Wikipedija:Pravopisna pitanja/Arhiv 2

Izvor: Wikipedija

Sadržaj 1 Iskušana/iskušajna 2 Hvala lijepa/lijepo 3 Neka imena 4 osmijeh ili osmjeh? 5 kako kod naziva tvrtke? 6 Pisanje imena ustanova 7 Internet i Unix / internet i unix? 8 sumnja 9 Pitanje iz pravopisa 10 VOKATIV VLASTITIH IMENA 11 hrvatski jezik 12 jezik 13 Srbi vrlo aktivni

[uredi] Iskušana/iskušajna

Da li se riječ ISKUŠANA (npr. jela) može napisati i ISKUŠAJNA? Hvala na odgovoru.

Nikad čuo. Mislim da ta riječ ne postoji. Kad bi postojala, možda bi označavala stvari pomoću kojih se kuša nešto drugo.--Zmaj 08:53, 17 May 2005 (CEST)

Tvorba upitnih rečenica

U hrvatskome jeziku se upitne rečenice u pravilu tvore inverzijom odgovarajuće izjavne rečenice. Stoga je ovdje ispravno napisati: Može li se riječ ... napisati i ...? Ovo pitanje je nastalo od Riječ ... se može napisati i ...

Upitni oblik uporabom rječice da, odnosno da li se u hrvatskome u pravilu ne rabi! Dakle, neispravno je napisati Da li se riječ ... može napisati i ...? To je govor naših istočnih susjeda.

16:46, 11. studenoga 2005. (CET)

Hm...istina je da se ne preporučuje, no, ni ne isključuje. Nije neispravno napisati "da li.." u nekim slučajevima. No, to su manjinski i treba ih izbjegavati. Ima o tom u sivoj gramatici Zavoda. Mir Harven 17:23, 11. studenog 2005. (CET)

[uredi] Hvala lijepa/lijepo

može li mi netko reći da li je pravilno : "hvala lijepa" ili hvala lijepo"?

Pravilno je "hvala lijepa" jer je hvala ženskog roda.--Zmaj 08:53, 17 May 2005 (CEST)

a, moze li biti i lijepo, ako je prilog? hvala lijep_

[uredi] Neka imena

Ne znam kako se mogu postavljati pravopisna pitanja ali nadam se a mogu i ovako. Zanima me kako se pise: svetiste majke bozje bisttricke, djevica marija sina bozjega isusa krista, postoji li pravilo za pisanje svetaca i svetista, zanima me i kako se pisu ktetici od etnika Dugo Selo, Bjelovar u sva tri roda i koje je pravilo

Mislim da je ovako: svetište Majke Božje Bistričke, Djevica Marija Sina Božjega Isusa Krista; za pisanje svetaca i svetišta imaš "Problem crkve" na ovoj stranici; ktetici: Dugoselac i Dugoselka, Bjelovarac i Bjelovarka - nema pravila, kupi pravopis Babić-Finka-Moguš, tamo ti piše većina njih. --Zmaj 08:53, 17 May 2005 (CEST)

[uredi] osmijeh ili osmjeh?

zanima me kako se pravilno pise osmijeh ili osmjeh. hvala

Osmijeh. Ipak, pravopis B-F-M dopušta i osmjeh kao drugu varijantu. --Zmaj 08:22, 25 May 2005 (CEST)

[uredi] kako kod naziva tvrtke?

kada nakon imenice u ženskom rodu množine (npr. maramice)stoji kratica d.o.o. za društvo s ograničenom odgovornošću kako u daljem tekstu pisati: maramice d.o.o. potpisale su ugovor..... ili maramice d.o.o. potpisalo je ugovor...

da li se naziv tvrtke piše u nominativu npr. odličan poslovni rezultat maramice d.o.o. ili odličan poslovni rezultat maramica d.o.o.

da li se može pisati naziv tvrtke bez d.o.o.

Trebaš pisati onako kako bi inače pisao za tu riječ da nije ime tvrtke. Dakle:

maramice d.o.o. potpisale su ugovor

odličan poslovni rezultat maramica d.o.o.

Hoćeš li pisati naziv tvrtke bez "d.o.o." ili nećeš ovisi o tvojoj osobnoj procjeni: misliš li da će tvoji čitatelji znati o čemu se radi, trebaš li ostaviti službeni naziv jer je dokument služben itd. Dakle, odluči ovisno o situaciji.--Zmaj 13:52, 3 Jun 2005 (CEST)

[uredi] Pisanje imena ustanova

Zanima me dali se pravilno piše Matica Hrvatska ili Matica hrvatska, ako se odnosi na ustanovu ili izdavačku kuću?? Hvala

U tom nazivu, riječ hrvatska je pridjev, pa se piše malim, Matica hrvatska, bez obzira je li ustanova ili izdavačka kuća. --Zmaj 15:03, 3 Jun 2005 (CEST)

[uredi] Internet i Unix / internet i unix?

