Arapi

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Arapi (arapski: عرب ʻarab) su semitski narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom Istoku i u sjevernoj Africi. Arapa ima oko 200-300 miliona, i postoje tri klasifikacije pripadnosti arapskom narodu: po politici, jeziku i porijeklu. Na osnovi ove tri klasifikacije broj Arapa je rastezljiv, jer ako se ide po broju ljudi kojima je arapski prvi jezik - njihov broj je tada 300 miliona. Arapi govore arapskim jezikom i koriste se arapskim pismom.

Sadržaj 1 Narod 2 Ime 3 Jezik 4 Vjerski Običaji 5 Arapi u Europi 6 Arapske zajednice 7 Riječnik

[izmijeni] Narod

Semitski narod nastanjen na Srednjem Istoku i sjevernoj Africi od Maroka do Omana, i od Turske do Jemena i Sudana na jugu. Geografski Arapi se prostiru na nekih 10 miliona kvadratnih kilometara i broje najmanje 250,000,000 pripadnika. Oko 4 milijuna Arapa živi također u Europi i oko 2 milijuna u Americi. Srce arapske zemlje je Saudijska Arabija i Jemen, područje poznato kao Hijaz. Oko 610. godine, rođenjem Islama, Hijaz postaje trgovačko središte duž karavanskih putova. Mecca postaje jedan od najznačajnijih gradova.

Etnički, Arapi su uglavnom tamnokosi i smeđih očiju, puti svijetle, ali i ona varira od mjesta do mjesta. Po vjeri su većinom sunitski muslimani, i tek 10% šijiti (osobito u Jemenu, dijelu Iraka i obali Perzijskog zaljeva). Prvenstveno Arapi su, uz Židove, jedan od dva naroda kojima je porijeklo dao Sem, Hamov brat. Kroz svoju historiju osnovali su cijeli niz država, to su: Alžir, Bahrein, Egipat, Irak, Jordan, Kuvajt, Libanon, Libija, Maroko, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Sudan, Sirija, Tunis, Ujedinjeni Arapski Emirati, Jemen, i Palestina koja se još bori za svoj nastanak i priznanje. Socijalno Arape dijele na stalno-naseljene (ruralni ' fellahin' = seljaci i urbani ' hadar', gradski Arapi ) i nomadski, poznajemo ih kao Beduine (Bedouin). Postoje i više jezično semitiziranih (točnije arabiziranih) naroda, ali oni nisu Arapi, i etnički su nešto drugo, osobito ima arabiziranih Židova u sjevernoj Africi, Jemenu i Iraku. Arabizirani su i neki Kopti (ovi su ipak porijeklom pravi Egipćani, hamitski narod čiji su preci utemeljili egipatsku kulturu i državu. Među hamitskim Berberima ima također dosta arabiziranih grupa, nomada koji naseljavaju pustinjske predjele sjeverne Afrike.

[izmijeni] Ime

Ime Arapi i Arabija javlja se još u asirskim tekstovima kao mâtu arbâi /Arab land/, tačna lokacija ovog područja nije poznata, kasnije se javljaju termini Arabi, Arubu, Urbi. –U srodnom hebrejskom jeziku riječ `aravah’ i ‘arav’ označava pustinju, pa bi se moglo prevesti da su Arapi ‘pustinjski narod’. Poluotok Arabija prekrivena je nepreglednim pustinjama i pradomovina je ovog ekspanzivnog naroda koji se proširio preko cijele sjeverne Afrike.

[izmijeni] Jezik

Arapski jezik pripada semitskoj grani semitsko-hamitske porodice, pismo je arapsko.

[izmijeni] Vjerski Običaji

Arapi su većinom islamske vjeroispovijesti, što u veliko diktira način njihovog života i njihove običaje. Međutim velike manjine arapa su kršćani i druzi, poput Libana i Sirije gdje zahvaljujući vjerskoj mješanosti postoji daleko veća varijacija u tradiciji i običajima.

Muslimanski arapi su narod koji živi po Kur'anu, to jest po njegovom učenju. Kuran je često zakon neke države kojima su regulirani svi aspekti njihova života. Među arapima preovladava patrijarhalni sistem. Poligamija je dozvoljena, a Arapin, zavisno o mogućnosti, može imati do četiri žene. Dana riječ kod ovih ljudi vrednija je od bilo kakvog ugovora i ona se mora poštivati.

Arapi, kao ni židovi, ne jedu svinjetinu, ovčetina je zato česta. U Libiji je poznato nacionalno jelo kus-kus, priprema se sa ovčetinom i ribom i raznim povrćem. Umjesto masti Arapi koriste maslinovo ulje, a kolači se često prave od meda.

Svaki Arapin-musliman trebao bi barem jednom u životu otići na hadždž u Meku.

[izmijeni] Arapi u Europi

Arapima u Europi zhvaljujemo na znanju o umjetnom navodnjavanju tla, koje se zbog bezobzirnog krčenja šuma počelo isušivati. Iz Španske ovo se znanje proširilo na sjever, preko Alpa sve do Islanda. Španska riječ 'noria', označava stupanj navodnjavanja, i nastala je od arapskog nd'ura. Pamuk, koji danas vodi glavnu riječ u tekstilnoj industriji, također su nam u Europu donijeli Arapi, iz njihov jezika potekao je francuski izraz 'coton' i engleski 'cotton'.

[izmijeni] Arapske zajednice

• Arapi (iz Arabije)… 32,231,000
• Hassaniya Arapi… 4,714,000
• Levantski Arapi…53,032,000
• Libijski Arapi 3,785,000
• Arapi Maghreba…74,142,000
• Shuwa Arapi… 1,986,000
• Sudanski Arapi… 22,135,000
• Jemenski Arapi… 10,999,000
• Beduini Arabije… 14,187,000
• Saharski Beduini… 7,473,000

[izmijeni] Riječnik

• àbdest =obavezno pranje prije namaza.
• Àhšam (akšam)=obvezna molitva koja se obavlja nakon zalaska sunca.
• bàjram= vjerski blagdan nakon Ramazana i 10. - 13. dana mjeseca zilhiđđe.
• Ćába ili Kába, Bejtullah =Allahova kuća.
• dèđđāl= varalica koji će se pojaviti pred Sudnji dan.
• džehènem =pakao.
• Džènnet =raj.
• džinn= dobar ili zao duh.
• Fètva= decizija za rješenje šeriatsko-pravnog pitanja.
• hađđ=posjet Kábe u Mekki, obavlja se u posljednjem mjesecu lunarne (hidžretske) godine.
• havārìjjun= apostoli Ise-Pejgambera (u Bibliji Isus)
• Hìdžret =seoba Muhammeda a. s. Iz Mekke u Medinu 16. 7. 622.
• ibrik= sud za vodu s uskim grlom.
• ikìndija= molitva između podneva i zalaska sunca.
• ìdet= vrijeme nakon muževe smrti ili rastave nakon koje se žena ne smije udati.
• ihrámi= obvezna odjeća hodoćasnika na hađđ.
• kùrbān= žrtva koju muslimani kolju u vrijeme Kurban-bajrama.
• mèlek= anđeo.
• sabah= jutro i jutarnja molitva.
• súra poglavlje Kur'ana.
• šeri'at =zakon, vjerski propis na osnovu Kur'ana i hadisa.