Bizantijsko carstvo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Za druga značenja pojma Bizant pogledajte čvor članak.

Rimsko (Bizantijsko) Carstvo
(Amblem dinastije Paleolog) Moto: Βασιλεὺς Βασιλέων Βασιλεύων Βασιλευόντων}} (grčki: "Kralj kraljeva, Vladar vladara")
Timeline
330	Konstantin Veliki učinio Konstantinopolj svojom prestonicom.
395	Carstvo je podijeljeno na zapadnu i istočnu polovinu, nakon smrti Theodosiusa I.
527	Justinijan I krunisan za cara.
532-537	Justinijan gradi crkvu Hagiju Sofiju ("Presveta Mudrost"; grčki: Ιερός Ναός Αγίας Σοφίας, Hieros Naos Hagias Sofias; turski: Aya Sofya)
533-554	Justinijanovi generali ponovo osvajaju Sjevernu Afriku i Italiju od Vandala i Ostrogota.
568	Lombardska invazija rezultuje gubljenjem većine Italije.
634-641	Arapska vojska osvaja Levant i Egipat. U sljedećih nekoliko desetina godina, Arapi zauzimaju većinu Sjeverne Afrike, da bi kasnije osvojili Siciliju.
730-787; 813-843	Kontroverzija oko ikonoklazma, uništavanja svetih ikona. Rezultat ovog je gubljenje većeg dijela italijanskih teritorija koje su bile u sastavu Carstva, kao i nekih teritorija na jugu.
1054	Schism. Raskol između Crkava u Rimu i Konstantinopolju.
1071	Car Romanus IV porazili Seldžuci Turci u Bici kod Manzikerta. Izgubljena većina Male Azije. Iste godine, Normani osvavaju bizantijska uporišta u Italiji.
1204	Konstantinopolj zauzeli krstaši.
1261	Konstantinopolj oslobodio biznatski car Mihael Palaeologus, čije je sjedište bilo u Nikeji.
1453	Turci Osmanlije osvojili Konstantinopolj. Kraj Bizantijskog Carstva.

Bizantijsko carstvo ili Bizantija je historijski naziv za istočnu Rimsku imperiju koje je nastalo 285 godine kad je car Dioklecijan administrativno podjelio tadašnju Rimsku imperiju na Istočnu i Zapadnu. No obično se uzima 395 godina za godinu početka, kada je car Teodozije I Veliki dao svojim sinovima carstvo: Arkadiju Istok, a Honoriju Zapad. Godina pada se smatra 1453, kada su Osmanlije zauzele Carigrad.