Poljska

Republika Poljska je država u srednjoj Europi. Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom i Slovačkom na jugu, Ukrajinom i Bjelorusijom na istoku, te Litvom, Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kaliningradska Oblast) i Baltičkim morem na sjeveru.

Sadržaj/Садржај

1 Povijest
2 Politika
3 Vojvodstva
4 Zemljopis
5 Gospodarstvo
6 Stanovništvo
7 Kultura
8 Državni praznici (neradni dani)
9 Vanjske poveznice

[edit] Povijest

Glavni članak: Povijest Poljske

Ime Polska, koje se pojavljuje sredinom 11. stoljeća, dolazi od drevnog slavenskog plemena Polanie ("oni koji žive na polju", doslovno Poljaci), koje se naselilo u nizinama između Odre i Visle nakon pada Rimskog Carstva, u 5. stoljeću.

Poljsko zlatno doba je 16. stoljeće, kada se Poljska ujedinila s Litvom i bila jedna od glavnih europskih sila pod dinastijom Jagelovića. Dinastija je propala 1572., a Poljska je ušla u dugo razdoblje ratova i opadanja moći. Zemlja je raskomadana 1772., 1793. i 1795. godine, kad je podijeljena između Rusije, Prusije i Austrije.

Poljska je opet uspostavljena kao neovisna država nakon 1. svjetskog rata. Godine 1939. podijeljena je nadvoje između Njemačke i Sovjetskog Saveza. Nakon 2. svjetskog rata, Poljska je dobila nova područja na zapadu, ali je izgubila dvostruko veća područja na istoku.

Zemlja je bila dio komunističkog Istočnog bloka pod kontrolom Sovjetskog Saveza do 1980-ih godina, kada je krenuo pokret "Solidarnost", koji je pobijedio na parlamentarnim izborima 1989. godine, te je uvedena demokracija.

Poljska je 1999. godine ušla u savez NATO, a 1. svibnja 2004 pridružila se Europskoj Uniji.

[edit] Politika

Glavni članak: Politika Poljske

Sadašnji ustav Poljske donesen je 1997. godine.

Predsjednik države bira se na općim izborima svakih pet godina. On je šef države, najviši predstavnik zemlje u domaćim i međunarodnim pitanjima, te vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Ima ovlasti da pod određenim okolnostima raspusti zakonodavna tijela i raspiše nove izbore.

Predsjednik vlade predsjeda Vijećem ministara, koje izvršava odluke zakonodavnih tijela. Predsjednika vlade imenuje predsjednik države uz odobrenje parlamenta, a najčešće je to vođa većinske stranke. Članove Vijeća ministara imenuje donji dom parlamenta.

Parlament ili Narodna skupština (Zgromadzenie Narodowe) ima Donji dom (Sejm) s 460 zastupnika i Senat (Senat) sa 100 zastupnika. Zastupnici se biraju svake četiri godine, većinskim sustavom glasovanja po pokrajinama. Ustav kaže da manjine imaju dva zastupnička mjesta, te da stranke moraju imati barem 5% ukupnog broja glasova da bi ušle u parlament.

Glavne grane sudstva su Vrhovni sud (Sąd Najwyższy), čije suce imenuje predsjednik države na preporuku Državnog sudbenog vijeća na neograničeno vrijeme, i Ustavni sud (Trybunał Konstytucyjny), čije suce bira Sejm na mandat od devet godina.

[edit] Vojvodstva

Glavni članak: Vojvodstva Poljske

Poljska se dijeli na 16 upravnih područja, vojvodstva (województwa, jednina województwo):

Velikopoljsko (Wielkopolskie)
Kujavsko-pomeransko (Kujawsko-Pomorskie)
Malopoljsko (Małopolskie)
Lodzko (Łódzkie)
Donjošlesko (Dolnośląskie)
Lublinsko (Lubelskie)
Lubuško (Lubuskie)
Mazovjecko (Mazowieckie)
Opoljsko (Opolskie)
Podkarpatsko (Podkarpackie)
Podlasko (Podlaskie)
Pomeransko (Pomorskie)
Svjetokžiško (Świętokrzyskie)
Šlesko (Śląskie)
Varminsko-mazursko (Warmińsko-Mazurskie)
Zapadnopomeransko (Zachodniopomorskie)

NAPOMENA: Hrvatske varijante naziva stavljali smo prema vlastitom nahođenju.

[edit] Zemljopis

Glavni članak: Zemljopis Poljske

Poljski se reljef sastoji gotovo isključivo od sjevernoeuropske nizine s prosječnom nadmorskom visinom od 173 metra, dok su na jugu Sudeti i Karkonosze), te Karpati i Tatra, gdje je najviši vrh Poljske, Rysy (2,499 m). Kroz nizinu teče nekoliko velikih rijeka - Visla (Wisla), Odra i Varta (Warta). Poljska ima oko 9300 jezera, uglavnom na sjeveru zemlje. Mazurija (Mazury) je najveće i najposjećenije jezersko područje u Poljskoj.

Poljska ima umjerenu klimu s hladnim, kišovitim i relativno oštrim zimama, te blagim ljetima s čestim pljuskovima.

