Stari Jankovci
Izvor: Wikipedija
Ovaj članak nema wikipoveznica ili ih ima premalo. Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove. |
Stari Jankovci |
|
Županija | Vukovarsko-srijemska |
Broj stanovnika (2001.) | 5.216 |
Površina | km 2 |
Naselja u sastavu općine | Stari Jankovci, Novi Jankovci, Srijemske Laze, Slakovci, Orolik |
Načelnik općine | Ivo Lozić (HDZ) |
Stari Jankovci su ujedno i općina i selo u Hrvatskoj.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Općina se nalazi u sjevernom prostoru Vukovarsko- srijemske županija. Na sjeveru graniči s općinama Nuštar i Bogdanovci, na istoku i jugoistoku s općinom Tompojevci i Nijemci, na jugu s općinom Privlaka igradom Otok, a na zapadu s gradom Vinkovci. Općina Stari Jankovci ima pet naselja:Stari Jankovci, Novi Jankovci, Slakovci, Orolik i Srijemske Laze. Prirodnogeografski položaj određen je smještajem u nizinskom dijelu Istočnohrvatske ravnice na specifičnom dodiru dvaju prirodnih cjelina Vukovarskog prapornog ravnjaka na sjeveru i Bosutske nizine na jugu. Zapravo se Stari Jankovci nalaze na južnom rubu Vukovarskog ravnjaka što karakterizira teren tzv. valovite ravnice. Pored dominantnog Bosuta drugi elativno veći vodotoci su: Savak,Vidor,Gatina i Selo-Bosut. Klima je umjereno kontinentska s vrućim ljetima i relativno hladnim zimama. Sušna ljeta bez kiše vrlo često imaju negativne posljedice na poljoprivredne prinose, posebno kukuruza. Tla su uglavnom plodna, u sjevernom dijelu degradirana crnica, a u južnim dijelovima, uz Bosut,močvarna tla, komasacijama i agrokulturnim mjerama privedena dobrom iskorištavanju. Općina Stari Jankovci obuhvaća površinu od 9517 ha (95,2 km2) i čini 4% ukupne površine Vukovarsko-srijemske županije.
[uredi] Stanovništvo
Općina 2001. broji 5216 stanovnika, od toga 3625 Hrvata (70%), 1212 Srba (23%) i 262 Mađara (5%).
[uredi] Uprava
[uredi] Povijest
Župa Stari Jankovci postoji od 1332. godine, ali uz župu Vukovar. 1729. godine vizitator je zapisao da se župa nalazi 1.5 sati od od Vukovara u kojoj se nalazi stara i ruševna crkva posvećena sv. Jurju, izgrađena od katolika za vrijeme Turaka. Na blagdan Blažene Djevice Marije Uznesene u župi se okuplja mnogo vjernika i služi se misa pod vedrim nebom. Selo tada broji 464 katolika. 1750 godine postaje samostalna župa sa vlastitim župnikom,a dodane su joj i filijale Laze, Petrovci, Slakovci i Svinjarevci. Crkva na današnjoj lokaciji sagrađena je 1778, a blagoslovio ju je biskup Adžić 20.6.1779. Glavni patronat je bio grof Eltz jer je dao dio novaca za gradnju crkve. Pripadnici pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armije crvku i župni dom su oštetili i opljačkali, 21.09.1991. Nažalost tih godina je služila kao skladište oružja i streljiva. Na oltaru se nalazila slika "Uzašašće Blažene Djevice Marije" djelo Josipa Franje Mückea iz 1881. godine. Novu je sliku prema jedinom sačuvanom izvoru, predlošku, crno-bijeloj fotografiji R. Bartolovića snimljenoj 1968. godine, iz fundusa Konzervatorskog odjela Uprave za zaštitu kulturne baštine u Osijeku, kao i prema vlastitom sjećanju, izradio akademski slikar Antun Krešić, rodom iz Starih Jankovaca. Župa trenutno (2005. god.) broji 1250 župljana. Blagoslov kuća počinje 2. siječnja i ove godine je blagoslovljeno 377 kuća. Prva pričest u župi i filijali održava se polovicom svibnja svake godine, s Sveta krizma krajem svibnja svake druge godine. U župi djeluje zbor mladih koji imaju svoje probe nedjeljom popodne, a pjevaju na nedjeljnoj večernjoj misi. Djeca pohađaju vjeronauk u školi, a u župi imaju pripravu za Prvu pričest i Svetu Krizmu. Župa se uključuje u sve susrete koje organizira biskupija Đakovačka i Srijemska npr. kao što je susret mladih. Suradnici i pomoćnici u župi su: ekonomsko vijeća (crkveni odbor), pastoralno vijeća, zvonarica,orguljaš, ministranti, čitači, zbor mladih.