Pitanje će se činiti trivijalnim, ali ima neočekivanih momenata:

kako se pišu (u sredini rečenice) sljedeće imenice: Internet ili internet (misli se na računalnu velemrežu)? Unix ili unix (misli se na računalni opretivni sistem)? Linux ili linux (isto)?

Ja bih se, naime, složio s onim pravopisnim mišljenjem kako su sva ova tri pojma zapravo obične imenice, kao što su npr. "crkva", "vodovod", "pošta". mreža svih mreža, ona na kojoj se odvijaju protokoli poput NNTP-a, HTTP-a, FTP-a... jest opće mjesto. Iako s nekim virtualnim karakteristikama, to je ipak samo neki od prostora, nimalo po jezičkim karakteristikama drukčiji od "travnjaka", "dvorišta", "oranice", "sobe"...

Podosta analogije ima i u imenima OS-ova temeljenima na unixu i njihovim derivatima poput linuxa. Imenice unix/linux trebai bi biti rodni pojmovi za komercijalne inačice poput Irixa, SCO-unixa, OpenBSD, Red Hat, Debian... pri čemu mislim (osim kad su imena zapravo kratice) da bi čak i njih, kao imena proizvoda, u hrvatskom jeziku trebalo pisati malim početnim slovom (npr. piše se "fiesta, automobil kojega proizvodi Ford" - pri čemu je fiesta tip automobila, a Ford ime proizvođača), ali iz nekog čudnog razloga oni koji se bave računalstvom nalaze prilično neprirodnim pisanje imenica internet, unix i linux malim početnim slovima. I nepodnošljivim.

Najnovija argumentacija kaže kako za IT struku mrežara nikako nije svejedno piše li se Internet ili internet, jer se samo u razlici načina pisanja tih imenica može nedvojbeno razbarati što ta imenica označava: svjetsku računalnu mrežu ("Internet") ili međusobrno povezane lokalne ili širokopodručne mreže računala ("internet"). Podrijetlo te razlike je u nomenklaturi koju je stručnim seminarima nametnuo Cisco, vodeći proizvođač mrežne opreme, pa mrežarima onda uvijek "zvoni na zabunu" kada se majka svih mreža prelekturira na malo slovo.

U pravopisnim polemikama nitko mi nije znao odgovoriti kako je taj problem razumijevanja riječila, znatno veća, strukovna zajednica mrežara u Njemačkoj, jer se u tom jeziku sve imenice pišu velikim početnim slovom. A oni pred problemom razlikovanja "Interneta" i "interneta" nisu smjeli komformistički ustuknuti prema konvencijama o pravilnom pisanju u engleskom jeziku.

Mislim da bi tu lingvistička struka morala argiumentirano presjeći taj kaos, jednom za uvijek.

O tome piše pravopis BFM u točkama 81, 82, 83. Posebno je zanimljiva točka 82 (parafraziram): Pojedinačni se proizvodi pišu malim početnim slovom kad dobiju značenje općih pojmova i kad se glasovno i tvorbeno prilagode tipu općih imenica, pa i onda kad njihovi nazivi potječu od vlastitih imena: aspirin, kalodont, nivea. Što se tiče interneta, a pogotovo unixa, sada smo u prijelaznoj fazi. Neki smatraju da su te riječi već postale opći pojmovi, a neki ih još smatraju konkretnim proizvodima. Zato ih slobodno piši malim slovom, ali se nemoj čuditi onima koji pišu velikim. To je jedna od onih stvari u jeziku koje može riješiti samo vrijeme. --Zmaj 09:01, 6 Jun 2005 (CEST)

E, ovo je zanimljivo. Postoji Internet kao globalna mreza; kao sto postoji Zemlja kao planeta. I postoji internet kao gradivna imenica, kao sto postoji zemlja. Treba voditi racuna o tome. Mislim da se i kod vas kaze "imam internet" i sl. i u tom je pitanju gradivna imenica. Kad se opisuje Internet kao fenomen, tu treba koristiti veliko pocetno slovo. Sto se problematike Unix/unix tice, mislim da su tu stvari jasne: Po takvim pravopisnim pravilima se moze pisati ili UNIX (ime konkretnog operativnog sistema) ili unix (grupno ime za unixolike operativne sisteme). Pandan u engleskom jeziku je pisanje UNIX i Unix u istim znacenjima. --millosh (razgovor (sr:)) 14:27, 17 Jun 2005 (CEST)

[uredi] sumnja

Da li je ispravno sumnja(sumnjati) ILI sumnja(sumljati)???Hvala!

