Vladislav Hercegović Kosača
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vladislav Hercegović Kosača (1426. ili 1427. - Rab, 1490.) je bio bosanski plemić sa titulom herceg.
1466. godine je nasljedio od oca Stjepana Vukčića Kosače posjede i titulu hercega. Sukobljavao se i mirio sa ocem više puta. Od 1453. često je bio u službi Osmanlija, Mlečana i ugarsko-hrvatskoga kralja Matije Korvina, koji mu je 1469. godine darovao utvrde Veliki i Mali Kalnik kraj Križevaca. Kao osmanski vazal (od 1469.) sudjelovao je u osvajanju Počitelja na Neretvi 1472. godine i u borbama protiv ostalih bosanskih velikaša kao naprimjer Vlatkovića. U 1480. godini se pokušava osloboditi osmanske vlasti. U ovome ne uspjeva i povlači se u Herceg Novi.
Padom Herceg Novog pod osmansku vlast u 1483. godini, Kosača bježi u Rab gdje uživa zaštitu Mletačke republike. Kosača umire u Rabu u 1490. godine. Nakon njegove smrti obitelj je osiromašila. Njegov sin Balša živio je na Kalniku, gdje se spominje u 1510. godini.