Crkva je u potpunosti obnovljena 2006.god. Župnici u razdoblju od 1953 na ovamo:
1953 - 1953 Vlado Mikloš 1953 - 1965 Đuro Binder 1961 - 1965 Luka Božić 1965 - 1969 Stjepan Schon 1969 - 1971 Mato Sočković 1971 - 1974 Stjepan Binklija 1974 - 1977 Petar Petrović 1977 - 1982 Alojzije Asić 1982 - Mato Špoljar
[uredi] Gospodarstvo
PZ "JANKOVCI"- jedna od najuspješnijih poljoprivrednih zadruga u Hrvatskoj
[uredi] Slavni ljudi
- Eugen Findrik - nagrađivani lovac i jedan od začetnika lova u St. Jankovcima
[uredi] Spomenici i znamenitosti
na seoskom groblju nalazi se spomen- ploča poginulim civilima stanovnika S. Jankovaca u velikosrpskoj agresiji 1991. ploča je podignuta 10.srpnja 2006. u nazočnosti Jadranke Kosor
[uredi] Obrazovanje
OŠ "Stari Jankovci"
[uredi] Kultura
KUD Jankovci osnovano je 1971. godine. Od tada radi na njegovaju tradicije i kulture baštine mađarske nacionalne manjine. Poslije drugog svjetskog rata bila je aktivna i dramska družina koja je izvodila skečeve i kraće kazališne komade.
1969. godine u osnovnu školu se uvodi predmet mađarskog jezika, a s njim kreće i organizirano učenje plesova. Taj školski folklor za dvije godine prerasta u KUD "Rosza Sandor", a za desetak godina biva preimenovan u KUD "Bratstva i jedinstva". U tim prvim danima najvažniju ulogu imala je učiteljica mađarskog jezika gđa. Irena Randović. Društvo uspješno djeluje svo do početka Domovinskog rata 1991. kada mijenja naziv u KUD "Jankovci", ali se preregistracija izvodi tek 1994.
Rad društva KUD "Jankovci" Stari Jankovci obnovljen je 1994. godine dok su Jankovčani još bili prognani sa svojih ognjišta i to od nekolicine entuzijasta kako se ne bi zaboravile vrijednosti tradicijskog folklora. Prvi nastup bio je u rujnu te iste 1994. na Vinkovačkim jesenima. Od tada se društvo ubrzo širi brojčano i to prvenstveno mlađim članovima.
1997. godine društvo proširuje svoj tradicionalni mađarski program sa šokačkim te sekcijom koja njeguje kolo pjesmu i glazbu Hrvata doseljenih iz srednje Bosne, točnije Žepačkog kraja. 1998. započinje mirna reintegracija i povratak u Stare Jankovce. Tokom tih godina nabavljana je nošnja i instrumenti pa tako danas društvo posjeduje popriličan broj vrijednih nošnji. Društvo redovito nastupa na Vinkovačkim jesenima, te drugim smotrama i manifestacijama od Iloka do Dubrovnika, a tu su i gostovaja u njemačkoj, Austriji, Vojvodini, Mađarskoj i BiH. 2001. godine društvo utemeljuje sad već tradicionalnu Smotru folklora nacionalnih manjina RH i Hrvatske dijaspore.
[uredi] Sport
Nogometni je klub u Starim Jankovcima osnovan 1931. godine. Prvi dokumentirani zapisi o igranju nogometa u Starim Jankovcima i o nogometnom klubu u ovom mjestu datiraju iz 1938. godine. Naime, u našoj je arhivi fotografija nogometaša NK "Sremac" iz Starih Jankovaca. U klubu su tada igrali mladići Mađari i Hrvati, dok su u mjestu živjeli Hrvati, Mađari i podunavski Nijemci ("Švabe"). Zašto u klubu nisu igrali mladići Nijemci, nama je nepoznato. Klub nije djelovao u vrijeme Drugog svjetskog rata. Dokument o poratnom djelovanju kluba imamo iz 1953. godine. Klub se i dalje zove "Sremac", a u njemu igraju pretežno mladići Mađari uz ponekog Hrvata. Naime, partizanske su vlasti protjerale iz mjesta sve podunavske Nijemce, a u njihove kuće su naselile Srbe iz područja Knina. Kako su Mađari u to doba igrali najbolji nogomet u Europi, razložno je da su oni bili dominantni u NK "Sremac" s obzirom da je doseljenim Srbima iz dalmatinske Zagore šport bio nepoznanica.
