Srpska demokratska stranka
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zatražite oslobođenje na stranici za razgovor | Pogledajte spisak zaštite ovog članka
Srpska demokratska stranka (SDS) je radikalna, etno-nacionalistička stranka Srba, koja je bila još osnovana tokom postojanja SFRJ.
SDS imala je vodeću političku ulogu u ratovima u Bosni i Hercegovini, ali i u Hrvatskoj, s tim da je organizirala naoružavanje Srba i podržavala ubijanje, protjerivanje i druge ratne zločine nad nesrpskim stanovništvom.
Historija
U Bosni i Hercegovini SDS je osnovana u julu 1991. g. Među prvim članovima bili su Radovan Karadžić (predsjednik stranke), Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić.
Već u proljeće 1991. g. SDS je proglasio neke dijelove Bosne i Hercegovine kao "srpske autonomne regije". 1992. g. SDS je pozvala Srbe na bojkot referenduma o nezavisnosti Bosni i Hercegovini, no ipak nije mogla spriječiti nezavisnost Bosne i Hercegovine od tadašnje Jugoslavije.
U januaru 1992. g. SDS je proglasio tzv. Srpsku republiku na teritoriji BIH, a današnju Republiku Srpsku.
SDS je po mišljenju mnogih historičara glavni krivac za rat, ubistva i progon u Bosni i Hercegovini. Glavni "arhitekt" Dejtonskog sporazuma Richard Holbrooke tražio je zabranu te stranke, jer su većina njezinih (tadašnjih) lidera bila osumnjičena za ratne zločine. No, tome prijedlogu se usprotivila, među ostalim, i bošnjačka Stranka Demokratke Akcije.
Poslije rata u Bosni i Hercegovini, SDS je i dalje vodeća stranka u Republici Srpskoj. Trenutni predsjednik stranke Dragan Čavić je se (djelimično) distancirao od prošlosti svoje stranke, tako da je 2004. g. priznao masakr počinjen nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici. SDS i dalje vodi politiku podjele Bosne i Hercegovine.
