Halkedon
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Halkedon (Χαλκεδον, Chalkedon, na turskom, Kadıköy) bio je stari pomorski grad u Bitiniji, u Maloj Aziji, skoro nasuprot Bizantijumu; danas je to moderna četvrt u azijskom dijelu Istanbula, južno od četvrti Üsküdar (stari Skutari).
Budući da je Halkedon smješten nasuprot Bizantijumu, dijelio je s njim sličnu istoriju i sudbinu. 451 bio je sjedište Četvrtog ekumenskog sabora stare hrišćanske crkve. Turci Osmanlije su ga koristili kao kamenolom iz kojeg su pribavljali materijal za gradnju Istanbula.