Izvor: Wikipedija
Minnesota
|
|
| Nadimak: North Star State |
 |
| Glavni grad |
Saint Paul |
| Najveći grad |
Minneapolis |
| Guverner |
Tim Pawlenty |
| Službeni jezik |
engleski |
| Površina |
225.365 km² |
| - Kopno |
206.375 km² |
| - Voda |
18.990 km² |
| Stanovništvo (2000.) |
| - Broj |
4.919.479 |
| - Gustoća |
22//km² |
| Proglašenje saveznom državom SAD-a |
| - Datum |
11. svibnja 1858 |
| - Poredak |
32. |
| Vremenska zona |
Central: UTC-6/-5 |
| Zemljopisna širina |
43°34'N - 49°23'N |
| Zemljopisna dužina |
89°34'W - 97°12'W |
| Širina |
400 km |
| Dužina |
645 km |
| Visina |
|
| - Najviša |
701 m |
| - Najniža |
183 m |
| Kratice |
| - Poštanska |
MN |
| - ISO 3166-2 |
US-MN |
| Internet stranica |
www.state.mn.us |
[uredi] Stanovništvo
Indijanci
Prastanovnici Minnesote su Chippewa Indijanci, skupni naziv za niz manjih plemena i bandi. Indijanci Sioux uglavnom su se odavde odselili na preriju, ali su se neke skupine zadržale i nakon 1863. i očuvale vlasništvo nad čuvenim kamenolomom katlinita (Red Pipestone Quarry), mekanog kamena crvene boje od kojeg su sva plemena izrađivala glave za svete lule kalumeta. Na sveto tlo kamenoloma, odlazila su sva plemena domorodaca koja su imala kulturu-kalumeta. Onda su prestajala sva neprijateljstva, i ove putnike nitko nije smjeo dirati. Vlasnici kamenoloma su Yankton Indijanci, pleme iz grupe Sijuksa, koji su ga je dobilo od vlade 1858. na temelju ugovora. Sva plemena ma odakle dolazila uzimala bi sebi potrebnu količinu kamena, ali su prije toga trebala obavijestiti Yanktone. –Druga plemena u Minnesoti tek su privremeno ili povremeno boravila, među njima Fox, Missouri, Omaha, Oto, Ponca, Sac, Arapaho, Cheyenne, Winnebago i Wyandot. – Glavne Chippewa skupine iz Minnesote su Mukmeduawininewug ili Pillagers, poznati i kao Leech Lake Chippewa, za koje se kaže da su bili kanibali; Kojejewininewug, ili Rainy Lake Chippewa; Kechesebewininewug, i mnoge druge manje bande.
Nedovršeni zemljopisni članak Minnesota treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
