Tajland

Tajland, službeno Kraljevina Tajland je država u jugoistočnoj Aziji. Na jugu izlazi na Tajlandski zaljev, dio Južnog kineskog mora. Graniči na zapadu s Mianmarom, na sjeveru i istoku s Laosom, na istoku s Kambodžom i na jugu s Malezijom.

Sadržaj/Садржај

1 Zemljopis
2 Povijest
3 Stanovništvo
4 Gospodarstvo

[edit] Zemljopis

Planine zauzimaju sjeverni i zapadni dio zemlje (najviši vrh je Inthanon, 2.565 m). Na sjeveroistoku se nalazi brežuljkasta uzvisina Khorat koju rijeka Mekong dijeli od Laosa. Središnji dio zemlje zauzima široka dolina rijeke Chao Phraya. Dolina je jezgra tajlandske države; ovdje živi većina stanovništva. Tajlandu pripada i sjeverni dio Malajskog poluotoka.

[edit] Povijest

Prvo domaće kraljevstvo bilo je Sukhothai koje se početkom 13. stoljeća osamostalilo od Khmerskog Carstva. Teravada budizam proglašen je tada državnom religijom. Od sredine 14. stoljeća do 1767. dominiralo je kraljevstvo Ayutthaya, a nakon poraza od burmanskih snaga tajlandsku državu je 1769. ponovo ujedinio kralj Taksin. Njegov general Chakri preuzeo je prijestolje 1782. i osnovao dinastiju iz koje potječe i današnji kralj.

U doba kolonijalnih osvajanja europskih sila u 19. stoljeću Tajland je uspio očuvati neovisnost, iako se obično smatrao dijelom britanske interesne sfere. Nakon državnog udara 1932. postao je ustavna monarhija, a na vlasti su se uglavnom smjenjivale vojne vlade. U doba drugog svjetskog rata Tajland je, nastojeći iskoristiti slabost poražene Francuske, godine 1940. zbog graničnih sporova vodio rat s vichyjskim snagama u Indokini. Sukob je završio tajlandskim porazom, ali je Tajland ubrzo postao japanski saveznik, te je njegova teritorija korištena u japanskim pohodima na Malaju i Burmu. Nakon kapitulacije Japana godine 1945. nije okupiran zbog podrške SAD-a koje su trebale pouzdanog antikomunističkog saveznika u jugoistočnoj Aziji. Nakon krvavih studentskih nemira 1970-ih u Tajlandu su započele reforme u smjeru demokratizacije, a prva politički stabilna civilna vlada formirana je 1992.

Tajland je svoj savez sa SAD potvrdio učešćem u Ratu protiv terorizma, ali je i sam postao bojište zbog islamističke pobune na jugu zemlje. Nesposobnost vlade premijera Thaksina Shinawatre da se suprotstavi tom problemu, optužbe za korupciju, demonstracije i ustavna kriza su u septembru 2006. dovele do vojnog puča i formiranja hunte na čelu s generalom Sonthijem Boonyaratkalinom.

[edit] Stanovništvo

Većinu stanovništva čine etnički Tajlanđani čiji je jezik član tajske jezične skupine (srodan laoškom) i koji su uglavnom budisti. Osim njih, u zemlji živi i velik broj Laošana koncentriranih u sjeveroistočnom dijelu zemlje. Brojna kineska zajednica ima velik utjecaj u gospodarskom životu zemlje. Na sjeveru žive planinski narodi, među kojima se ističu Hmong i Karen.

[edit] Gospodarstvo

U posljednja dva desetljeća tajlandsko gospodarstvo je zabilježilo jednu od najvećih stopa rasta na svijetu, s prekidom u doba azijske financijske krize 1997. – 1998. Izvoz industrijskih proizvoda, osobito elektronike, odjeće i obuće, vozila, namještaja, hrane, plastike i igračaka čini oko 60% BDP-a. Sve je važniji i turizam. BDP je u 2004. bio 8.100 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Države i teritorije u Aziji