Kosovo
Izvor: Wikipedija
|
||
| Službeni jezici | Albanski | |
| Službena pisma | Latinica |
|
| Glavni grad | Priština/Prishtinë | |
| Predsjednik | Fatmir Sejdiu | |
| Premijer | Agim Çeku | |
Kosovo (srpski: Kosovo i Metohija, albanski: Kosova) je autonomna južna pokrajina Republike Srbije pod administracijom Ujedinjenih Naroda od 1999. godine. Prema stanju međunarodnog poredka od kolovoza 2006., Kosovo je "entitet pod privremenom međunarodnom upravom" Framework kojoj je glavni grad Priština, albanski Prishtinë. Nalazi se na Balkanu. Okruženo je Makedonijom na jugoistoku, užom Srbijom na istoku i sjeveru, Albanijom na zapadu i jugozapadu i Crnom Gorom na sjeverozapadu.
Kosovo od 1999. nije pod nadzorom vlasti Srbije, već je pod upravom UN-a. Očekuje se da će se status riješiti do kraja 2006. godine. Upravna tijela vođena od strane kosovskih Albanaca ne priznaju Kosovo kao dijelom Srbije, nego ustraju na nezavisnosti Kosova. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku djelova nekoliko općina.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
[uredi] Prapovijest
Kosovo su naseljavali Dardani, ilirsko-tračansko pleme do rimskoga osvajanja.
[uredi] Srednji vijek
Srbi naseljavaju ravnicu od 6. stoljeća. Na Kosovu 1072. godine obnavljaju nekadašnje Bugarsko carstvo. Trajno osvajaju oblast od Bizantinaca u 11. i 12. stoljeću. Ono postaje centar srpske monarhije i pravoslavlja u 13. stoljeću i ostaje sve do čuvenog Kosovskog boja 1389 godine i pada pod Osmansku vlast u 15. stoljeću. U 14 stoljecu dosli su trgovci iz Dubrovačke republike i dobili velike povlastice od srpskih vladara (današnji hrvatski Janjevci).
[uredi] Turska vlast
Kosovo kao sandžak postoji od 1455. godine kao sastavni dio Rumelije, a 1878. reformirano je u Vilajet. Za vrijeme turske vlasti kršćansko stanovništvo biva islamizirano, iseljava i općenito biva zamijenjeno muslimanskim Albancima, Turcima, ali i drugim narodima muslimanske vjere.
Od 1910. do 1912. traje albanski narodni ustanak protiv turske vlasti na Kosovu.
1912.-1913. u Balkanskim ratovima Srbija osvaja Kosovo, koje ostaje sastavnim dijelom Kraljevine Srbije sve do ujedinjenja 1918. godine.
[uredi] Moderna povijest
Od 1918. do 1941. dio je Kraljevine Jugoslavije (poznate kao Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 1918.-1929.). Nakon invazije od strane Sila osovine italijansko-albanske snage osvajaju Kosovo i većinu pripajaju Albaniji pod Benitovom upravom. Tu vrše genocid u koncentracionim logorima nad ne-albanskim (srpskim, jevrejskim, romskim i drugim stanovništvom). 100,000 Srba biva protjerano, a 10,000 ubijeno. 1943. Italija prilazi Saveznicima i albanska lokalna uprava pomognuta od strane njemačkih naoružanih snaga vlada Kosovom. Kada je postalo očito da će Hitler izgubiti rat, cijela sela i ravnice su spaljivane kako bi se naknadno dokazalo da ne-albansko stanovništvo tu nije ni živilo. 1944. Prizrenska liga poziva sve Albance sposobne na borbu da pruže posljednji herojski otpor savjeznicima. Partizani osvajaju Kosovo i guše albanski ustanak 1945. godine.
