Američko-meksički rat
Izvor: Wikipedija
Američko - meksički rat (1846. - 1848.) je uzrokovan neriješenim problemima između Meksika i Teksasa.
Sadržaj |
[uredi] Povod rata
Iako je Teksas već 1836. godine proglasio svoju samostalnost i bio priznat od niza država, Meksiko ga je smatrao svojim teritorijem, a njegovo pripajanje od Sjedinjenih Američkih Država u prosincu 1845. godine dovelo je do objave i početka rata 24. travnja 1846. godine. Neposredni povod rata je bio spor oko zapadnih granica Teksasa.
[uredi] Uzroci rata
Pravi uzroci rata su bili težnja SAD za pomicanjem zapadnih granica prema Tihom oceanu (Zlatna vrata), radi trgovine s Dalekim istokom, a i agresivni stav robovlasnika američkog Juga koji su tražili nove teritorije za robovsko gospodarstvo.
[uredi] Tijek rata
Ovo je bio rat nejednakih protivnika i jedan od rijetkih ratova u kojem su sve pobjede bile na jednoj, a porazi na drugoj strani. Na američkoj strani su bile sve prednosti organizacije, opreme, naoružanosti i spremnosti. Ovaj rat možemo smatrati tipičnim kolonijalnim ratom malih snaga na velikom prostoru.
Rat se odigrao u četiri pravca. General Taylor je 18. svibnja zauzeo Matamoros na ušću rijeke Rio Grande i 24. rujna ušao u grad Monterrey poslije četverodnevnog hrabrog otpora Meksikanaca, a 22. i 23. veljače 1847. godine kod Angostura (bitka kod Buena Vista), u dolini između sela Buena Vista i Enkantade, 11 km južno od Saltilla, odbio napad meksičkog generala Santa Anne. Naime, general Santa Anna, pošto je saznao da je general Taylor poslao dio svojih trupa na Veracruz, napao je 22. veljače sa 13 tisuća vojnika američki položaj koji je branilo pet tisuća američkih vojnika. Jednu konjičku diviziju je uputio u obuhvat. Napad glavnih snaga bio je dobro zamišljen, ali su Amerikanci, zahvaljujući podršci svog topništva uspjeli sačuvati položaje, pa je general Santa Anna bio primoran da se povuče 24. veljače. U ovoj bitci se proslavio brigadir Jefferson Davis. U ovom sukobu, Amerikanci su izgubili 746, a Meksikanci oko 200 ljudi.
Kapetan Fremont je uz pomoć flote zauzeo do 1846. godine cijelu Kaliforniju i zaključio s Meksikancima mir 13. siječnja 1847. godine ugovorom iz Cahuenga.
Brigadir Karni je 18. kolovoza 1846. godine, zauzeo Santa Fe, a s njim i cijeli Novi Meksiko.
General Scott se početkom ožujka 1847. godine iskrcao južno od Veracruza, osvojio utvrđenje San Juan de Ulua 27. ožujka, i potom nastavio ka unutrašnjosti do Puebla, kojeg je zauzeo 15. svibnja, prethodno savladavši otpor generala Santa Anne, čije su snage došle kao pomoć sa sjevera. Pobjedom kod Chapultepeca 12. i 13. rujna pao je i grad Mexico City u koji je general Scott ušao 14. rujna sa svega šest tisuća ljudi.
Mirom potpisanim u Guadalupe Hidalgo 2. veljače 1848. godine SAD su dobile Novi Meksiko i Kaliforniju plativši ih samo 15 milijuna dolara.
