Sofisti
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Grčki sofisti su ostavili značajan trag u filozofiji. Bili su vrsni govornici i originalni mislioci koji su društvene pojave gledali kroz prizmu kritike. Neki istaknuti sofisti su Protagora i Gorgija, zatim, Kritija, Hipija i drugi.
[izmijeni] Teorija o historijskom porijeklu čovjeka
Sofisti su među prvima definisali teoriju o historijskom porijeklu čovjeka. Ta teorija se temeljila na tvrdnji da čovjek nije emanacija božanstva, odnosno, da nije postao niti je odjednom stvoren, nego da on nastaje i ima vlastitu historiju.
[izmijeni] Društveni ugovor
Također, definisali su i teoriju prirodnog prava i društvenog ugovora. Teorija društvenog ugovora se temeljila na tome da su ljudi u preddruštvenom stanju imali apsolutnu slobodu, koja vremenom prelazi u anarhiju. Da bi se zaštitili od takvog haotičkog stanja ljudi su se odrekli dijela svoje slobode za dio zaštite; stvorili su društveni ugovor, odnosno, pravila o zajedničkom društvenom životu. Tvrdnje sofista o društvenom ugovoru su utjecali na fundamentalno djelo "Društveni ugovor" francuskog prosvijetitelja Žan Žaka Rusoa. Kod Rusoa društveni ugovor je kolektivističkog karaktera, dok su sofisti koncipirali društveni ugovor na takav način da se ne izgubi autonomija i sloboda pojedinca.
