Antigonidi
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Antigonidi su makedonska dinastija. Vladali su Makedonijom od 277 p.n.e.-168 p.n.e..
Dinastiju je osnovao Antigon I Monoftalmos, general Aleksandra III Velikog. U ratovima dijadosa Antigon i njegov sin Demetrije su zavladali velikim dijelovima Azije, sve do granice sa Babilonijom, i mnogim grčkim gradovima. Ipak, zajedno su poraženi u bici kod Ipsa, 301 p.n.e., gdje je Antigon i poginuo. Demetrije je uspio zakratko zavladati Makedonijom ali je tek njegov sin Antigon II Gonata trajno zavladao. Do 197 p.n.e. Antigonidi su imali i prevlast nad grčkim gradovima.
Antigonidi i godine vladanja Makedonijom :
- Antigon I Monoftalmos
- Demetrije I Poliorket - 294 p.n.e.-288 p.n.e.
- Antigon II Gonata - 276 p.n.e.-239 p.n.e.
- Demetrije II. Etolski - 239 p.n.e.-229 p.n.e.
- Antigon III. Doson - 229 p.n.e.-221 p.n.e.
- Filip V. Makedonski - 221 p.n.e.-179 p.n.e.
- Perzej Makedonski - 179 p.n.e.-168 p.n.e.
