Barok
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
| Ovaj članak je dio serije o književnosti |
| Bosanska književnosti |
| Historija književnosti |
|
Antička - Rimska - Srednjevjekovna |
| Vrste književnosti |
| Kategorije književnosti |
|
Autobiografija - Biografija |
|
Književnost na stranim jezicima |
|
Američka - Arapska |
Barok, port. Barocco, golem biser nepravilnog oblika, tvorevina bolesne školjke.
Barok razdoblje u književnosti i umjetnosti koje je započelo s nastupom reformacije sredinom 16. st. i završio smrću Luja XIV. poslije 1700-te. To je pokret katoličke obnove (protureformacija).
Luther i Calvin su prekinuli univerzalnost vjerskog osjećaja srednjeg vijeka. Svaki je čovjek sada trebao sam za sebe odlučiti koji mu je od mnogih novih propovjednika spasenje najbolje jamčio za sreću u budućem životu, i uskoro su se svi borili među sobom za prevlast nad dušama miliona katolika, luterana, kalvinista, baptista, anabaptista i 20-ak drugih sekti. Uslijed tih raspravljanja nastalo je doba zakona trvenja kao što ga je svijet rijetko kada vidio (30-godišnji rat). Evropa je pretvorena u ratno polje. 1648. godine prihvaćen je zakon koji je davao pravo svakom vladaru da svoj naročiti oblik vjere nametne svim svojim podanicima, ne osvrćući se na želje većine. Evropa je podjeljena na bezbroj malih kneževina od kojih je svaka imala svoju vlastitu vjeru i bila zakleti neprijatelj svih svojih susjeda koji se u tome nisu s njome slagali (borbena crkva - ecclesia militans). Još jedan borac za vlast je dinastička država. Na čelo protureformacije dolazi Španija.
Isusovci su bili ti koji su ulagali u barokne crkve. Prvi se put koristi uljano slikarstvo, pronađeno u Flandriji. Otvorena je holandska slikarska škola - Van Dyck. U glazbi prevladava "vatreno" i bučno. U književnosti barok je spoj kićenosti u izrazu (manirizam) i crkvenih tema o smrti i prolaznosti.
Otkrićem novih pomorskih putova prema istoku, a naročito otkriće Amerike, ekonomski centri Evrope premještaju se s obala Sredozemnog mora na obale Atlantskog okeana. Moćni trgovački gradovi Italije, ustupaju mjesta novim trgovačkim i pomorskim silama, kao što su Španija, Holandija, Francuska i Engleska. Opadanje sredozemnih gradova izazvalo je znatne promjene u političkoj i društvenoj strukturi Zapadne Evrope. Papska moć se smanjila, iz čega slijedi pojava reformacije u Njemačkoj i Engleskoj. S ekonomskim centrima promjenjuju se i umjetnički centri. Slikarstvo i arhitektura baroka nastaju u Italiji, dok će vodstvo u likovnom stvaranju preuzeti nove sile.
