Topusko
Izvor: Wikipedija
| Topusko Slika:Topusko (grb).gif |
|
| Županija | Sisačko-moslavačka |
| Broj stanovnika (2001.) | 3.219 |
| Površina | km 2 |
| Naselja u sastavu općine | |
| Načelnik općine | |
Topusko je općina u Hrvatskoj.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Topusko se nalazi na samoj granici između Korduna i Banovine, u slikovitom predjelu srednjeg toka rijeke Gline, brežuljkastom kraju izmedu Petrove gore na zapadu i nešto udaljenije Zrinske gore na jugoistoku. Cestovnim prometnicama naselje je povezano s većim obližnjim mjestima: Glina (13 km), Petrinja (35 km), Sisak (47 km), Karlovac (55 km), Zagreb (preko Lasinje i Pisarovine 65 km). Od Topuskog nisu daleko ni Plitvička jezera (80 km).
U okolici Topuskog nalaze se i poznati izvori hladne pitke vode: vrelo Mollinari, Benkovo i Jelačićevo vrelo. Posebno značajni, i po čemu je Topusko poznato, su termalni izvori. Postoje tri glavna izvora i nekoliko manjih, a izbijaju na površinu iz dubine od otprilike 1500 metara i vulkanskog su podrijetla. Medicinska primjena tople vode posljedica je tisućljetnog iskustva, ali je njeno djelovanje objašnjeno tek u novije vrijeme. Ona podražajno djeluje na reorganizaciju organizma i u tijelu mobilizira niz obrambenih čimbenika, a sastojci mineralne vode djeluju i farmakološki. Prema najnovijim nalazima svjetski poznatih institucija, termalne vode u Topuskom - po kvalitativnom sastavu - nalaze se pri vrhu ljestvice u Europi.
Preuzeto sa: [1]
[uredi] Stanovništvo
Općina Topusko po zadnjem Popisu stanovništva iz 2001. godine broji 3.219 stanovnika, što je otprilike polovica prijeratnog broja. Prema etničkoj strukturi, većinsko stanovništvo su Hrvati ( 63.5 %), a značajan udio čini srpska manjina ( 29.6 %).
Samo naselje Topusko ima 798 stanovnika. U stvarnosti je taj broj nešto veći, jer je dosta mještana službeno prijavljeno kao stanovnici okolnih sela, u kojima još nije dovršena obnova.
[uredi] Uprava
Topusko se nalazi u sastavu Sisačko-moslavačke županije, a općini osim samog mjesta pripada i 15 okolnih sela.
[uredi] Povijest
U 4. i 5. stoljeću nadiru Goti i Langobardi, u 6. stoljeću Slaveni i Avari, a u 8. st. Franci. U 10. st. dolaze i Mađari, pa 1097. u bitci na Gvozdu pogiba Petar Svačić, po kome se danas zove Petrova gora. Ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. početkom 13. st. daje cistercitima određene povlastice, i oni se nastanjuju u samostanu na mjestu gdje je danas perivoj Opatovina. Cisterciti su pod turskom prijetnjom otišli iz Topuskog, a kralj Ferdinand I. prava opatije dodjeljuje 1558. zagrebačkim biskupima. Turci su ipak 1556. zauzeli imanje topuske opatije, a cistercitski samostan i crkvu razorili su topovima. Predaja kaže da je po tom događaju Topusko dobilo naziv. Nakon Turaka, 1784. godine Topusko je došlo pod upravu Vojne krajine. Od samostana i opatije preostalo je jedino gotičko pročelje crkve visoko 23 m.
Početkom 19. st. Topusko je potpalo pod francusku vlast, a nakon 1813. ponovo je u Vojnoj krajini. Tad počinje razvoj Topuskog kao kupališta, a jedan od najzaslužnijih ljudi u tom smislu bio je pukovnik Ivan Nestor. U 19. st. rade se mnoga znanstvena ispitivanja termalnih vrela. Njihov ljekovit učinak postaje sve poznatiji, pa sve više uglednih i poznatih ljudi onoga doba posjećuje toplice pa one postaju pomodno sastajalište. Po ukidanju Vojne krajine (1881. godine), Topusko i okolica postaju dio banske Hrvatske. To je razdoblje intenzivnog razvoja lječilišta i turizma u Topuskom. Na samom početku 20. st. izgrađeni su vodovod i željeznica. Podižu se perivoji, među kojima su najpoznatiji perivoj Nikolino brdo i perivoj Opatovina. Mnogi su se botaničari i kroničari Topuskog s neskrivenim oduševljenjem divili ljepoti krajolika i spokoju podneblja, ističući Opatovinu kao perivoj u podnožju Nikolina brda, ulicu lipa, brojne platane, egzotične vrste drveća (ginko biloba, sekvoje i dr).
Tijekom Drugog svjetskog rata, u Topuskom je 8.-9. svibnja 1944. godine održano III. zasjedanje ZAVNOH-a.
U Domovinskom ratu Topusko je pretrpjelo velika razaranja. Nakon teškog bombardiranja, u rujnu 1991. godine zauzele su ga srpske snage, te dijeli sudbinu ostalih okupiranih krajeva. Svo hrvatsko stanovništvo je prognano, a okolna sela posve uništena. Mnoge poznate zgrade u mjestu, kao što su zgrada Vojnog lječilišta ili Blatne kupke sa zgradom lječilišne restauracije su razorene.
Preuzeto sa[2]
[uredi] Gospodarstvo
[uredi] Slavni ljudi
- Đuro Brodarac, bivši sisačko-moslavački župan
- Tatjana Holjevac, predsjednica gradske skupštine Zagreba
[uredi] Spomenici i znamenitosti
- Gotički portal (visok 23 m), zadnji ostatak srednjovjekovne cistercitske opatije;
- Spomen-dom ZAVNOH-a, teško oštećen 1991. godine;
- Župna crkva Sv. Marije od pohoda, sagrađena 1829. godine u klasicističkom stilu. U Domovinskom ratu minirale su je srpske snage, ali je danas u potpunosti obnovljena.
[uredi] Obrazovanje
[uredi] Kultura
[uredi] Sport
[uredi] Vanjske poveznice
http://www.ljeciliste-topusko.com/ Službene stranice Lječilišta Topusko.
