svojim knezom kojeg je potvrđivao franački car.
[uredi] Krstionica kneza Višeslava iz Nina
Krstionica je visine 90 cm na kojem je upisano latinskim natpisom: "Ovaj izvor, naime, prima slabe da ih učini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zločina, što su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu kršćani spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo. Ovo djelo pobožno učini svećenik Ivan, u vrijeme kneza Višeslava, i to u čast sv. Ivana Krstitelja, da zagovara njega i njegova štićenika."
| Prethodnik: | Knezovi primorske Hrvatske Višeslav (oko 800.) | Nasljednik: |
| Porga (kraj sedmog stoljeća) | Borna (810. - 821.) |
