Kvekeri
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kvekeri (poznati i kao Društvo prijatelja) su radikalan kršćanski vjerski pokret bez svećenstva i obreda. Pojavio se u Engleskoj sredinom 17. stoljeća i brzo proširio po današnjem SAD-u iz kolonije Pennsylvanije, koju je osnovao kveker William Penn, dobivši 1681. kraljevskom poveljom zemljište. Danas u svijetu ima oko 200.000 kvekera.
Kvekeri su religiozna zajednica koju odlikuje to da nemaju religioznih dogmi, te je kod njih svako ponaosob pozvan da nađe unutarnju svjetlost koja je Božanske prirode. Oni vjeruju da su biblijski spisi ustvari mitovi i legende jednog prohujalog vremena, na osnovu kojih se ne izgradjuje religiozno-životni sistem. Jer, Bog ako je nekad govorio On to čini i danas, nijedna od Njegovih osobina nije nikad prestala postojati pa ni osobina da se obraća ljudima.
Šutnja je zlato. Kvekeri na svojim sastancima u svojim salama za okupljanje najvećim dijelom provode u šutnji, predajući se skrušeno Bogu. Ceremonije su za njih samo prazne forme iza kojih ne stoji ništa. Svako može biti propovjednik, muškarci, žene pa i djeca.
Život je sam po sebi dobar, stoga ga treba provesti u korisnom radu na dobrobit svih ljudi. Kvekeri ne špekuliraju o onome što ne znaju, stoga niti nemaju dogme o zagrobnom životu. U svakom čovjeku je iskra Božje svjetlosti, stoga je svaki čovjek dostojan poštovanja.
Oni stoje u službi Boga i čovjeka. Potpomažu svaki dobrotvorni rad i uvjek su tamo gdje je pomoć potrebna bez ikakvih misionarskih pretenzija. Poznati su ostali po tome sto su nebrojenim crncima pomogli da prebjegnu u Kanadu u vrijeme robovlasništva u SAD. Za usporedbu: u to vrijeme su neke kršćanske Crkve vodile debate o tome posjeduju li crnci dušu ili ne, tj. jesu li punovrijedni ljudi kao i bjelci.
Godine 1947. dobili su Nobelovu nagradu za mir.
Nedovršeni članak Kvekeri koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