Autonomna Oblast Kosmet kao sustavni dio Demokratske Federalne Jugoslavije )od 1946. Federativne Narodne Republike Jugoslavije) je formirana u (Narodnoj) Republici Srbiji, s titularnom autonomijom. 1963. godine novim ustavom stvorena je Autonomna Pokrajina Kosovo kao dio Socijalističke Republike Srbije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustavom iz 1974. godine dobija visoku autonomiju i izjednačena je sa SR Srbijom na federalnom nivou. 1980. godine Albanci protestuju i traže zvanično priznanje Kosova za sustavnu republiku Jugoslavije, i dalje traže punu neovisnost Republike Kosova. No, 1990. godine stanje je vraćeno na Autonomnu Pokrajinu Kosovo i Metohiju. Kao odgovor, grupa albanskih političara stvara "Ustav Republike Kosovo" u Kačaniku i proglašava neovisnost provincije. Počinju sukobi s jugoslovenskim i srpskim vođstvom, veliki dio albanskog življa bojkotuje popis stanovništva 1991. kao i sve izbore održane od tada, i na neustavnom referendumu 1992. većina se izjašnjuje za neovisnost. 1992. postaje dio Republike Srbije (Savezne Republike Jugoslavije). Sukobi se zaoštravaju 1996. godine i eskaliraju u otvoreni građanski rat između Kosovske Oslobodilačke Armije i albanskih paramilitarnih jedinica s jedne strane i srpsko-jugoslovenskih snaga s druge 1998.-1999. Preko pola milijuma albanskih izbjeglica i skoro 300,000 ne-albanskih; 12,000 mrtvih (9,000-10,000 Albanaca, 1,000-2,000 Srba, Roma, Bošnjaka i drugih Muslimana). 1999. godine NATO istjeruje jugoslovensko-srpske snage i UN stavlja provinciju pod svoj protektorat, stvarajući 1244 rezoluciju. Dolazi do malog egzodusa preostalog ne-albanskog (uglavnom srpskog) stanovništva, kao i brzog povratka albanskih progagnih lica i dolaska oko 100,000 novih Albanaca iz Albanije preko granice Albanija-Kosovo koja u stvari nije ni postojala. Među-etnički sukobi su česti, kulminiraju anti-srpskim buntovima 2004. kada su nakon misterioznog ubistva albanskoga dječaka mase naoružanih albanaca rušile crkve, manastire i državne institucije i uništavale srpska mjesta.
[uredi] Zemljopis
Kosovo zauzima područje od 10.887 km².
Jezera: Vrbničko (umjetno), Svrčin, Sazlija
Rijeke: Sitnica, Lab, Drenica, Lepenac, Bijeli Drim, Pećka Bistrica, Erenik, Prizrenska Bistrica, Dečanska Bistrica, Krenica, Nerodimka.
Planine: Prokletije, Paštrik, Koritnik, Šar-planina, Kopaonik.
Kao zanimljivost, na Kosovu je postojala dvoslivnost jedne rijeke, koja je svojim ulijevanjem pripadala i Vardarskom i Dunavskom slivu.
[uredi] Uprava
Kosovo se sastoji od 29 općina i 5 okruga, čija središta se nalaze u Prištini, Peći, Prizrenu, Kosovskoj Mitrovici i Gnjilanu.
[uredi] Stanovništvo
Budući su Albanci na Kosovu odlučili bojkotirati sve srpske institucije od 1990-ih, pa tako i popis stanovništva, teško je odrediti točan broj stanovnika. Procjenjuje se da je Kosovo 2002. imalo oko 2.3 milijuna stanovnika od kojih su većina bili Albanci (88%), zatim slijede Srbi (7%), te manjine: Bošnjaci, Romi, Crnogorci, Turci i Hrvati (Janjevci). Gustoća naseljenosti je bila 205 stanovnika/km2.
Procjenuje se da je Kosovo 1991. imalo oko 1.950.000 stanovnika ( prema neslužbenim procjenama Jugoslavije 1.956.196 stanovnika ), od čega su Albanci činili 82 %, Srbi 10 %, Muslimani 3 %, Romi 2 %, Crnogorci 1 %, Hrvati, Goranci, Aškali i drugi.
Prema zadnjem službenom popisu, iz 1981., Kosovo je imalo 1.584.440 stanovnika od čega su Albanci činili 77.4 %, Srbi 13.2 %, Muslimani 3.7 %, Romi 2.1 %, Crnogorci 1.7 %, Turci 0,8%, Hrvati 0,6% i drugi.
Srba ima u značajnimem postotku jugoistočno od Prizrena, te na sjeveroistočnom dijelu Kosova.
Crnogoraca ima u značajnijem postotku u okolici Peći.
Goranci žive u selima uz albansku granicu kod Đakovice.
Turci su u značajna zajednica u Prizrenu.
Hrvati žive u selima Janjevo, Letnica te par manjih sela.
