Veli-dedina džamija
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Veli-dedina džamija unutar Stolačke tvrđave je bila jedna od najstarijih džamija u Hercegovini. Pretpostavlja se da je bila izgrađena početkom 16.vijeka, "kad je Sandalj još bio u bešici". Ova džamija je od prvih dana bila jurjevsko dovište stolačkih muslimana, vjerovatno jer je napravljena na pred-otomanskom krstjanskom molitvenom mjestu. Poslije njenog rušenja 1906. godine i dalje su je poštovali i obilazili ostatke mihraba (mjesto u džamiji sa kojeg se predvodi molitva).
Brdo na kome se nalazila džamija i na kome se nalazi stolački Stari grad se takođe zove Veli-dedino.
1993. godine, tokom etničkog čišćenja Stoca sve džamije i muslimanske kulturno-vjerske građevine, kao i neke pravoslavne crkve, u okolini su porušene od strane HVO-a i Hrvatske vojske. Bošnjaci se protjeravaju ili zatvaraju u obližnje koncetracione logore, između ostalih i u zloglasni Dretelj. Istovremeno, katolička crkva se obnavlja a na brda oko Stoca postavljaju križevi. Stolački don Rajko Marković i biskup mostarski Ratko Perić prekrštavaju Veli-dedino brdo u Križevac a uz put do tvrđave instaliraju križeve. Iznad Veli-dedine džamije ovi fundamentalisti i njihovi sljedbenici 2002. godine podižu veliki betonsko-kameni križ od 5-7 metara u kojeg je ugrađeno kamenje sa džamije. Inače, sličan scenario se desio i u drugim mjestima u Hercegovini: u Počitelju i Mostaru na primjer.