[edit] Gospodarstvo

Glavni članak: Gospodarstvo Poljske

Prije 2. svj. rata, gospodarstvo je uglavnom ovisilo o poljoprivredi. Za vrijeme komunizma uvedena je sovjetska planska ekonomija s naglaskom na industriji. Krajem 1970-ih došlo je do velikih gospodarskih problema, zbog kojih je dijelom i propao komunizam.

Kad je pobijedila demokracija, uvedene su reforme radi prelaska na slobodno tržište. Nakon početne krize, gospodarstvo je ravnomjerno raslo, kao i privatizacija i strane investicije.

Strukturne promjene zdravstva, obrazovanja, mirovinskog sustava i državne uprave izazvale su znatne porezne pritiske.

Bruto domaći proizvod stalno je rastao od 1993. do 2000. uz kraće usporavanje u 2001-2002. Približavanje članstva u Europskoj Uniji opet je potaklo gospodarstvo, koje je u 2003. poraslo za 3,7%.

[edit] Stanovništvo

Glavni članak: Stanovništvo Poljske

Image:Karta Poljske.png

Stanovništvo Poljske je najgušće na jugu, a najrjeđe na sjeverozapadu i sjeveroistoku zemlje.

63% ljudi živi u gradovima (podatak iz 2001. godine). 42 grada imaju više od sto tisuća stanovnika, a 6 gradova više od petsto tisuća.

Poljska je nekad pokrivala mnogo naroda, kultura i vjera. Drugi svjetski rat i teritorijalni pomak na zapad homogenizirali su stanovništvo. Danas Poljaci čine 98% stanovnika, a glavne manjine su Nijemci, Ukrajinci i Bjelorusi.

Poljski, koji spada u zapadnu granu slavenskih jezika, jest službeni jezik Poljske. Većina Poljaka (95%) su katolici, a 75% se računa kao aktivni katolici. Nekatoličkih 5% stanovništva uglavnom spada u pravoslavlje i protestantizam.

[edit] Kultura

Glavni članak: Kultura Poljske

Poljska je uglavnom dijelila sva razdoblja kulturnog razvitka Zapada. Renesansa je dovela do procvata poljske kulture, dok je reformacija ubrzala razvoj književnosti na poljskom. Francuska je kultura jako utjecala na Poljsku u 18. i 19. stoljeću. Ovo su samo neki od brojnih Poljaka koji su doprinijeli svjetskoj kulturi:

književnici Mickiewicz i Sienkiewicz
redatelji Wajda, Kieślowski i Polański
skladatelji Chopin i Penderecki

[edit] Državni praznici (neradni dani)

datum	hrvatski naziv	lokalni naziv	napomene
1. siječnja	Nova godina	Nowy Rok
klizni datum	Uskrs	Wielkanoc
klizni datum	Uskrsni ponedjeljak	Poniedziałek Wielkanocny	dan nakon Uskrsa
1. svibnja	Državni praznik	Święto Pracy	zapravo Praznik rada, ali Poljaci ne vole taj naziv
3. svibnja	Državni praznik 3. svibnja	Święto Konstytucji Trzeciego Maja	naziva se i "Dan ustava"
klizni datum	Tijelovo	Boże Ciało	četvrtak 10 dana nakon Duhova
15. kolovoza	Velika Gospa	Wniebowzięcie Najświętszej Maryi Panny
1. studenog	Svi sveti	Wszystkich Świętych
11. studenog	Dan neovisnosti	Narodowe Święto Niepodległości
25. prosinca	Božić	Boże Narodzenie
26. prosinca	Sveti Stjepan	Boże Narodzenie (Świętego Szczepana)

[edit] Vanjske poveznice

Službeni portal Poljske
Turistički portal
KPRM - predsjednik vlade
Prezydent - predsjednik države
Sejm - donji dom parlamenta
Senat - gornji dom parlamenta
Sąd Najwyższy - Vrhovni sud
Trybunał Konstytucyjny - Ustavni sud
Eurokonstytucja
Europolityka
Euroszansa

Države u Evropi
Albanija \| Andora \| Austrija \| Belgija \| Bjelorusija \| Bosna i Hercegovina \| Bugarska \| Cipar/Kipar \| Crna Gora \| Češka \| Danska \| Estonija \| Finska \| Francuska \| Grčka \| Hrvatska \| Irska \| Island \| Italija \| Letonija \| Lihtenštajn \| Litva/Litvanija \| Luksemburg \| Mađarska \| Malta \| Moldavija \| Monako \| Nizozemska/Holandija \| Norveška \| Njemačka \| Poljska \| Portugal \| Republika Makedonija \| Rumunjska/Rumunija \| Rusija \| San Marino \| Slovačka \| Slovenija \| Srbija \| Španjolska/Španija \| Švedska \| Švicarska/Švajcarska \| Turska \| Ujedinjeno Kraljevstvo \| Ukrajina \| Vatikan
Teritoriji: Gibraltar \| Guernsey (Gernzi) \| Otok Man/Ostrvo Man \| Farski otoci/Farska ostrva \| Jersey (Džersi)

Države u Evropi