Na Kosovu je najveći prirodni prirast stanovništva u Europi, a najviše je izražen kod Albanaca i Hrvata. Stopa iznosi skoro 30 potisućaka.
Na Kosovu je bila i najveća stopa nepismenosti na području bivše SFRJ.
[uredi] Rezultati prethodnih popisa
- 1981. 1.584.410 stanovnika
- 1971. 1.243.693 stanovnika ( Albanci 73.7 %, Srbi 18.4 % )
- 1961. 963.988 stanovnika ( Albanci 67.1 %, Srbi 23.5 % )
- 1953. 815.908 stanovnika ( Albanci 65 %, Srbi 23.5 % )
- 1948. 733.074 stanovnika ( Albanci 68.5 %, Srbi 23.6 % )
- 1931. 552.064 stanovnika ( Albanci 62.8 % )
- 1921. 439.010 stanovnika ( Albanci 64.1 % )
[uredi] Najveći gradovi
(stanje na 31. prosinca 2003.)
| Najveći kosovski gradovi | |
|---|---|
| Ime grada | Broj stanovnika |
| Priština | 350.000-500.000 (procjene variraju nakon rata na Kosovu) |
| Prizren | 107.614 |
| Gnjilane | 79.898 |
| Peć | 81.800 |
| Kosovska Mitrovica | 68.929 |
| Đakovica | 68.645 |
| Ferizaj/Uroševac | 39.800 |
| Podujevo | 37.203 |
[uredi] Janjevci
Glavni članak: Janjevci
Na Kosovu već stoljećima žive Hrvati Janjevci. To su stanovnici mjesta Janjeva i okolnih naselja, u blizini Prištine, kao i sela oko Letnice u blizini Vitine (Papare, Vrmez, Vrnavo Kolo).
Janjevci su jedna od dvije katoličke zajednice na Kosovu. Uglavnom potječu od hrvatskih trgovaca iz Dubrovačke Republike i dubrovačkih zajednica u Srednjoj Bosni, koji su se naselili u kosovskim naseljima tijekom 14. stoljeća.
Prvi pisani spomen o Janjevcima je tekst pape Benedikta XII. iz 1303., koji je naveo Janjevo kao sjedište katoličke župe Sveti Nikola.
Od 1991., zbog etničkih nemira i rata na Kosovu, Janjevci su se iseljavali s Kosova, i to uglavnom u Hrvatsku.
Prije 1991. na Kosovu je bilo 8.062 Janjevaca. 1998. ih je ostalo oko 1.300. Nakon rata na Kosovu, u samom je Janjevu ostalo samo oko 350 Janjevaca, a ostali su uglavnom otišli u Hrvatsku.
[uredi] Šport
[uredi] Nogomet
Nogomet je najrazvijeniji šport na Kosovu. Brojni su poznati nogometaši ponikli ovdje, a mnogi su poslije igrali i za reprezentacije drugih država, uglavnom u Hrvatskoj.
Među ostalim, sa Kosova su i Fadil Vokrri, Ardian Kozniku, Fadil Muriqi, Kujtim Shalla, Xhevat Prekazi...
[uredi] Boks
Boks je po razvijenosti dugo vrjemena bio športom br. 2 na Kosovu.
Azis Salihu, dugo vremena jugoslavenski boksački reprezentativac i državni prvak, osvajač više medalja na međunarodnim natjecanjima
[uredi] Košarka
Košarka je dugo vremena bio šport u zapećku na Kosovu.
Koncem 1990-ih i početkom 2000-ih košarka doživljava pravi procvat, kada je i velik broj europskih trenera i igrača, od kojih dosta hrvatskih, otišao igrati odnosno trenirati klubove na Kosovu.
Samo veliki utjecaj i ugled kojeg uživaju srpski košarkaški službenici i športaši spriječavaju sudjelovanje kosovskih košarkaša na međunarodnim natjecanjima.
Rukomet:
Karate:
[uredi] Zanimljivosti
Kosovski premijer izabran 2006., Agim Çeku, je bio časnik Hrvatske vojske u Domovinskom ratu.
[uredi] Vanjske poveznice
- the official webportal of Tourism in Kosovo
- Skupština Kosova
- Primijer Kosova
- Zavod za Statistiku Kosova (ZSK)
- Constitutional framework for provisional self-government UNMIK/REG/2001/9 - 15 May 2001
Nedovršeni zemljopisni članak Kosovo treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