Ispravno je sumnjati (i sumnjiv, sumnjičav itd). Krešimir Ižaković 14:40, 16 Jun 2005 (CEST)

[uredi] Pitanje iz pravopisa

Pozdrav! Zanima me da li je ispravno reći "..u tvrtci" ili "..u tvrtki", i u "..točki" ili "..u točci", te mogu li dobiti objašnjenje za navedene primjere. Hvala

Ani

Mislim da je pravilno i u hrvatskom standardnom jeziku "tvrtki" i "tocki". U prvom slucaju je disimilacija konsonanata bliskih po mestu tvorbe, u drugom je u pitanju disimilacija afrikata (slivenih konsonanata). Lakse je to reci nego "tvrtci" (dok izgovor "tvrci" gubi znacenje) i "tocci". --millosh (razgovor (sr:)) 14:22, 17 Jun 2005 (CEST)

Ditto. Mir Harven 11:03, 23 Jun 2005 (CEST)

Točno je "tvrtki", "točki", jer se sibilarizacija ne ostvaruje kod imenica koje završavaju na -cka, -čka, -ćka, -tka, -zga i većine imenica na -ka, -ga, -ha

[uredi] VOKATIV VLASTITIH IMENA

Molim odgovor za vokativ od imena: Nada, Kata, Mara. Moze li ispravno biti i Nade, Kate, Mare ili je samo ispravno Nado, Kato, Maro?

Nado, Kato, Maro je ispravno. Da su u pitanju muska imena koja u nominativu glase "Nad/Nade", bilo bi ispravno "Nade, Kate...". Takodje, zenska imena cija se osnova zavrsava "mekim" (afrikatom ili prednjonepcanim) suglasnikom (npr. Slavica) u vokativu imaju nastavak "e". Ovo pravilo ne vazi za zenska imena cija je osnova jednoslozna (npr. Cica). --millosh (razgovor (sr:)) 23:09, 22 Jun 2005 (CEST)

Znaci li to da na primjer vokativ imena: Sara, Laura, Klara, Vera itd... glasi SARO; lauro, Klaro, Vero?? carlito (vindobona)

Da. --Zmaj 13:19, 30 kolovoza 2005 (CEST)

[uredi] hrvatski jezik

Dobar dan! Molim Vas da mi odgovorite na jedno pitanje.Tiče se deklinacije imena i prezimena. Djeca su dobila diplomu za plivanje. Trebam napisati te diplome, a zanima me dekliniranje prezimena. Piše..."dodjeljuje se diploma....ime i prezime.... Kako da pišem? Npr.Dodjeljuje se diploma MARKU MARIĆU? Ili MARKU MARIĆ? Ili MARKU MARIĆ-u? Kako se dekliniraju prezimena?Molim za par primjera... Jasno mi je dekliniranje imena,ali za prezimena nisam sigurna.Unaprijed hvala!

Marku Mariću je pravilno, tj. ime i prezime. No-u diplomama, ako je ime upisano u prazni, za to ostavljeni prostor (obično iznad neke crte), najčešće se piše ime bez deklinacije. Znam da je malo čudno, no, mogu provjeriti. Inače, deklinacije su: Ani Jurić (kod ženskih samo osobno ime), Vinku Jurkoviću, Mariji Radić, Snježani Vekić, ...Mir Harven 09:50, 21 Jun 2005 (CEST)

Usput-pitao sam ljude koji znaju oko tih diploma itd. Uobičajeno je da se tekst diplome složi tako da ime i prezime budu u nominativu: npr. Ovom diplomom Pero Perić (podcrtano) postaje nositelj itd. Ili na neki drugi način-no, tekst je praktički uvijek složen tako da je ime osobe navedeno u nominativu, tako da nema potrebe za deklinacijom.Mir Harven 15:30, 21 Jun 2005 (CEST)

[uredi] jezik

Da li je ispravno reci

odjeljenski ucitelj ili odjeljenjski ucitelj

Odjeljenski. Sufiks "-je" se ne prenosi na pridev. --millosh (razgovor (sr:)) 23:13, 22 Jun 2005 (CEST)

Ovo je za srpski jekavski ili bošnjački. U hrvatskom je razredni ili odjelni učitelj. Mir Harven 11:01, 23 Jun 2005 (CEST)

Ne postoji bosnjacki jezik, nego samo bosanski.

