Wikipedija:Pravopisna pitanja/Arhiv 4

Izvor: Wikipedija

Sadržaj 1 razlikovna pitanja 2 Nisam je/ju vidio? 3 deklinacija imena Lia 4 gramatika 5 Dativ imena 6 Da li je pravilno reći da je nešto "u toku" ili "u tijeku"? 7 deklinacija osobnih imena 8 da li se kongres piše velikim slovom? 9 skraćenica 10 Srednj - o/e - vjekovna ?

[uredi] razlikovna pitanja

moje pitanje glasi: je li ispravno poprsje ili bista (studentica sam visoke učiteljske škole, u ispitu je pisalo zaokruži ispravno: poprsje-bista)

poprsje - franc. buste - njem. die Büste.

Bista je tuđica udomaćena u hrvatskom jeziku, slično kao par zalihost-redundancija, gdje ljudi često nisu niti čuli za hrvatski izraz. SpeedyGonsales 15:07, 17 July 2005 (CEST)

[uredi] Nisam je/ju vidio?

Mozete li mi reci pravilnu deklinaciju zamjenice "ona"? Zapravo me zanima da li je pravilno reci ju ili je...npr. u recenici Pozdravi ju, ili Pozdravi je?

Hvala

Ne znam više gdje smo o tome pisali, ali mišljenja se razlikuju. Ja tvrdim da treba uvijek stavljati "je", a "ju" ide samo kad se pokraj njega nalazi još jedan "je" (na primjer, "pozdravio ju je", "miluje ju"). Mir Harven kaže da je "ju" hrvatskije. --Zmaj 09:40, 1 August 2005 (CEST)

Zmaj je u pravu mislim da Mir Harven grijesi. Neovisno sto je hrvatskije mislim da treba postovati pravopis a ne sto se kome vise svidja, iako istina da vecina nas u HR govori "ju", ali u pisanju je bas onako kako je naveo Zmaj

Ovako. Iako u nas u govoru kao kraći oblik akuzativa zamjenice "ona" odnosno "nju", postoje oblici "ju" i "je", u školi su nas učili da treba izgovarati "ju", glede činjenice da je nastala od "nju", ne od "nje". Kubura 11:07, 14. ožujka 2006. (CET)

[uredi] deklinacija imena Lia

molim vas pomagajte!!!

Ime Lia se deklinira jednako kao ime Mia, koje je već objašnjeno gore. --Zmaj 09:40, 1 August 2005 (CEST)

[uredi] gramatika

kako strancu u kratko objasniti pravilo o poretku rijeci u recenici na hrv. jeziku?

Tako da je poredak veoma slobodan i da ga, osim karakterističnih slučajeva- nema.

John hit the ball.

Ivan je šutnuo loptu.

Loptu je šutnuo Ivan.

Šutnuo je loptu Ivan. Mir Harven 15:54, 8 August 2005 (CEST)

Ivan je loptu šutnuo.

Loptu je Ivan šutnuo.

Šutnuo je Ivan loptu.

Odletila lopta. :))) Kubura 15:07, 12. listopada 2005. (CEST)

Postoje pravila o poretku enklitika, odnosno naslonjenica: prvo dolazi upitna rjecca "li", zatim glagolske enklitike (nenaglaseni oblici glagola 'biti' -osim treceg lica jednine 'je'- i 'htjeti'), slijede zamjenicke enklitike i to prvo u dativu pa u genitivu ili akuzativu, onda povratna zamjenica 'se' i na kraju 'je'.

Ne znam je li ovo pravo mjesto, ali samo bih htio reći da je u neobilježenom publicističkom

stilu red riječi dosta strogo određen pravilom o temi i remi, tj. obično ono što je već poznato dolazi na početku rečenice, a novo na kraju. Jednostavnim prebacivanje reda riječi iz stranih jezika pri prevođenju dobiva se često nezgrapan efekt. --Elephantus (razgovor) 15:15, 12. listopada 2005. (CEST)

To je ono što naši lingvisti vole naklapati kada govore o hrvatskom i srpskom. Vele-e, razlikuju se funkcionalni stilovi: publicistički, znanstveni, književnoumjetnički, ...Nikad nisam razumio zašto ne idu dublje u teorijsku lingvistiku, jer su ti jezici različitih propisa, od fonetike do semantike. Zašto samo funkcionalni stilovi i leksik ? Beats me. Mir Harven 15:20, 12. listopada 2005. (CEST)

