Gana
Izvor: Wikipedija
|
|||||
Geslo: Freedom and Justice (engleski: Sloboda i pravda) | |||||
Himna: Hail the Name of Ghana | |||||
Službeni jezik: | engleski | ||||
Glavni grad: | Accra | ||||
Predsjednik: | John Agyekum Kufuor | ||||
Predsjednik Vlade: | John Agyekum Kufuor | ||||
Površina: - ukupno: - % vode: |
77. po veličini 238.540 km² 3,5% |
||||
Stanovništvo: - ukupno (2004.): - Gustoća: |
50. po veličini 20.757.032 82/km² |
||||
Neovisnost: | Od Ujedinjenog Kraljevstva 6. ožujka 1957. |
||||
Valuta: | cedi (100 pesewa1) | ||||
Vremenska zona: | UTC +0 | ||||
Internetski nastavak: | .gh | ||||
Pozivni broj: | 233 | ||||
1 izvan upotrebe |
Gana je država u zapadnoj Africi. Na jugu izlazi na Gvinejski zaljev, dio Atlantskog oceana, a graniči na zapadu s Bjelokosnom Obalom, na sjeveru s Burkinom Faso te na istoku s Togom.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Reljef Gane uglavnom je ravan ili brežuljkast. Uzvisine se nalaze samo na zapadu i krajnjem istoku zemlje, uz togoansku granicu (najviši vrh Mount Adjafato, 880 m). Središnja Gana pokrivena je gustom šumom čija se površina posljednih desetljeća smanjuje zbog sječe, a sjeverne dvije trećine zemlje i uski obalni pojas pokriva savana. Veliko akumulacijsko jezero Volta s površinom od 8.500 km² značajno je za gospodarstvo zemlje.
[uredi] Povijest
Iako je moderna Gana preuzela ime srednjovjekovnog trgovačkog carstva u zapadnoj Africi, nema povijesnih dokaza o povezanosti dviju država. Stara je Gana obuhvaćala područje današnje Mauritanije i Malija. Prije dolaska Europljana današnja je Gana bila periferno područje velikih carstava koja su imala središta na južnom rubu Sahare. Europljani su se od prvih kontakata krajem 15. stoljeća do sredine 19. stoljeća ograničili na osnivanje obalnih trgovačkih postaja u kojima se trgovalo uglavnom robovima i zlatom (otuda potječe i kolonijalni naziv Gane, Zlatna obala).
Britanci su u drugoj polovici 19. stoljeća istisnuli ostale kolonijalne sile i zauzeli unutrašnjost zemlje. Ulogu trgovine robljem i zlatom u gospodarstvu preuzeo je plantažni uzgoj kakaovca i proizvodnja kakaa koji su donijeli Gani značajne prihode. Pokret za samoupravu i neovisnost koji je ojačao poslije drugog svjetskog rata doveo je zemlju do osamostaljenja 1957. kao prvu neovisnu državu "crne" Afrike, pod vodstvom karizmatičnog Kwame Nkrumaha.
Vladavina Nkrumaha trajala je do 1966. kada je svrgnut u vojnom udaru. Njegova politika pan-afričkog socijalizma imala je pogubne posljedice po gospodarstvo; zemlja je nagomilala veliki vanjski dug, a nestašice hrane postale su redovita pojava. Od 1966. do 1981. trajalo je razdoblje političke nestabilnosti s čestim vojnim udarima i smjenama vlada. Tada vlast preuzima poručnik ratnog zrakoplovstva Jerry Rawlings koji je uspio poboljšati stanje u zemlji i dva puta, 1992. i 1996. pobijediti na relativno slobodnim predsjedničkim izborima. Rawlingsa je nakon izbora 2000. zamijenio oporbeni vođa John Kufuor. Nemiri u Bjelokosnoj Obali na početku 2000-ih pogodovali su Gani zbog rasta cijene kakaoa, najvažnijeg ganskog izvoznog proizvoda, iako ni Gana nije bila pošteđena plemenskih sukoba na sjeveru zemlje.
[uredi] Stanovništvo
Kao i mnogim drugim afričkim državama gansko je stanovništvo jezično heterogeno, tako da je engleski, jezik bivših kolonizatora, zadržan kao službeni i jezik međusobne komunikacije. Najbrojnije jezično-etničke skupine su Akan (44%), Moshi-Dagomba (16%), Ewe (13%) i Ga (8%). Među religijama najviše vjernika ima Kršćanstvo, nešto manje od dvije trećine stanovništva. Slijedi Islam s oko 12%, a ostatak čine uglavnom tradicionalne plemenske religije čiji elementi prožimaju i mnoge kršćanske i islamske obrede.
Najpoznatiji Ganac današnjice je Kofi Annan, glavni tajnik Ujedinjenih naroda od 1997.
[uredi] Gospodarstvo
Gospodarstvo Gane temelji se na poljoprivredi i rudarstvu. Glavni izvozni proizvodi su zlato, kakao i drvo. Izvozi se i električna energija proizvedena u hidroelektrani Akosombo na rijeci Volti. BDP je u 2004. bio oko 2.300 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Države u Africi | ||
Alžir | Angola | Benin | Bjelokosna Obala | Bocvana | Burkina Faso | Burundi | Čad | Džibuti | Egipat | Ekvatorska Gvineja | Eritreja | Etiopija | Gabon | Gambija | Gana | Gvineja | Gvineja Bisau | Južnoafrička Republika | Kamerun | Kenija | Komori | Demokratska Republika Kongo | Republika Kongo | Lesoto | Liberija | Libija | Madagaskar | Malavi | Mali | Mauricijus | Mauretanija | Maroko | Mozambik | Namibija | Niger | Nigerija | Ruanda | Sejšeli | Senegal | Sijera Leone | Somalija | Srednjoafrička Republika | Sudan | Svazi | Sveti Toma i Princip | Tanzanija | Togo | Tunis | Uganda | Zambija | Zelenortska Republika | Zimbabve |
||
Teritoriji: Kanari | Mayotte | Reunion | Sveta Helena | Zapadna Sahara |