[uredi] Srbi vrlo aktivni

Kad sam već spomenuo (implicite) Srbe (da li itd.), palo mi je na pamet nešto što sam primijetio: srpski jezikoslovci se raspisali, a naši-ništa, spavaju. Ima li tko odgovora na ovo: u zadnjih nekoliko godina Srbi objavili goleme knjižurine o tvorbi riječi, sintaksi i pravim stvarima, dok mi-ništa. Evo poveznica:

• Radoje Simić i dr.: Srpska sintaksa (oko 1400 str. (možda samo prvi dio), http://www.knjizara.co.yu/index.php?gde=@http%3A//www.knjizara.co.yu/pls/sasa/knjizara.knjiga%3Fk_id%3D21527@

• Piper et al: Sintaksa savremenoga srpskog jezika, 1200 str (samo o jednostavnim rečenicama), http://www.knjizara.co.yu/pls/sasa/knjizara.knjiga?k_id=110184

• Ivan Klajn: Tvorba reči, prvi dio oko 370, drugi preko 500 str., http://www.knjizara.co.yu/pls/sasa/knjizara.knjiga?k_id=19936

E sad-znam da se vrijednost ne mjeri debljinom knjige, no, kod nas su Babićeva tvorba i Katičićeva sintaksa stari, bit će skoro, 20 godina. Srbi rade punom parom, dok od ovih naših jezikoslovaca ni glasa (osim o pravopisu, no, to će valjda biti skoro riješeno, a i nije fundamentalno). Ima li tko kakvih informacija o uzrocima hrvatske jezikoslovne, da tako kažem, "zaparloženosti i ubuđalosti" ? Mir Harven 17:37, 11. studenog 2005. (CET)

Evo ovde da odgovorim... --millosh (razgovor (sr:)) 17:52, 17. studenog 2005. (CET)

Simiceve knjige sam video u knjizari. Tacnije, pisao je to sa Jelenom Jovanovic, inace mojom koleginicom sa generacije i prijateljicom. Najfascinantnije, preko toga sto su to stvarno ogromne knjige, jeste da je svaka knjiga u trenutku kada je EUR/DIN odnos 60:1 ta knjiga kostala 15.000 dinara (sto znaci, 250 EUR), a sto je enormna cena za jednu knjigu (danas je, ako se cena nije menjala, to negde oko 200 EUR, sto je i dalje enormna cena za jednu knjigu). Uzmimo, Pravopis, koji je skupa knjiga, kosta 1500 dinara. --millosh (razgovor (sr:)) 17:52, 17. studenog 2005. (CET)

Nazalost, moje iskustvo sa Simicevim knjigama jeste da su one vrlo inspirativne, ali nista vise od toga. (Svakako, mozda gresim za ovu knjigu, ali nisam samo jednu njegovu knjigu procitao.) Uzmimo, dok sam radio rastavljac reci na slogove (da se preurediti i za hrvatsku normu ako je neko zainteresovan, u ovom trenutku ne podrzava 100% ijekavicu; [1]), Simiceva Fonologija mi je bila od manje koristi nego ne samo Stevanoviceva velika gramatika, vec i od srednjoskolskog udzbenika (Stanojcic/Popovic; taj je deo Stanojcicev) u kom je na stranu i po opisano kako se dele reci na slogove (naravno, ima u mom programu i dosta dodatnih pravila koja eksplicitno nisu postojala nigde). Ali sam, zato, npr. u literaturi nasao Djordja Kostica, koji se nigde drugde ne pominje, a nesumnjivo je najznacajniji foneticar sa ovih prostora u drugoj polovini 20. veka. Slicno je i sa njegovom stilistikom: sjajne ideje sa uzasno losom razradom. E, sad, da to pise neki mladic, sve bi se dalo i shvatiti, ali Simic je od pre neku godinu vec u penziji. --millosh (razgovor (sr:)) 17:52, 17. studenog 2005. (CET)

Klajn je izdao Tvorbu reci u sklopu rada Odbora za standardizaciju. Dobra je knjiga i mislim da je u pitanju definitivno najopsirnija tvorba reci do sada izdata. Takodje, treba imati na umu da je i Miroslav Nikolic izdao Obratni recnik, do sada prvi valjan morfoloski recnik. Piper i, cini mi se, Klajn vec duze vreme nisu izdali vec pripremljenu sintaksu (ne znam koji deo konkretan obradjuje), ali ce nesumnjivo biti kvalitetna. --millosh (razgovor (sr:)) 17:52, 17. studenog 2005. (CET)

Takodje, treba imati na umu da sumnjam da bilo sta od toga izlazi iz okvira strukturalne lingvistike. Uzmimo, Gramatika engleskog jezika Radmile Djordjevic je kudikamo lingvisticki savremenija od svega prethodnog. (Da ne gresim dusu, Piperovu Sintaksu nisam imao prilike da vidim.) --millosh (razgovor (sr:)) 17:52, 17. studenog 2005. (CET)

Imaj, takodje, na umu da u Srbiji postoji jak zajednicki rad dosta lingvista (uglavnom okupljenih oko Odbora za standardizaciju). Cini mi se da tako nesto ne postoji u Hrvatskoj. --millosh (razgovor (sr:)) 17:52, 17. studenog 2005. (CET)

Odgovorio sam ti na mojoj strani za razgovor na srpskoj Vikipediji. (Milos ovde. Sada sam na losoj vezi, pa mi nije svejedno da kliknem dva puta da se prijavim.)