Istina je, često se može pogoditi da je neki tekst pohrvaćen srpski, iako se ne može konkretno reći zbog čega, jednostavno "nešto ne štima". Drukčiji je način slaganja misli. --Zmaj 15:30, 12. listopada 2005. (CEST)

Mislim da je ovdje glavni problem u prevođenju s engleskog koji ima manje-više fiksan redoslijed riječi, za razliku od hrvatskog, pa jednostavno prebacivanje redoslijeda engleski -> hrvatski zvuči

čudno, a onima koji su s time upoznati omogućuje i da skuže da se radi o prevedenom tekstu, što nije dobro. --Elephantus (razgovor) 15:26, 12. listopada 2005. (CEST)

[uredi] Dativ imena

Bok, nastavio bih na pitanje oko Mia i Tea , te njihov dativ Miji i Tei (mozete pronaci searching-om na ovom situ dolje ispod).

Sad me interesira musko ime Sandi kako se pise u dativu? Po meni je logicno Sandiju, ili mozda Sandiu sto mi pak nije logicno, ali opet nije lose pitati. Tu se ne moze upotrijebiti istoimeni dvojni samoglasnik na kraju tipa Mia- Mii, pa zbog tog se treba staviti "j" izmedju, jer Sandi-Sandiu (ali 100% sam uvjeren da je ispravno Sandiju) Molim za odgovor i obrazlozenje jer,

Tea-Tei Mia-Miji Sandi-Sandiju Zasto? Fakat ta imena nemaju koliko vidim apsolutno nikakva pravila u nasem pravopisu jednostavno je najbolje pisati onako kako po zvucnosti bi bilo logicno, zar ne. Uistinu mislim da tu opce pravila ne postoje iako se neki nece sloziti sa mnom, jer mislim da je svako ime neovisno o svom pisanju kroz padeze.

Pozdrav, :-)

Sandiju. Pravila postoje, ali ne vise u zraku, nego treba pogledati u pravopis. BFM kaže sljedeće (točka 256):

U vlastitih imena koja se svršavaju na -i, -y ili (u engleskom) na -ee umeće se između osnove i nastavka j: Attlee, G Attleeja, posvojni pridjev Attleejev; Leopardi, -ija, -ijev; Petöfi, -ija, -ijev; Vigny, -yja, -yjev. Ako y služi samo kao pravopisni znak ili ako se i, y čitaju kao j, ne umeće se novo j: Hollei, -ia, -iev; Kalay, -ya, -yev; Nagy, -ya, -yev; Nestroy, -ya, -yev...

--Zmaj 09:01, 11 August 2005 (CEST)

[uredi] Da li je pravilno reći da je nešto "u toku" ili "u tijeku"?

Prvo što u ovom pitanju nije u redu jest sklapanje upitne rečenice. Ispravno bi bilo Je li pravilno reći da je nešto ...?, jer se ovakva upitna rečenica sklapa inverzijom od Pravilno je reći da je nešto ... 09:49, 12. studenog 2005. (CET)

Oboje.

Riječ tok se uglavnom odnosi na nešto stvarno ili opipljivo - tok rijeke, ili na nešto apstraktno što ima veze s kretanjem u prostoru, a nema veze s kretanjem u vremenu - magnetski tok, svjetlosni tok, kružni tok, tok misli. Od tuda i riječ protok. 12. studenoga 2005, 10:20 (CET)

Riječ tijek se uglavnom odnosi na vrijeme, na protjek vremena - tijekom noći. 12. studenoga 2005, 10:20 (CET)

Dakle, moguće je reći U gornjem toku rijeke Kupe ima pastrva i klenova. Nikako se ne bi moglo reći U gornjem tijeku rijeke Kupe ima ... Isto tako se može reći Ići ćemo splavariti donjim tokom rijeke Krke. Treba uočiti da se ovdje radi o kretanju tokom. Za izricanje stanja bolje je rabiti oblik u toku - U donjem toku Krke su uzgajališta dagnji. 12. studenoga 2005, 10:20 (CET)

Nadalje, može se reći Tijekom posljednjih stotinu godina donji tok Kupe se znatno proširio. Ne bi bilo dobro reći U tijeku posljednjih sto godina donji tok Kupe se znatno proširio. 12. studenoga 2005, 10:20 (CET)

