Instalacija Linux operativnog sistema
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Opisana su dva scenarija instalacije: instalacija pored postojećeg operativnog sistema i instalacija Linuxa na prazan disk. Najprije, malo o osnovnim pojmovima.
Sadržaj |
[izmijeni] Osnovni pojmovi
[izmijeni] Particije
Na PC računarima svaki hard disk može da ima najviše četiri primarne particije. Da bi se ovo ograničenje zaobišlo, jedna od primarnih particija može se definisati kao proširena particija (extended partition). Ovakva particija može da sadrži do 64 logičke particije. Svaka particija mora biti formatirana da bi je mogli koristiti za smještaj podataka. Jedna od primarnih particija mora da bude aktivna.
Windows operativni sistem particije označava slovima ("C:", "D:", itd.). Linux ih označava drugačije. Prvi IDE disk na sistemu (Primary Master) označava sa "hda". Drugi disk (Primary Slave) označava sa "hdb". Secondary Master je "hdc", a Secondary Slave je "hdd". (Napomena: u nazivima SerialATA i SCSI diskova umjesto slova "h" imate "s", tj. "sda, sdb" itd.) Particije se označavaju tako što se na oznaku diska (hda, hdb...) doda broj. Brojevi 1 do 4 označavaju primarne particije, a brojevi 5 i više označavaju logičke particije.
[izmijeni] Datotečni sistemi (File Systems)
Postoji više tipova datotečnih sistema. Microsoft operativni sistemi koriste FAT, FAT32, NTFS datotečne sisteme. Linux koristi ext2, ext3, ReiserFS i dr. Datotečni sistem predstavlja način organizovanja podataka na disku, odnosno particiji.
[izmijeni] MBR / BR / Boot Loader
MBR = Master Boot Record je prvih 512 bajta fizičkog Hard diska. U prvih 446 bajta se nalazi boot loader. To je program koji se pokreće prilikom pokretanja računara i podiže operativni sistem. U sljedećih 64 bajta nalazi se tabela particija. 16 bajta je potrebno da bi se definisala jedna particija (otuda i ograničenje od četiri particije po disku). Posljednja dva bajta su nebitna. Prvih 512 bajta svake particije je Boot Record. Boot Record svake particije također može imati svoj boot loader.
[izmijeni] Pokretanje računara / OS-a
Nakon što POST (Power On Self Test) na vašem računaru testira komponente, pokreće se boot loader iz MBR-a (ili, ukoliko je MBR prazan, učitava boot loader sa prve aktivne particije). Nakon toga, boot loader prepušta kontrolu nad računarom odabranom operativnom sistemu.
Može se desiti da ovdje dođe do iznenadnog prekida instalacije te da sistem više ne reaguje. Razlog su većinom nove hardverske komponente (grafičke karte, USB uređaji, mrežne kartice) za koje još ne postoji odgovarajući modul. U ovom slučaju se preporučuje prvo isključiti ove uređaje te ih nakon osnovne instalacije naknadno podesiti. Boot loaderi posjeduju jednu komandnu liniju koja se većinom nalazi na dnu monitora i u koju je moguće upisati razne naredbe koje isključuju pojedine funkcije u sistemu.
[izmijeni] Instalacija Linuxa
[izmijeni] Particionisanje diska
Za instalaciju Linuxa potrebno je odrediti tri particije. Ukoliko imate jedan fizički hard disk i na njemu neki operativni sistem treba "ukrasti" dio prostora koji postojeće particije zauzimaju, da biste dobili prostor na disku na koji ćete instalirati Linux. To ćete uraditi pomoću nekog programa za particionisanje diska bez uništavanja podataka (pr. Partition Magic). Pomoću ovakvog programa možete smanjiti postojeće particije i premiještati ih bez gubitka podataka. Naravno, niko vam ne garantuje sigurnost podataka. Backup podataka (pravljenje rezervne kopije) se preporučuje. Također, možete kreirati nove particije na oslobođenom prostoru. Ukoliko želite particionisati disk na kojem se nalazi Windows morate kreirati diskete (program nudi tu mogućnost) za particionisanje iz DOS-a.
Dakle, kreirajte tri nove particije na svom disku – jednu primarnu particiju od (cca. 100 MB) i dva logička diska -jedan veličine vaše fizičke memorije pr. 512 MB i jedan od nekoliko GB na kojem će se nalaziti skoro sav Linux operativni sistem. Kod starijih računara primarna Linux particija mora da bude ispred postojeće primarne particije na kojoj se nalazi Windows. Nakon što particionišete disk, učinite primarnu Linux particiju aktivnom. Ako radite sa Partition Magic-om, on će nakon ovoga označiti primarnu Windows particiju sa "hidden" (sakrivena). Kliknite desnim dugmetom miša na tu particiju i izaberite Unhide Partition.
Ukoliko instalirate Linux na čist disk, onda samo kreirajte navedene particije.
Oznake navedenih particija su sljedeće (eng. device = uređaj):
/dev/hda1 – Linux primarna particija (100 MB)
/dev/hda2 – Windows C: (n GB)
/dev/hda3 – Proširena particija (sama ne zauzima prostor, ali sadrži logičke particije)
/dev/hda5 – Windows D: (n GB)
/dev/hda6 – Glavna Linux particija (n GB)
/dev/hda7 – Linux Swap particija (512 MB).
