Hakasija

Izvor: Wikipedija

Republika Hakasija
Хака́сия ili Хака́ссия
Хакасия Республиказы


Zastava Hakasije	Grb Hakasije

Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji

Glavni grad

Abakan

Površina

- ukupno
- % vode

49. po veličini

- 61.900 km²
- ...

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

70. po veličini

- 546.072 (2002.)
- 8,7/km²

Politički status

Republika

Savezni okrug

Sibirski

Gospodarska regija

Istočnosibirska

Službeni jezici

ruski, hakaški

Predsjednik Vlade
(Председатель Правительства)

Aleksej Lebed
(Алексей Лебедь)

Zakonodavno tijelo

Vrhovno Vijeće
("Verhovni Sovjet")

Predsjednik Vrhovnog Vijeća
(Председатель Верховного Совета)

Vladimir Štigašev
(Владимир Штыгашев)

Himna

Himna Hakasije

Automobilska oznaka

Vremenska zona

Krasnojarsko vrijeme (UTC+7)

Hakasija je republika u Ruskoj Federaciji, smještena u južnom dijelu središnjeg Sibira.

Površina joj je 61.900 km², a upravno središte Abakan, koji je sa 160.000 stanovnika i najveći grad.

Hakaški jezik koji pripada skupini turkijskih jezika je uz ruski službeni jezik u republici.

[uredi] Upravna podjela Hakasije

Altajskij rajon (Алтайский)
Askizskij rajon (Аскизский)
Beijskij rajon (Бейский)
Bogradskij rajon (Боградский)
Ordžonikidzevskij rajon (Орджоникидзевский)
Taštipskij rajon (Таштыпский)
Ust-Abakanskij rajon (Усть-Абаканский)
Širinskij rajon (Ширинский)

[uredi] Stanovništvo

Etničke skupine:

Prema popisu iz 2002. godine etničkih Rusa je bilo 438.395 (80,27%) i oni tvore najbrojniju skupinu stanovnika. Slijede Hakasi kojih je 65.421 (11,98%), Povolški Nijemci 9.161 (1,68%), Ukrajinci sa 8.360 (1,53%) i drugi. U Hakasiji živi ukupno 117 različitih etničkih skupina.

[uredi] Povijest

Hakasi su turkijski narod, srodan Kirgizima (možda se radi o potomcima Kirgiza koji su zaostali nakon preseljenja većine tog naroda prema jugozapadu). Tradicionalno su živjeli u središnjim prostranstvima rijeke Jenisej u Sibiru i bavili se nomadskim stočarstvom. U zadnja dva stoljeća su pokršteni (postali su vjernici ruskog pravoslavlja) i prisiljeni na sjedilački život.

Regija je uspostavljena 10. listopada 1930. godine. Status republike joj je dodijeljen 1991.

[uredi] Gospodarstvo

Glavne industrije u republici su vađenje ugljena, ruda i proizvodnja sirove drvne građe.

Administrativne podjele Rusije

Ruski federalni subjekti

Ruske republike	Adigejska \| Altajska \| Baškirska \| Burjatska \| Čečenija \| Čuvaška \| Dagestan \| Hakasija \| Inguška \| Jakutska \| Kabardsko-Balkarska \| Kalmička \| Karačajevsko-Čerkeska \| Karelija \| Komi \| Marijska \| Mordvinska \| Sjeverna Osetija-Alanija \| Tatarstan \| Tuva \| Udmurtska
Krajevi	Altajski \| Habarovski \| Krasnodarski \| Krasnojarski¹ \| Permski \| Primorski \| Stavropoljski
Oblasti	Amurska \| Arhangelska \| Astrahanska \| Belgorodska \| Brjanska \| Čeljabinska \| Čitska \| Irkutska² \| Ivanovska \| Kalinjingradska \| Kaluška \| Kamčatska³ \| Kemerovska \| Kirovska \| Kostromska \| Kurganska \| Kurska \| Lenjingradska \| Lipecka \| Magadanska \| Moskovska \| Murmanska \| Nižnjenovgorodska \| Novgorodska \| Novosibirska \| Omska \| Orenburška \| Orelska \| Penzjanska \| Pskovska \| Rostovska \| Rjazanjska \| Sahalinska \| Samarska \| Saratovska \| Smolenska \| Sverdlovska \| Tambovska \| Tomska \| Tverska \| Tulska \| Tjumenjska \| Uljanovska \| Vladimirska \| Volgogradska \| Vologodska \| Voronješka \| Jaroslavljska
Savezni gradovi	Moskva \| Petrograd
Autonomne oblasti	Židovska
Autonomni okruzi	Aginskoburjatski \| Čukotski \| Evenčki¹ \| Hantijsko-Mansijski \| Korjački³ \| Nenečki \| Tajmirski¹ \| Ustordinski² \| Jamalskonenečki

1. Evenčki i Tajmirski a. o. udružit će se 1. siječnja 2007. u Krasnojarski kraj.

2. Ustordinski a.o. spojiti će se sa Irkutskoj oblasti 1. siječnja 2008.
3. Kamčatska oblast i Korjački a. o. udružiti će se u 1. srpnja 2007. u Kamčatski kraj.

Ruski savezni okruzi

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org../../../h/a/k/Hakasija.html"

Kategorije: Sibirski savezni okrug | Hakasija