Pojašnjenje: obje riječi dolaze od staroslavenskog tek (današnji glagol "teći"), a izvedenice koriste obje inačice prijevoja:

• otok, istok, potok, pritok, rastok, utok (sve valjane hrvatske književne riječi)
• odsijecati->odsjeći, pretjecati, presjek, stjecati, usjek (sve valjane hrvatske književne riječi)

U zadnje vrijeme je popularniji drugi oblik, no oba su jednakovrijedna. SpeedyGonsales 14:15, 18 August 2005 (CEST)

Isto tako se ne bi moglo govoriti koja je od ove dviju riječi 'popularnija', jer se radi o riječima različita značenja koje se obje koriste i u književnom i u znanstvenom i u svakodnevnom pisanju ili govoru. 12. studenoga 2005, 10:20 (CET)

Pravilno je i jedno i drugo, samo su značenja različita. Primjer: tijekom prošle godine, tokom rijeke Kupe.

U svakome slučaju u navedenim primjerima je uočljiva razlika između riječi tok i tijek i za što se koja rabi. Također je vidljivo da je bolje koristiti oblik tijekom nego u tijeku. 12. studenoga 2005, 10:20 (CET)

[uredi] deklinacija osobnih imena

Što je ispravno? Genitiv muških imena :Ivo,Mato,Franjo... Iva,Mata,Franja? ili Ive,Mate,Franje?

koga, cega?

Mislim da sam cuo "vlada Ive Sanadera", a nikad "vlada Iva Sanadera". Dakle Ive, Mate, Franje (npr. trg Franje Tudjmana). --Ante Perkovic 16:11, 22 kolovoz 2005 (CEST)

Što je ispravno: ...bilo koji igrač..., ili ... bilokoji igrač...? Zahvaljujem na odgovoru.

Piše se odvojeno. --Zmaj 11:47, 23 kolovoz 2005 (CEST)

[uredi] da li se kongres piše velikim slovom?

radi se o partijskim kongresima kao npr. 11.Kongres SKJ. U knjigama se piše veliko ali nisam sigurna da li je to danas točno jer su knjige prastare. ako se u tom nazivu kongres piše veliko, zanima me da li ide velikm slovom i kada govorim npr...."delegati su na kongresu trebali izglasati..." ili "kongres je zepočeo s radom..." i sl. nekako mi glupo izgleda ako stavim veliko...grebe za oči...

Kad je prije njega redni broj, kongres se u pravilu piše malim slovom. Također, kad poslije govoriš o kongresu, svugdje piši malo slovo. --Zmaj 13:19, 25 kolovoz 2005 (CEST)

Kad već pitaš, pravi oblik za pitanje je: "Je li kongres pravilno pisati velikim..." ili "Piše li se kongres...". Ne "da li". Kubura 15:11, 12. listopada 2005. (CEST)

[uredi] skraćenica

Kako se pravilno skraćuje riječ gospodin - gosp., g. ili gdin.?

U pravopisu i gramatici ne spominje se kako se riječi krate, tako da valja rabiti one kratice koje su uvriježene, da bi nas ljudi razumjeli. G. je zgodno ukoliko ne znamo da li je primatelj pisma muškog ili ženskog spola, jer može značiti i gospodin i gospođa :-) (uobičajeno je koristiti g. za gospodin, gđa. za gospođa), no u zadnje vrijeme sve češće se susreće i oblik gosp. Google kaže: gosp 26.200, gdin 574, i većina poveznica je na web stranice u BiH. SpeedyGonsales 09:14, 26 kolovoz 2005 (CEST)

Osim toga, bolje je reći "kratica" nego "skraćenica". --Zmaj 09:15, 26 kolovoz 2005 (CEST)

[uredi] Srednj - o/e - vjekovna ?

Kao što možete vidjeti na stranici kategorije Srednjovjekovna filozofija, nastala je neslagane u pravopisu između kategorije i potkategorije. Molim učene glave da razriješe dvojbu, pa da ispravimo što je krivo. --Ante Perkovic 14:04, 27 kolovoza 2005 (CEST)

Srednjovjekovna. --Elephantus (razgovor) 14:27, 27 kolovoza 2005 (CEST)