U nastavku teksta Linux particije ćemo referisati sa na sljedeći način:
Linux Boot particija – primarna Linux particija na kojoj se nalazi Linux Boot Loader i sve datoteke neophodne za početak pokretanja Linuxa. U najčešćem slučaju Linux Boot Particija je hda1.
Linux Root Particija – glavna Linux particija. U najčešćem slučaju je to hda6.
Linux Swap particija – pomoćna particija na koju Linux u slučaju potrebe može snimiti sadržaj RAM memorije. U najčešćem slučaju je to hda7.
U programu za particionisanje možete i formatirati nove particije. Prve dvije Linux particije (Linux Boot i Linux Root) formatirajte u ext3 datotečnom sistemu, a treću (Linux Swap) formatirajte kao Linux Swap.
[izmijeni] Finalni koraci
Nakon particionisanja ponovo pokrenite računar i u BIOS-u podesite sa se računar pokreće sa CDROM-a. Snimite promjene u BIOS, ubacite prvi instalacioni Linux CD i ponovo pokrenite računar. Instalacija će početi.
Najprije će vas pitati za jezik koji će se koristiti pri instalaciji, koju tastaturu koristite i koji miš koristite. Nakon toga će vas pitati gdje želite da instalirate Linux. Dobićete prikaz particija na svom disku. Linux Boot particiji dodijelite "/boot" tačku montiranja (mount point). Linux Root particiji dodijelite tačku montiranja "/". Linux Swap particiji ne dodijeljujete tačku montiranja, već samo naznačite da je to Swap particija. Tu možete i formatirati izabrane particije, ukoliko to već niste učinili pomoću programa kojim ste particionisali hard disk. Dobro pazite da ne formatirate neku od particija na kojoj se nalazi Windows ili neke važne datoteke!
[izmijeni] Boot loader
Tu negdje će vam instalacioni program ponuditi da instalirate Boot Loader. Preporučeno vam je da za Boot Loader izaberete LILO ili GRUB. Vrlo je važno odabrati mjesto gdje ćete instalirati Boot Loader. Ukoliko instalirate Linux pored postojećeg sistema, Boot Loader instalirajte na Linux Boot particiju. Ukoliko Linux instalirate na čist disk onda Boot Loader instalirajte u MBR tog diska.
Poslije će vas instalacioni program pitati za root lozinku. To je šifra glavnog korisnika na sistemu – root-a.
[izmijeni] Korisnici
Ukoliko se na sistem prijavite kao root, imate neograničena prava – pisanje i brisanje svega i svačega. Kao root ćete se prijaviti samo onda kada trebate uraditi nešto što obični korisnici ne mogu – dodati novog korisnika na sistem, mijenjati konfiguracijske datoteke itd.
Na istom mjestu ćete moći dodati i korisnike koji će raditi na sistemu. Za početak, dodajte najmanje jednog korisnika – sebe. Dodijelite sebi korisničko ime (user name) i šifru (password).
Poslije toga ne bi trebalo biti problema. Ono što ne razumijete ostavite kako je ponuđeno, odaberite desktop okruženje koje želite, programe koje želite i to je to. Za početak instalirajte i Gnome i KDE okruženje, pa ćete tokom rada vidjeti koje vam više odgovara.
Nakon završetka instalacije ponovo idite u BIOS i podesite da se sistem podiže sa hda (IDE-0) diska (ukoliko imate samo jedan disk) ili hdb (IDE-1) diska ukoliko ste na njega instalirali Linux.
Nakon snimanja izmjena u BIOS i ponovnog pokretanja računara, najprije će se pokrenuti Boot Loader na Linux boot particiji. On će prikazati meni za izbor operativnog sistema. Sa liste operativnih sistema izaberite Linux i pritisnite <ENTER>.
Nakon učitavanja, dobićete mogućnost da upišete svoje korisničko ime i šifru. Kada to uradite dobićete "sličice i ikonice".
[izmijeni] Za kraj...
Ukoliko Boot Loader na spisku nema Windows onda treba da to podesite iz Linuxa. Pokrenite Linux i kada se ulogujete sa svojim korisničkim imenom pritisnite Ctrl+Alt+F1. Ušli ste u konzolni režim rada. Ulogujte se sa "root" korisničkim imenom i šifre koju ste zadali pri instalaciji. Ukoliko ste instalirali GRUB Boot Loader onda treba da izmijenite fajl grub.conf. On se nalazi negdje u /boot folderu. Ako ne znate gdje se nalazi, pritisnite Alt + F7. Ponovo ćete ući u grafički režim rada. Pokrenite File Browser i potražite gdje se nalazi. Ponovo pritisnite Ctrl+Alt+F1 da se vratite u konzolni režim rada.
Sada kucajte :
vi <put do grub.conf fajla> (npr. "vi /boot/grub/grub.conf").
Pritisnite taster I. Na kraj fajla dodajte:
title Windows rootnoverify (hd0,1) chainloader +1
Pritisnite <ESC>. Otkucajte ":wq <ENTER>". Pritisnite CTRL+D i ALT+F7. Sljedeći put će se na meniju operativnih sistema pojaviti i Windows.
