Ustiprača
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Općina Ustiprača, ranije Srpsko Goražde, nastala je podjelom predratnog jedinstvenog Goražda 1994. godine, a verifikovana nakon Dejtonskog sporazuma 1995. godine. U skladu sa odlukom Ustavnog suda BiH U 44/01 od 22.09.2004. godine, dok se ne otklone utvrđene nesaglasnosti, a u skladu sa odlukom Ustavnog suda broj U 44/01 od 27.02. 2004. godine, naziv Srpsko Goražde je proglašen neustavnim i privremeno se mijenja nazivom Ustiprača.
Sadržaj |
[izmijeni] Historija
Kao trgovačko središte i gradsko naselje, najdirektnije vezano uz dubrovačku karavansku trgovinu, Goražde se pominje 1379. godine, a kao otvoreni grad 1444. godine. Za postanak, opstanak i razvoj ovog kraja najzaslužnije je srednjevjekovno utvrđenje Samobor, kula Hercega Stjepana Vukčića Kosače. Dvije godine kasnije, 1446. godine Herceg Stjepan desetak klilometara uzvodno, u Donjoj Sopotnici, gradi crkvu "Svetog Georgija". U periodu od 1519. do 1521. godine u njoj je radila ćirilična štamparije (Štamparija Božidara Goraždanina), druga po starini na Balkanu, a prva na prostorima današnje BiH.
[izmijeni] Geografija
Općina Ustiprača graniči sa Goraždem, Čajničem, Rogaticom, Višegradom i Fočom. Ovaj izrazito brdsko planinski kraj smješten je na raskrsnici puteva kojim se vjekovima pohodilo, trgovalo, ali i bojevalo. Ustiprača predstavlja malu tačku na geografskoj karti svijeta u kojoj se ukrštaju značajni i važni putevi i rijeke, sudaraju civilizacije, mješaju nacije, vjere i običaji.
Općina se prostire na 123 kvadratna kilometra i čini je tridesetak većih naselja sa oko 4.000 stanovnika. Smještena je u središtu Gornjedrinske regije, a nalazi se ispod istočnih obronaka Jahorine na nadmorskoj visini između 335 i 1300 metara.
[izmijeni] Privreda
U okviru svoje industrijske zone nalazi se Fabrika Žice, Fabrika Mašina, Hladnjača i Distributivni Centar, brojne privatne firme i mala privatna preduzeća. Razvojni planovi su usmjereni na alternativne programe zapošljavanja ljudi.