Odnosi s javnošću

Izvor: Wikipedija

Odnosi s javnošću proces su dostavljanja informacija medijima, koji nije kontroliran. Odnosi s javnošću također uključuju šira područja kao što su javna pitanja, promocija proizvoda i događanja te utjecanje na javno mnijenje.

Posao je menadžera publiciteta zaslužiti medijsku pokrivenost dobavljanjem informacija koje su činjenične, zanimljive, pravovremene i posebice vrijedne objave, kako bi novinari vjerovali da je dotični materijal od interesa široj publici.

Publicitet nije oglašavanje, budući da se ne plaća vrijeme niti prostor. Može imati puno snažniji utisak od oglašavanja, budući da prenosi poruku implicirane podrške medija koji prenosi priču.

[uredi] Povijest odnosa s javnošću

Prva priopćenja za javnost izrađivale su željezničke kompanije u SAD-u, no vrlo brzo ova je forma postala općeprihvaćena i proširila se na sve velike kompanije i organizacije. Početkom 20. stoljeća tvrtka Ohio Bell Telepohone otkrila je da je izdavanje priopćenja za medije zgodan način za izbjegavanje brojnih nezgodnih pitanja koja su im novinari imali običaj postavljati. Unatoč slučajevima poput ovih, priopćenja se uglavnom koriste kako bi se novinarima pružile dodatne informacije, ili ih se privuklo na press konferencije.

Napisano u formi klasične novinske priče, priopćenje za javnost predstavlja tvrtkin pogled na priču koju želi plasirati u medije. Kao i u novinskim pričama, u priopćenjima se koriste činjenice i izjave pojedinaca kako bi se naglasila njihova točnost i kredibilitet.

Priopćenja za javnost u početku su se smatrala oblikom samoreklame, no tijekom vremena njihov se sadržaj promijenio, da bi postala pouzdan i besplatan izvor informacija koje mediji mogu iskoristiti za plasiranje vlastitih priča. U zadnje se vrijeme ponovo javlja trend izrade priopćenja za javnost u ranoj samoreklamnoj formi. Ovo "vraćanje korijenima" ustvari postiže suprotni učinak od željenog budući da mediji ovakve priče vrlo često zanemaruju.

Tradicionalna forma izvješća za javnost (ne više od dvije stranice teksta s dvostrukim proredom) ima svoje razloge. Naime, ovakav izgled omogućavao je novinarima i urednicima unošenje vlastitih izmjena direktno na izvješće, umjesto da ga moraju cijeloga prepisivati.

[uredi] Odnosi s javnošću danas

Izvješća za javnost najčešće se ne objavljuju u svojem integralnom obliku, tj. novinari ih obično prilagode mediju za koji pišu. Ipak, postoje slučajevi u kojima se ova izvješća objavljuju bez izmjena.

U zadnje je vrijeme elektronička pošta postala glavni način distribucije izvješća za javnost. Budući da je novinarima vrlo jednostavno raditi izmjene ovih dokumenata pomoću računala, stara se forma više ne poštuje tako striktno.

Izvješća za javnost danas više nisu namijenjena samo novinarima, već i tvrtkinim klijentima i organizacijama koje prate i analiziraju razvoj tržišta. Zahvaljujući online press centrima, koje većina tvrtki ima na svojim Internet stranicama, izvješćima za javnost mogu pristupiti i svi njihovi posjetitelji.