Nogometni klub "Sremac" igrao je do 1961. godine u općinskom natjecateljskom rangu na igralištu "Njivice" pored sadašnjeg mjesnog groblja. Godine 1959. mjesni Srbi osnivaju svoj klub "Omladinac" te dolazi do rivalstva između NK "Sremac" i novog kluba. To rivalstvo završavalo je nešportskim ispadima i nacionalnom netrpeljivošću te su komunističke vlasti u Vinkovcima ukinule obadva kluba te osnovale 1961. godine fuzioniranjem NK "Sremac" i NK "Omladinac" novi klub, NK "Sloga". Tada se uređuje novo nogometno igralište "Gatina". Klub se dosta uspješno natjecao u općinskom i međuopćinskom rangu, no dominantno su u klubu bili prisutni Srbi u rukovodstvu kluba i među športašima. Bilo je i nešto Hrvata i Mađara. Kakva takva ravnoteža u odnosu snaga uspostavljena je tek 80-tih godina. Pobuni Srba u Hrvatskoj 1991. godine protiv hrvatske države priključuju se i mjesni Srbi, te rukovodstvo HDZ-a u mjestu u dogovoru sa športskim djelatnicima Hrvatima mijenjaju naziv dotadašnjeg kluba "Sloga" u NK "HAŠK" (Hrvatski amaterski športski klub) Stari Jankovci koji 1991. godine u općinskom nogometnom podsavezu osvaja prvo mjesto. Športski djelatnici s igračima sudjeluju u obrani mjesta i Hrvatske u dragovoljačkim redovima. Iz kluba je u obrani domovine poginulo 2 člana uprave i 7 igrača dragovoljaca.
Klub se natječe u prognanstvu od 1992. godine do 1994. kada ulazi u I. županijsku nogometnu ligu. Tada je zamrznut status NK "HAŠK" Stari Jankovci i aktiviramo NK "Jadran" Jankovci koji se natječe u III. županijskoj nogometnoj ligi u sezoni 1997./98. kada osvaja prvo mjesto. Po povratku u Stare Jankovce i po oslobađanju mjesta od srpske okupacije klub se vraća na nogometno igralište "Gatina". 25. siječanj 1998. godine dan je koji će zasigurno ostati zlatnim slovima upisan u povijest nogometa u Starim Jankovcima. Tada se, naime, nogometaši vraćaju na svoje igralište.
Godine 1998. klub nosi naziv NK "HAŠK – Jadran" Stari Jankovci i natječe se u I. županijskoj nogometnoj ligi. Sve godine od 1992. do 2000. predsjednik kluba bio je gdin. Stipo Rimac. Klub je uredio klupske prostorije te sada Općina uređuje glavni teren i izgrađuje pomoćni teren te postavlja temelje budućem Športskom centru u Starim Jankovcima. Klub ostvaruje primjerenu suradnju s ostalim udrugama u mjestu te mjesnim vlastima.
BOJA KLUBA do 1991. godine crveno-bijela od 1991. godine plavo-bijela
NAJVEĆI USPJESI: -4.mjesto u Slavonskoj zoni-"Posavska skupina",1979/80.
-2.mjesto u 1.ŽNL,2005/06.
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak o općini: Stari Jankovci treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Gradovi i općine Vukovarsko-srijemske županije |
Gradovi
Ilok | Otok | Vinkovci | Vukovar | Županja Općine Andrijaševci | Babina Greda | Bogdanovci | Borovo | Bošnjaci | Cerna | Drenovci | Gradište | Gunja | Ivankovo | Jarmina | Lovas | Markušica | Negoslavci | Nijemci | Nuštar | Privlaka | Stari Jankovci | Stari Mikanovci | Štitar | Tompojevci | Tordinci | Tovarnik | Trpinja | Vođinci | Vrbanja |
Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj |
Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija |